GENETIKA, Vol. 10, broj 1 (1978)
R. VALINGER i Marija ALAČEVIĆ
SELEKTIVNO DJELOVANJE N-METIL-N'-NITRO-N-NITROZOGVANIDINA (MNNG) NA PLIJESAN ASPERGILLUS AWAMORI [Izvod]
B. WALLACE
VELIČINA POPULACIJE I UTICAJ SREDINE U ODRŽAVANJU LABORATORIJSKIH KULTURA DROSOPHILA MELANOGASTER [Izvod]
M. JANKOVIĆ
ANALIZA POLNOG HROMATINA [Izvod]
Iskra PETROVIĆ
LOKACIJE ORGANIZATORA NUKLEOLUSA U HUMANIH KROMOSOMA [Izvod]
Marija KRALJEVIĆ-BALALIĆ
NASLEĐIVANjE VISINE STABLJIKE I NEKIH KOMPONENTI PRINOSA VULGARE PŠENICE [Izvod]
W. GOTTSCHALK
PROUČAVANjE ODNOSA EKOLOŠKIH FAKTORA I GENA MUTANATA I REKOMBINANTI GRAŠKA [Izvod]
M.L.H. KAUL
MUTACIONO-GENETIČKA PROUČAVANjA PIRINČA. I. INDUKOVANI MUTANTI OD ZNAČAJA ZA OPLEMENJIVANJE [Izvod]
V. TRIFUNOVIĆ i D. RISTANOVIĆ
SELEKCIJA KUKURUZA NA VIŠEKLIPOST [Izvod]
J.N. GOVIL and B.K. MUKHERJEE
PRIRODA I EFIKASNOST MUŠKI »STERILNIH« U OCENI GENETIČKI RAZNORODNIH LINIJE POLINATORA SIRKA [Izvod]
Kosana KONSTANTINOV
PRILOG IZUČAVANjU ULOGE HROMATINA U SINTEZI PROTEINA ENDOSPERMA KUKURUZA [Izvod]
Vesna POPOVIĆ i M. DENIĆ
AKTIVNOST NITRAT REDUKTAZE U NEKIM GENOTIPOVIMA KUKURUZA [Izvod]
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 10, broj 1 (1978),
str: 1-8
© 1978 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
SELEKTIVNO DJELOVANJE N-METIL-N'-NITRO-N-NITROZOGVANIDINA (MNNG) NA PLIJESAN ASPERGILLUS AWAMORI
R. VALINGER i Marija ALAČEVIĆ
»Pliva«, Tvornica farmaceutskih i kemijiskih proizvoda i
Tehnološki fakultet 41000 Zagreb, Jugoslavija
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 10, broj 1 (1978),
str: 9-16
© 1978 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
VELIČINA POPULACIJE I UTICAJ SREDINE U ODRŽAVANJU LABORATORIJSKIH KULTURA DROSOPHILA MELANOGASTER
B. WALLACE
Division of Biological Sciences, Cornell University, Ithaca, NY 14153, U.S.A.
Izvod
Sto kultura Drosophila melanogaster bile su uzgajane u bočicama 25 mm x 95 mm na dva hraniva medijuma. 50 kultura uzgajano je na konstantnom medijumu, a 50 kultura na medijumu koji je varirao. Kulture su održavane kroz 11 generacija na taj način što je svake generacije celokupno potomstvo prenošeno u nove bočice.
