GENETIKA, Vol. 25, broj 2 (1993)
Zorica TOMIĆ, Gordana ŠURLAN-MOMIROVIĆ, Ivana RALEVIĆ i N. RALEVIĆ
DISKRIMINACIONI EFEKAT NEKIH OSOBINA POLIPLOIDNIH POPULACIJA VRSTE AGROSTIS STOLONIFERA L. [Izvod]
I. HUSIĆ, L. KOJIĆ, M. IVANOVIĆ i O. STOJNIĆ
GENETIČKA DOBIT OD SELEKCIJE NA BAZI S1 I HS POTOMSTVA U DVE RANE SINTETIČKE POPULACIJE KUKURUZA [Izvod]
S.P. SINGH i K.R. KHANNA
PAT ANALIZA ZA SADRŽAJ OPIJUMA I PRINOS SEMENA MAKA (PAPAVER SOMNIFERUM L.) [Izvod]
B. JOVANOVIĆ, S. PRODANOVIĆ, Radojka MALETIĆ, Z. NIKOLIĆ i I. STANČIĆ
GENETIČKA I FENOTIPSKA DIVERGENCIJA TRIPLOIDNIH I ANIZOPLOIDNIH SORATA ŠEĆERNE REPE [Izvod]
Ljiljana VAPA, Dragana RADOVIĆ i Slađana KOH
ELEKTROFORETSKA ANALIZA GLUTENINA VELIKE MOLEKULSKE MASE PŠENICE (TRITICUM AESTIVUM L.) [Izvod]
Nevenka ALEKSIĆ
UTICAJ PRAZIKVANTELA NA NIVO SCE U KULTURI HUMANIH LIMFOCITA [Izvod]
Snežana MLADENOVIĆ DRINIĆ i Kosana KONSTANTINOV
RFLP: PRIMENA U OSNOVNIM I PRIMENJENIM ISTRAŽIVANJ1MA U POLJOPRIVREDI [Izvod]
Štampano
u „GENETIKA“ Vol. 25, broj 2 (1993), str: 97-107
© 1993 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.1
Originalni naučni rad
DISKRIMINACIONI EFEKAT NEKIH OSOBINA POLIPLOIDNIH POPULACIJA VRSTE AGROSTIS STOLONIFERA L.
Zorica TOMIĆ1, Gordana ŠURLAN-MOMIROVIĆ2, Ivana RALEVIĆ2 i N. RALEVIĆ2
1Institut za krmno bilje, 37000 Kruševac
2Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Beogradu, 11080 Zemun-Beograd, Jugoslavija
Izvod
Cilj rada je da se prouči diskriminacioni efekat osam morfoloških osobina na efekat razdvajanja devet posmatranih populacija A. stolonifera, da bi se odabrao početni selekcioni materijal koji će dalje koristiti za stvaranje novih sorata trava.
Rezultati klasifikacije dobijeni su na osnovu linearnih diskriminacionih funkcija pokazuju da postoji mala razlika između stvarnih i ocenjenih grupa. U prvoj populaciji sa dolinske livade, lokalitet plavne ravnica Cerovac kod S. Palanke, koja je diploidna, 80% biljaka je zaista karakteristično za tu grupu, na osnovu svih analiziranih osam osobina, a 10% biljaka naginju populaciji prema analiziranim osobinama sa brdske livade na Zlatiboru, koja je tetraploidna. Ova populacija je i najheterogenija, jer je samo 67% biljaka karakterističnih za nju. Heksaploidne populacije sa planinskih livada: osma populacija sa Jastrebca i deveta populacija sa Sjenice sa 100% uniformne uzimajući u obzir svih osam ispitivanih osobina.
Na osnovu analize isključivanja suvišnih osobina biljaka za razdvajanje populacija zaključujemo da se njihov broj od osam može svesti na samo četiri sa više od 99% pouzdanosti. Osobine koje su značajno uticale na karakterizaciju populacija su: visina stabla, dužina drugog lista, dužina prvog lista i broj grana. Izdvajanje osobina koje bitno ne utiču na karakterizaciju populacije, izazvalo je smanjenje višedimenzionalnog distanta za nešto manje od 10%, ali je njegova vrednost i dalje ostala signifikantna (T2 = 18,442**).
Štampano
u „GENETIKA“ Vol. 25, broj 2 (1993), str: 109-117
© 1993 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.2: 635.15
Originalni naučni rad
GENETIČKA DOBIT OD SELEKCIJE NA BAZI S1 I HS POTOMSTVA U DVE RANE SINTETIČKE POPULACIJE KUKURUZA
I. HUSIĆ, L. KOJIĆ, M. IVANOVIĆ i O. STOJNIĆ
Institut za kukuruz ,,Zemun Polje", 11080 Beograd-Zemun, Jugoslavia
Izvod
Test hibridi So familija sa inbred linijom (ZPL39) kao zajedničkim testerom i odgovarajuća Si potomstva u dve rane sintetičke populacije kukuruza (ZP Syn 99/9 i ZP Syn 101/9), korišćeni su za poređenje efikasnosti odnosno izračunavanje očekivane genetičke dobiti od primenjenih metoda selekcije. Genetička dobit od selekcije utvrđena je iz odnosa statističko-biometrijskih parametara (Sprague and Eberhart, 1977) dobijenih na osnovu analize varijanse po nested dizajnu-random model.
