GENETIKA, Vol. 26, broj 2 (1994)
M. DIMITRIJEVIĆ, Sofija PETROVIĆ i Marija KRALJEVIĆ-BALALIĆ
ANALIZA EFEKTA GENA U NASLEĐIVANJU BROJA ZRNA PO KLASU PŠENICE [Izvod]
Sofija PETROVIĆ, Marija KRALJEVIĆ-BALALIĆ i M. DIMITRIJEVIĆ
NAČIN NASLEĐIVANJA I KOMPONENTE FENOTIPSKE VARIJABILNOSTI ZA BROJ ZRNA PO KLASU PŠENICE [Izvod]
Đ. JOCKOVIĆ, Milica HRUSTIĆ, M. STOJAKOVIĆ, R. POPOV
REKURENTNA SELEKCIJA SOJE.MEĐUZAVISNOST I HERITABILNOST SADRŽAJA PROTEINA I KOMPONENTI PRINOSA U PRO POPULACIJI [Izvod]
B. KOVAČEVIĆ, Snezana MEZEI and Marija KRALJEVIĆ-BALALIĆ
KALUSOGENEZA KOD ŠEĆERNE REPE (Beta vulgaris L.) [Izvod]
S.P. SINGH, Sudhir SHUKLA i K.R. KHANNA
GENETIKA ULJA I NJEGOVO NASLEĐIVANJE U SEMENU OPIJUMSKOG MAKA (PAPAVER SOMNIFERUM L.) [Izvod]
G. DRINIĆ, L. KOJIĆ, M. IVANOVIĆ, Jelena VANČETOVIĆ i Raushan Samsahanovna SHOTUNOVA
GENETIČKA DOBIT OD SELEKCIJE NA BAZI HS POTOMSTAVA KOD DVE SINTETIČKE POPULACIJE KUKURUZA (Zea mays L.) [Izvod]
Zorica PAJIĆ, M. BABIĆ i Milica RADOSAVLJEVIĆ
EFEKAT SADRŽAJA SAHAROZE NA KVALITET KUKUKUZA ŠEČERCA (Zea mays L. saccharata) [Izvod]
Jasmina ZDRAVKOVIĆ, Z. MARKOVIĆ, M. DAMJANOVIĆ i M.ZDRAVKOVIĆ
NASLEĐIVANJE DEBLJINE PERIKARPA PLODOVA PARADAJZA (Lycopersicon esculentum Mill.) [Izvod]
R. MARINKOVIĆ, D. ŠKORIĆ, J. CRNOBARAC i N. DUŠANIĆ
KORELACIJE I ANALIZA KOEFICIJENATA PUTANJE RICINUSA (Ricinus communis L.) [Izvod]
N. ČAČIĆ, L. KOVAČEV i Snežana MEZEI
KOMBINACIONE SPOSOBNOSTI ZA INDEKS LISNE POVRŠINE (LAI) KOD ŠEĆERNE REPE (Beta vulgaris L.) [Izvod]
R. DJORDJEVIĆ, Z. MARKOVIĆ, V. PESIĆ i I. DJINOVIĆ
UTICAJ „AFILA" GENA NA FORMIRANJE MAHUNA GRAŠKA (Pisum sativum L.) [Izvod]
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 26, broj 2 (1994),
str: 73-78
© 1994 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.1.633.11
Originalni naučni rad
ANALIZA EFEKTA GENA U NASLEĐIVANJU BROJA ZRNA PO KLASU PŠENICE
M. DIMITRIJEVIĆ, Sofija PETROVIĆ i Marija KRALJEVIĆ-BALALIĆ
Katedra za genetiku i oplemenjivanje biljaka, Institut za ratarstvo i povrtarstvo,
Poljoprivredni fakultet, 21000 Novi Sad, Jugoslavija
Izvod
Regresionom analizom varijanse i kovarijanse u dialelnom ukrštanju, je ispitivan efekat gena u nasleđivanju broja zrna po klasu pet genotipova pšenice (Triticum aestivum ssp. vulgare) i to: NS rana 2, Bankut 1205, NS 732, Atlas 66 i Siete Cerros 66. Utvrđeno je odsustvo interalelne interakcije, što opravdava primenu odabranog modela. Regresiona analiza pokazuje dominantan efekat gena na ispitivano svojstvo, kao i nejednak raspored dominantnih i recesivnih gena između analizovanih sorata. Rezultati upućuju da veći broj dominantnih gena dovodi do povećanja broja zrna po klasu, dok povećan broj recesivnih gena ima suprotan efekat.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 26, broj 2 (1994),
str: 79-82
© 1994 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.21.633.11
Originalni naučni rad
NAČIN NASLEĐIVANJA I KOMPONENTE FENOTIPSKE VARIJABILNOSTI ZA BROJ ZRNA PO KLASU PŠENICE
Sofija PETROVIĆ, Marija KRALJEVIĆ-BALALIĆ i M. DIMITRIJEVIĆ
Katedra za genetiku i oplemenjivanje bilajka, Institut za ratarstvo i povrtarstvo,
Poljoprivredni fakultet, 21000 Novi Sad, Jugoslavija
Izvod