U uzorku sa promenljivim medijumom kulture sa velikim brojem potomstava više su izumirale u sledećoj ili sledeće dve generacije, nego one koje su davale manji broj potomstava. Ova opažanja potvrdila su da je genetsko opterećenje u populaciji važno za postojanje populacije u vreme kad se ona nade u varirajućoj sredini, i da ne predstavlja samo teret populacije.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 10, broj 1 (1978),
str: 17-23
© 1978 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
ANALIZA POLNOG HROMATINA
M. JANKOVIĆ
Biološki institut Medicinskog fakulteta u Beogradu, 11000 Beograd, Jugoslavija
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 10, broj 1 (1978),
str: 25-29
© 1978 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
LOKACIJE ORGANIZATORA NUKLEOLUSA U HUMANIH KROMOSOMA
Iskra PETROVIĆ
Zavod za zaštitu majki i djece, 41000 Zagreb, Jugoslavija
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 10, broj 1 (1978),
str: 31-42
© 1978 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
NASLEĐIVANjE VISINE STABLJIKE I NEKIH KOMPONENTI PRINOSA VULGARE PŠENICE
Marija KRALJEVIĆ-BALALIĆ
Poljoprivredni fakultet, Institut za ratarstvo i povrtarstvo 21000 Novi Sad, Jugoslavija
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 10, broj 1 (1978),
str: 43-61
© 1978 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
PROUČAVANjE ODNOSA EKOLOŠKIH FAKTORA I GENA MUTANATA I REKOMBINANTI GRAŠKA
W. GOTTSCHALK
Institute of Genetics, University of Bonn, 53 Bonn, FR Germany
Izvod
Za ova ispitivanja korišćeni su mutanti graška - Pisum sativum, indukovani X zracima od sorte »Dippes gelbe Viktoria«. U eksperiment su uključene i rekombinantne linije homozigotne za više mutiranih gena. Ispitivanja su obavljena uporedo sa ishodnom linijom u 2 lokaliteta u Zapadnoj Nemačkoj, Egiptu, Jugoslaviji, Gani, Ugandi i u 7 lokaliteta u Indiji. Klimatski uslovi u kojima su obavljena ispitivanja su veoma različiti. Pored toga, u klima komori u Bonu pod različitim uslovima temperature, dužine i jačine svetlosti obavljena su ispitivanja 50 rnutanata.
U uporednim ispitivanjima sa ishodnom linijom analizirane su kvantitativne osobine kao produkcija semena, vreme cvetanja, vreme sazrevanja, dužina internodija, kao i nekih kvalitativnih osobina - fascijacija i grananje stabla.
Rezultati ukazuju na drastične razlike između ishodne linije i nekih mutanata u zavisnosti od specifičnih uslova sredine. Ovo se odnosi na osobine: vreme cvetanja, produkcija semena, rezistentnost ili tolerantnost na malu količinu svetlosti. Neki fascijata - mutanti ne cvetaju u semiaridnim, tropskim i subtropskim uslovima. Drugi fascijata genotipovi bili su u Indiji potpuno sterilni, dok su u Nemačkoj pokazali visoku produkciju semena.
Proteini semena istih genotipova kvantitativno i kvalitativno su zavisili od faktora sredine u kojoj su gajeni. Spektar plejotropnosti mutiranih gena je pozitivan pod ekološkim uslovima severne Indije u odnosu na klimatske uslove u Zapadnoj Nemačkoj.
Zavisnost penetrantnosti gena od ekoloških uslova gajenja je takođe visoka kao i u odnosu na specifične gene genoma. Gen za ranije stasavanje smanjuje, a gen za sitnozrnost povećava penetrantnost gena dihotomije. U uslovima tople i suve klime penetrantnost se smanjuje.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 10, broj 1 (1978),
str: 63-77
© 1978 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
MUTACIONO-GENETIČKA PROUČAVANjA PIRINČA. I. INDUKOVANI MUTANTI OD ZNAČAJA ZA OPLEMENJIVANJE
M.L.H. KAUL
Cytogenetics Laboratory, Botany Department the University, Kurukshetra, India
Izvod
Sorte pirinča Basmati-370, Jhona-349 i IR8, koje su najraširenije u Haryana-i, najvažnijem pirinčanom pojasu Indije, imaju određene nedostatke. Cilj ovih istraživanja je bio da se neki od nedostataka ovih sorata poprave korišćenjem mutagenih agenasa. Korišćena su tri mutagena agensa (EMS, DBS i gama zraci) pojedinačno i u kombinaciji.