Rezultati istraživanja su potvrdili efikasnost rekurentne selekcije S1 potomstva na povećanje prinosa zrna populacija per se (očekivana genetička dobit po ciklusu selekcije iznosi od 9.4 do 15.1%), odnosno efikasnost rekurentne selekcije HS potomstva na poboljšanje kombinacione sposobnosti populacija (očekivana genetička dobit po ciklusu selekcije iznosi od 2.5 do 4.3%).
Primena jedne od proučavanih metoda rekurentne selekcije, bez obzira na očekivane indirektne efekte, usmerila bi genetičku osnovu populacije ka većoj akumulaciji gena sa aditivnim (selekcija S1 potomstva), odnosno neaditivnim delovanjem gena (selekcija HS potomstva) te je poželjno da se korišćene metode po određenom konceptu kombinuju u dugoročnom programu oplemenjivanja kukuruza.
Štampano
u „GENETIKA“ Vol. 25, broj 2 (1993), str: 119-128
© 1993 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.2
Originalni naučni rad
PAT ANALIZA ZA SADRŽAJ OPIJUMA I PRINOS SEMENA MAKA (PAPAVER SOMNIFERUM L.)
S.P. SINGH i K.R. KHANNA
Odeljenje za oplemenjivanje biljaka Nacionalnog botaničkog instituta, Lucknow 226001, Indija
Izvod
Analizirani su korelacioni odnosi i pat koeficijenti biljke maka (Papaver somniferum L.) za prinos semena, prinos opijuma, sadržaj ulja i još šest kvantitativnih osobina. Prinos opijuma i prinos semena bili su u pozitivnoj korelaciji sa brojem kapsula po biljci, veličinom kapsula i brojem listova po biljci, a u negativnoj korelaciji sa brojem dana do cvetanja i visinom biljke. Zapažena je pozitivna korelacija prinosa semena sa prinosom opijuma, brojem grana po biljci, brojem kapsula po biljci i sadržajem ulja. Broj kapsula po biljci bio je u pozitivnoj korelaciji sa brojem grana, a u negativnoj sa veličinom kapsula. Analizom pat koeficijenta ustanovljen je visok direktan uticaj broja listova po biljci na prinos opijuma, prinos semena, veličina kapsula i broj kapsula po biljci. Na osnovu ovih rezultata preporučuje se u selekciji maka na prinos semena i opijuma korišćenje multiplih selekcionih indeksa na srednjestasnost i srednju visinu biljke, povećani broj krupnijih kapsula, povećani broj listova po biljci i povećani prinos.
Štampano
u „GENETIKA“ Vol. 25, broj 2 (1993), str: 129-135
© 1993 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.1: 633.83
Originalni naučni rad
GENETIČKA I FENOTIPSKA DIVERGENCIJA TRIPLOIDNIH I ANIZOPLOIDNIH SORATA ŠEĆERNE REPE
B. JOVANOVIĆ1, S. PRODANOVIĆ1, Radojka MALETIĆ1, Z. NIKOLIĆ2 i I. STANČIĆ2
1Poljoprivredni fakultet, Univerziteta u Beogradu, 11080 Beograd-Zemun
2Institut za Šećernu repu 18220 Aleksinac, Jugoslavija
Izvod
Dvanaest hibrida šećerne repe, različitih genetičkih konstitucija (triploidi i anizoploidi) proučavano je u četvorogodišnjim ogledima na većem broju lokacija. Pri tome su ispitivane vrednosti za deset osobina: sadržaj šećera, šećer u melasi, iskorišćavanje šećera, koeficijent (Q) gustog soka (u %), sadržaj K, Na i a-amino azota (u mmol/100°S), prinos korena, prinos polarizacionog šećera i prinos kristalnog šećera (u t/ha),
Na osnovu dobijenih podataka izvršena je hijerarhijska klaster analiza. Ustanovljeno je da postoje četiri grupe genetički i fenotipski sličnih sorata. Grupe su formirane prema stepenu plodnosti i tipu sorata (šećernati i prinosni). Sorte šećerne repe iz različitih klastera su genetički divergentne po produktivnosti i kvalitetu, te hibridizacija njihovih roditeljskih formi omogućava povoljne rekombinacije gena za proizvodno značajne osobine.