Dialelno je ukršteno pet različitih genotipova pšenice (NS Rana 2, Bankut 1205, NS732, Atlas 66 i Siete Cerros 66) sa ciljem da se ispita način nasleđivanja i komponente fenotipske varijabilnosti broja zrna po klasu. U F1 potomstvima svih ukrštanja je ispoljena dominacija, a u jednom delu potomstva i superdominacija.analiza komponenata varijanse pokazuje da u ekspresiji posmatranog svojstva preovlađuju dominantni nad recesivnim genima, odnosno da glavni deo genetičke varijanse pripada dominantnom delovanju gena. Uočava se i nejednak raspored pozitivnih i negativnih dominantnih alela kod roditelja. Izračunata vrednost prosečnog stepena dominacije ukazuje da se u nasleđivanju broja zrna po klasu, u ukrštanjima navedenih genotipova, radi o superdominaciji.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 26, broj 2 (1994),
str: 83-89
© 1994 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.1.635.655
Originalni naučni rad
REKURENTNA SELEKCIJA SOJE.MEĐUZAVISNOST I HERITABILNOST SADRŽAJA PROTEINA I KOMPONENTI PRINOSA U PRO POPULACIJI
Đ. JOCKOVIĆ, Milica HRUSTIĆ, M. STOJAKOVIĆ, R. POPOV
i Božana PURAR
Institut za ratarstvo i povrtarstvo, 21000 Novi Sad, Jugoslavija
Izvod
Urađena su tri ciklusa rekurentne selekcije na visok sadržaj proteina u PRO populaciji soje. Primenjena je modifikovana metoda rekurentne selekcije uz korišćenje genetičke muške sterilnosti. Cilj istraživanja bio je da se ustanove međuzavisnosti između sadržaja proteina i drugih svojstava na koja se ne vrši selekcija, i da se ustanovi varijabilnosti heritabilnost ispitivanih svojstava posle tri ciklusa rekurentne selekcije. Ustanovljena je visoko signifikantna negativna korelacija između sadržaja proteina i ulja u sva tri ispitivana ciklusa. Prinos zrna po biljci bio je u jačoj zavisnosti sa brojem mahuna po biljci nego sa visinom biljke, brojem zrna po mahuni i krupnoćom zrna. Heritabilnost u širem smislu bila je najviša za dužinu vegetacije (0.81-0,91%), srednja (0,44-0,71%) za sadržaj proteina i ulja i najniža za prinos zrna po biljci (0,15-0,55%). Posle tri ciklusa rekurentne selekcije na povećan sadržaj proteina u PRO populaciji genetička varijabilnost za sadržaj proteina, dužinu vegetacije, prinos zrna po biljci i druge komponente prinosa nije smanjena. Na osnovu svega iznetog, treba nastaviti rekurentnu selekciju na povećan sadržaj proteina u PRO populaciji soje.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 26, broj 2 (1994),
str: 91-95
© 1994 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.113.633.413
Originalni naučni rad
KALUSOGENEZA KOD ŠEĆERNE REPE (Beta vulgaris L.)
B. KOVAČEVIĆ, Snezana MEZEI i Marija KRALJEVIĆ-BALALIĆ
Poljoprivredni fakultet, Institut za ratarstvo i povrtarstvo,
21000 Novi Sad, Jugoslavija
Izvod
U radu je testiran uticaj ispitivanih podloga, genotipova i izvora eksplantata na inicijaciju i rast kalusa kod šećerne repe. Značajan uticaj na inicijaciju kalusa je utvrđen za sastav podloge. Sastav podloge je bio odgovoran i za razlike u izgledu kalusa. Nije bilo značajnih razlika u porastu kalusa tokom prve četiri i naredne četiri nedelje, kao ni između kalusa poreklom od kotiledona i hipokotila kod populacije 112A. Međutim, rast kalusa je bio pod značajnim uticajem sastava podloge kod iste populacije.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 26, broj 2 (1994),
str: 97-102
© 1994 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.2.633.888.31
Originalni naučni rad
GENETIKA ULJA I NJEGOVO NASLEĐIVANJE U SEMENU OPIJUMSKOG MAKA (PAPAVER SOMNIFERUM L.)