Od oko 400 mutanata detektovanih u M2 generaciji, odabrano je za proučavanje u M3 i M4 ukupno 40 mutanata od značaja za oplemenjivanje. Odabrani su, između ostalih, sledeći tipovi mutanata: (a) u sorti Basmati - redukovana visina biljaka + visok prinos, visok prinos + otpornost prema poleganju, ranostasnost + visok prinos, patuljasti rast + sitno zrno; (b) u sorti Jhona - patuljasti rast + otpornost prema poleganju, kratko zrno + ranostasnost; (c) u sorti IR8 - fino zrno + ranostasnost, sitno zrno + ranostasnost, visok prinos + fino zrno.
Svi odabrani mutant! iz sorte IR8 (ukupno 17) imali su značajno povećani sadržaj proteina (od 25-50%). Slična svojstva su imala i 4 mutanta iz sorte Johna i dva mutanta iz sorte Basmati. Ocenjeno je da ovi mutanti predstavljaju prvoklasan selekcioni materijal i mogu da imaju značajnu ulogu u genetičkom poboljšanju sorata pirinča. Zaključeno je da geni koji kontrolišu otpornost prema poleganju mutanata dobijenih iz sorte Jhona predstavljaju ili multiple alele ili, pak, nealelne gene sa sličnim promenama. Svaki promenjeni gen predstavlja specifičan tip plejotropnog spektra. Zbog toga se nijedna specifična morfološka karakteristika ne može koristiti kao indikator otpornosti prema poleganju neke sorte. Geni za patuljast rast mutanata iz sorata Jhona i Basmati ispoljavaju, takođe, plejotropne efekte u odnosu na veći broj fenotipskih osobina. Ovakav sistem plejotropne ekspresije takvih gena u pirinču nije do sada bio dokumentovan.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 10, broj 1 (1978),
str: 79-103
© 1978 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
SELEKCIJA KUKURUZA NA VIŠEKLIPOST
V. TRIFUNOVIĆ i D. RISTANOVIĆ
Maize Research Institute »Zemun Polje«, 11080 Zemun, Yugoslavia
Izvod
Primarni interes za oplemenjivanje kukuruza na višeklipost je povećanje prinosa po jedinici površine i stabilizacija prinosa iz godine u godinu i iz područja u područje tj. smanjenje rizika proizvodnje kukuruza.
Rezultati naših istraživanja pokazuju da je usmerena selekcija kukuruza na višeklipost bila efikasna u povećanju broja klipova po biljci u inbred linija i njihovih F1 hibrida. Višeklipi hibridi su ispoljili stabilniji i veći prinos po biljci i po hektaru od jednoklipih tipova kukuruza. Mada je prinos višeklipih hibrida bio veći u svim korišćenim gustinama od prinosa jednoklipih hibrida, ipak najveća razlika je bila u najmanjim gustinama. Broj klipova po biljci se smanjivao sa povećanjem gustine, a procenat jalovih biljaka u većim gustinama je bio znatno manji u višeklipih nego u jednoklipih tipova. Povećanje broja klipova po biljci je jedna od komponenata većeg prinosa, ali to je u isto vreme i komponenta koja utiče na smanjenje jalovosti u nepovoljnim uslovima. Prema tome, višeklipi tipovi kukuruza, pored stabilizacije prinosa u nepovoljnim uslovima, mogu biti korišćeni za povećanje prinosa u povoljnim uslovima.