Zbog toga ova analiza može biti vrlo korisna pri izboru manjeg broja divergentnih genotipova, u cilju planiranja budućih oplemenjivačkih programa šećerne repe i dobijanja novih hibrida.
Štampano
u „GENETIKA“ Vol. 25, broj 2 (1993), str: 137-143
© 1993 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.1:633.11
Originalni naučni rad
ELEKTROFORETSKA ANALIZA GLUTENINA VELIKE MOLEKULSKE MASE PŠENICE (TRITICUM AESTIVUM L.)
Ljiljana VAPA, Dragana RADOVIĆ i Slađana KOH
Institut za biologiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerziteta u Novom Sadu, 21000 Novi Sad, Jugoslavija
Izvod
Cilj ovog rada bio je da se primenom elektroforeske analize odrede subjedinice glutenina veliek molekulske mase I ustanovi njihova genetička varijabilnost u sorata pšenice koje su selekcionisane u Novom Sadu i Kragujevcu. Rezultati su pokazali da je u lokusima Glu-A1, Glu-B1, i Glu-D1 otkriveno jedanaest genskih alela koji kontrolišu sintezu različitih subjedinica glutenina.
Određene kombinacije subjedinica bile su karakteristične za Novosadske sorte:2*,7+9, 5+10, a određene za sorte iz Kragujevca: 2*, 14+15, 5+10, i 1, 20, 2+12.
Štampano
u „GENETIKA“ Vol. 25, broj 2 (1993), str: 145-150
© 1993 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575
Originalni naučni rad
UTICAJ PRAZIKVANTELA NA NIVO SCE U KULTURI HUMANIH LIMFOCITA
Nevenka ALEKSIĆ
Veterinarski fakultet Univerziteta u Beogradu, 11000 Jugoslavija
Izvod
Ispitivani su efekti prazikvantela u kulturi PHA-stimulisanih humanih limfocita. Prazikvantel je široko primenjivan anthelmintik, u humanoj medicini najpoznatiji kao šistozomicid. Evaluacija genotoksičnih efekata obavljena je određivanjem nivoa SCE. Za pozitivnu kontrolu primenjen je MC, a za negativnu DMSO, u kome je rastvaran antiparazitik.
Medikament je ispoljio genotoksične efekte pri određenim koncentracijama. Dodavan je kulturama u količini 2.84, 5.68, 11.36, 22.72 i 45.44 μg/ml podloge. U koncentracijama 22.72 i 45.44 /μg/ml blokirao je ćelijsku deobu. Statistički signifikantno veći broj razmena sestrinskih hromatida izazvao je u svim ostalim dozama.
Mitomicin C je izazvao signifikantno viši nivo SCE u poređenju sa negativnom kontrolom, kao i svim dozama ispitivanog antiparazitika.
Štampano
u „GENETIKA“ Vol. 25, broj 2 (1993), str: 151-175
© 1993 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 576.3
Pregledni rad
RFLP: PRIMENA U OSNOVNIM I PRIMENJENIM ISTRAŽIVANJ1MA U POLJOPRIVREDI
Snežana MLADENOVIĆ DRINIĆ i Kosana KONSTANTINOV
Institut za kukuruz "Zemun Polje", 11080 Zemun, Jugoslavija
Izvod
Visok stepen polimorfnosti genoma, otkriven u mnogim biljnim vrstama omogućio je primenu nove klase genetičkih markcra, polimorfizam dužine restrikcionih fragmenata (Restriction Fragment Length Polymorphism, RFLP), u izučavanju strukture i funkcije genoma viših biljaka. U odnosu na klasične markere, RFLP markeri imaju nekoliko prednosti: odsustvo dominantnosti, multiple forme alela, odsustvo plejotropnog efekta.
Polimorfizam dužine restrikcionih fragmenata nastaje kao posledica pro-mena na DNK nivou pri čemu tačkaste mutacije stvaraju ili uništavaju, a insercije/delecije menjaju poziciju mesta koje prepoznaju restrikcione endonukleaze. Moguće primene RFLP u poljoprivredi su sledeće: proučavanje i identifikacija genoma biljnih vrsta, populacija, sorata i samooplodnih linija i njihovo uključivanje u programe oplemenjivanja; ispitivanja strukture i funkcije genoma viših biljaka i njihova promena u toku evolucionih procesa, što olakšava identifikaciju genetičke osnove koja sadrži poželjne alele za programe oplemenjivanja biljaka; proučavanje genetičke kontrole kvantitativnih osobina, utvrđivanje stepena vezanosti genetičkih markera i dela genoma koji kodiraju kvantitativne osobine; ispitivanja načina povećanja individualnog variranja korištenjem tehnologije kulture tkiva što je od posebnog značaja u procesu odabiranja genotipova tolerantnih prema nepovoljnim biotičkim i abiotičkim agensima u procesu proizvodnje biljaka u nekontrolisanim uslovima.