S.P. SINGH, Sudhir SHUKLA i K.R. KHANNA
Odeljenje za oplemenjivanje biljaka Nacionalnog botaničkog istraživačkog instituta Lucknown 226001, U.P. India
Izvod
Vršena su genetička proučavanja prinosa semena i sadržaja ulja u F1 i F2 generacijama na poludijalelnim ukrštanjima opijumskog maka sa ciljem da se procene različiti genski sistemi uključeni u kontrolu prinosa semena i sadržaja ulja. Komponentna analiza i Wr - Vr proučavanja su otkrili neaditivno gensko delovanje. Ustanovljene su po dve genske grupe za proučavana svojstva. Razmatran je program oplemenjivanja u cilju razvoja genotipova sa visokim prinosom semena i visokim sadržajem ulja.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 26, broj 2 (1994),
str: 103-109
© 1994 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.2.633.15
Originalni naučni rad
GENETIČKA DOBIT OD SELEKCIJE NA BAZI HS POTOMSTAVA KOD DVE SINTETIČKE POPULACIJE KUKURUZA (Zea mays L.)
G. DRINIĆ1, KOJIĆ1, M. 1VANOVIĆ1, Jelena VANČETOVIĆ1 i Raushan Samsahanovna SHOTUNOVA2
Institut za kukuruz "ZemunPolje", 11000 Beograd-Zemun, Jngoslavija
Kazalistanskij poljoprivredni NII im. V R. Viljamsa, n. Almalybak Kazahstan
Izvod
Cilj ovog rada je da se utvrdi genetička dobit primenom half-sib rekurentne selekcije za prinos zrna kod dve sintetičke populacije kukuruza.
Na osnovu parametara dobijenih iz analize varijanse po Nested dizajnu -Random model izračunata je genetička dobit od selekcije primenom HS rekurentne selekcije četiri ispitivane top-cross kombinacije kukuruza. U radu su korišćene dve sintetičke populacije kukuruza: ZPEP i BS13C8C1(HS), koje su ukrštene sa po dva testera L15 i L82.
Dobijeni rezultati ukazuju da bi za dalju primenu half-sib rekurentne selekcije kod sintetičke populacije ZPEP trebalo koristiti inbred liniju L82 kao tester, a kod BS12C8C1 inbred liniju L15 sobzirom da su u ovim kombinacijama dobijene veće vrednosti genetičke dobiti od primenjenog metoda selekcije.
Dobijene vrednosti su nešto veće od očekivanih zbog toga što je procena genetičke dobiti računata na osnovu ukupne genetičke varijanse, a ne na osnovu aditivne varijanse.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 26, broj 2 (1994),
str: 111-114
© 1994 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 547.45.633.15.2
Originalni naučni rad
EFEKAT SADRŽAJA SAHAROZE NA KVALITET KUKUKUZA ŠEČERCA (Zea mays L. saccharata)
Zorica PAJIĆ, M. BABIĆ i Milica RADOSAVLJEVIĆ
Maize Research Institute, Zemun Polje, Belgrade-Zemun, Jugoslavia
Izvod
Kukuruz šećerac se upotrebljava za ishranu ljudi u vreme mlečne zrelosti, kada je zrno meko i sočno. Zrno običnog šećerca sa sugary (su) genom akumulira dva i više puta veću količinu šećera u odnosu na kukuruz standardnog kvaliteta zrna. Saharoza, koja daje slatkoću zrnu, je dominantan šećer u zrnu šećerca u vreme mlečne zrelosti. Na kvalitet kukuruza šećerca utiču boja, miris, ukus, izgled i konzistencija zrna. Analiza sadržaja saharoze u zrnu šećerca i organoleptičke ocene kvaliteta pokazuju da hibridi sa većim sadržajem saharoze imaju i veću ocenu za kvalitet.
Sadržaj saharoze u vreme mlečne zrelosti, kada se kukuruz šećerac i koristi kao hrana (tehnološka zrelost), u najvećoj meri određuje kvalitet.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 26, broj 2 (1994),
str: 115-120
© 1994 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.1.635.64
Originalni naučni rad
NASLEĐIVANJE DEBLJINE PERIKARPA PLODOVA PARADAJZA
(Lycopersicon esculentum Mill.)
Jasmina ZDRAVKOVIĆ, Z. MARKOVIĆ, M. DAMJANOVIĆ i M. ZDRAVKOVIĆ
Institut za istraživanja u poljoprivredi "Srbija" - Beograd
Centar za povrtarstvo, 11420 Smederevska Palanka, Jugoslavia
Izvod
U dialelnoj analizi 6 roditeljskih genotipova paradajza, signifikantno različitih za debljinu perikarpa, ispitano je nasleđivanje ove osobine u 15 hibrida F1 i F2 generacije. Debljina perikarpa u F1 generaciji nasleđivala se dominantno (sa pojavom superdominacije). U F2 generaciji pet hibrida ispoljilo je heterozis, kod dve dominaciji roditelja sa većom vrednošću debljine perikarpa i u dve kombinacije intermidijarno nasleđivanje. U F2 generaciji heterozis se javio u dva hibrida, u tri dominacija roditelja sa većom vrednošću debljine perikarpa i u četiri kombinacije intermedijarno nasleđivanje. Rezultati kombinacionih sposobnosti u F1 i F2 generaciji ukazuju da u nasleđivanje ove osobine učestvuju geni sa neaditivnim i aditivnim efektom. U F2 generaciji preovlađujući uticaj imaju aditivni geni (OKS > PKS), dok u F1 preovlađuju neaditivni PKS > OKS.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 26, broj 2 (1994),
str: 121-127
© 1994 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.2.635.85
Originalni naučni rad
KORELACIJE I ANALIZA KOEFICIJENATA PUTANJE RICINUSA (Ricinus communis L.)