Podaci naših istraživanja su još jedan prilog konstatacija većine istraživača koje se bave selekcijom na višeklipost, da je taj pravac selekcije efikasan primenom savremenih metoda i odgovarajućih polaznih materijala i da, izgleda, ne postoji fiziološka barijera za istovremenu selekciju na višeklipost i druge agronomski poželjne osobine.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 10, broj 1 (1978),
str: 105-113
© 1978 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
PRIRODA I EFIKASNOST MUŠKI »STERILNIH« U OCENI GENETIČKI RAZNORODNIH LINIJE POLINATORA SIRKA
J.N. GOVIL and B.K. MUKHERJEE
Division of Genetics, I. A. R. I., New Delhi, India
Izvod
Vršena su proučavanja četiri nova, muški sterilna testera i 13 raznorodnih linija u cilju dobijanja potrebnih informacija o prirodi i efikasnosti testera za ocenu vrednosti genetički raznorodnih linija sirka u dobijanju komercijalnih hibrida. Rezultati ovih istraživanja su pokazali da su proučavani testeri ispoljili zadovoljavajuću efikasnost u testiranju opšte kombinacione vrednosti linije, i to: tester ms CK60A za prinos zrna, testeri ms 176A i ms 172A za komponente prinosa i testeri ms CK 60A, ms 172A i ms 3675A za ranostasnost. Istraživanja su nadalje pokazala da, za razliku od kukuruza, vrednosti linija same za sebe u sirka ne ukazuju na njihovu opštu kombinacionu psosobnost.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 10, broj 1 (1978),
str: 115-121
© 1978 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
PRILOG IZUČAVANjU ULOGE HROMATINA U SINTEZI PROTEINA ENDOSPERMA KUKURUZA
Kosana KONSTANTINOV
Maize Research Institute, »Zemun Polje«, 11080 Zemun, Yugoslavia
Izvod
Izolovanje hromatina je vršeno iz endosperma kukuruza različito vreme posle oplodnje. Korišćene su dve izogene linije kukuruza koje su se razlikovale samo u jednom paru gena (normalna W64A i W64A opaque-2 linija). Ispitivanje procesa sinteze proteina je vršeno u bezćelijskom sistemu iz klica pšenice. Korišćena je RNA polimeraza iz bakterija E. coli, kao i endogena polimeraza vezana za hromatin. Praćeno je ugrađivanje obeleženih aminokiselina lizina i leucina da bi se preko odnosa ugrađivanja pratila zavisnost sinteze proteina od genotipa hromatina. Utvrđeno je da hromatin učestvuje u regulaciji sinteze proteina. U prisustvu hromatina izolovanog iz endosperma mutanta 25 dana posle oplodnje zapaženo je relativno veće ugrađivanje lizina u poređenju sa hromatinom iz endosperma normalnog genotipa. Odnos ugrađivanja liziri/leucin je bio viši u sistemu sa hromatinom iz endosperma mutanta 22 dana posle oplodnje nego je to bio slučaj sa hromatinom iz normalnog genotipa.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 10, broj 1 (1978),
str: 123-129
© 1978 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
AKTIVNOST NITRAT REDUKTAZE U NEKIM GENOTIPOVIMA KUKURUZA
Vesna POPOVIĆ i M. DENIĆ
Maize Research Institute, »Zemun Polje«, 11080 Zemun, Yugoslavia
Izvod
Ova preliminarna ispitivanja su deo programa koji ima za cilj upoznavanje uloge NR u sintezi proteina biljaka. U vezi sa ovim prišlo se, prvenstveno, definisanju uslova za ekstrakciju enzima i ispitivanju njegove aktivnosti. U okviru ovog, ispitivan jc uticaj nekih proteina kao zaštitnih faktora u stabilizaciji enzima. Pokazalo se da je u prisustvu humanog albumina moguće produžiti vreme čuvanja enzima bez značajnog gubitka njegove aktivnosti. U radu je posebna pažnja posvećena ispitivanju uticaja različitih koncentracija nitratnog jona (induktor) za aktivnost enzima. Pri ovome je praćena reakcija različitih genotipova (linija i hibrida) na promenu koncentracije nitratnog iona. Dobijeni podaci ukazuju na razliku u aktivnosti enzima iz linija i hibrida pri istim koncentracijama nitratnog jona.
Ispitivanja na materijalu različitih starosti (7. 14 i 21 dan) pokazuju razlike u aktivnosti enzima. Utvrđeno je da sa povećanjem starosti biljke opada aktivnost enzima izražena po gramu sveže materije.