R. MARINKOVIĆ, D. ŠKORIĆ, J. CRNOBARAC i N. DUŠANIĆ
Institut za ratarstvo i povrtarstvo, 21000 Novi Sad, Jugoslavija
Izvod
Proučavana je uzajamna povezanost nekih svojstava biljaka i semena (visina biljke, visina grozda, broj listova po biljci, broj semena po biljci, masa 1000 semena, sadržaj jezgra u semenu) i njihove korelacije sa prinosom semena po biljci. Pozitivna visoko signifikantna korelacija otkrivena je samo između prinosa semena po biljci i mase 1000 semena. Sva ostala svojstva su bila u negativnoj, a visina biljaka i broj listova po biljci u signifikantnoj negativnoj korelaciji sa prinosom semena. Analiza koeficijenata putanje (Path-coefficient analysis) otkrila je da je najveći direktni pozitivni efekat na prinos semena ispoljila visina biljke. Broj semena po biljci ispoljio je takođe pozitivan, ali ne tako velik, direktan efekat na prinos semena. Sva ostala ispitivana svojstva ispoljila su negativan direktan efekat na prinos semena.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 26, broj 2 (1994),
str: 129-134
© 1994 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.113.633.413
Originalni naučni rad
KOMBINACIONE SPOSOBNOSTI ZA INDEKS LISNE POVRŠINE (LAI) KOD ŠEĆERNE REPE (Beta vulgaris L.)
N. ČAČIĆ, L. KOVAČEV i Snežana MEZEI
Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Poljoprivredni fakultet Univerzitet u Novom Sadu,
21000 Novi Sad, Jugoslavija
Izvod
Cilj ovog rada bio je ispitivanja efekta gena i kombinacionih sposobnosti šest genotipova šećerne repe na svojstvo indeks lisne površine (LAI). Šest različitih genotipova šećerne repe dialelno su ukršteni, a u ispitivanje su uključeni roditelji i F1 bez recipročnih ukrštanja. Visoko značajne vrednosti opštih (OKS) i posebnih kombinacionih sposobnosti (PKS), dobijene u ovim ispitivanjima, ukazuju da je u nasleđivanju ovog svojstva zastupljen i aditivni i neaditivni efekat gena (dominacija i epistaza). Odnos OKS/PKS ukazuje na veći uticaj aditivnog efekta gena na ukupnu genetičku varijabilnost indeksa lisne površine (LAI). Dva genotipa (A-0900 i B-200) imala su negativne vrednosti OKS za indeks lisne površine, dok su ostala četiri genotipa (CS-950, CS-300, MS-504 i F-489) imala pozitivne vrednosti OKS za ovo svojstvo. Signifikantno pozitivne PKS vrednosti imalo je samo ukrštanje A-0900 x C300. dok je još sedam ukrštanja imalo pozitivne PKS vrednosti za indeks lisne površine. Rezultati ovih ispitivanja su pokazali da su najbolje posebne kombinacione sposobnosti imala ukrštanja u kojima je jedan od roditelja sa negativnim a drugi sa pozitivnim vrednostima OKS za indeks lisne površine (LAI).
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 26, broj 2 (1994),
str: 135-140
© 1994 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.1.635.65
Originalni naučni rad
UTICAJ „AFILA" GENA NA FORMIRANJE MAHUNA GRAŠKA (Pisum sativum L.)
R. DJORDJEVIĆ1, Z. MARKOVIĆ1, V. PESIĆ2 i I. DJINOVIĆ3
1Institut za istraživanja u poljoprivredi "Srbija", Beograd, Centar za povrtarstvo, 11420 Smederevska Palanka
2Poljoprivredni fakultet, 11080 Beograd-Zemun
3Viša poljoprivredna skola, 18400 Prokuplje, Jugoslavija
Izvod
Gen ,,af" u recesivnom homozigotnom stanju kod graška uslovljava modifikaciju biljaka, tako da one umesto listova normalne građe formiraju samo vitice sa zaliscima. Sorta Filigreen afila tipa ukrštena je sa 12 sorata normalne građe lista sa ciljem ispitivanja uticaja afila genotipa na formiranje mahuna.
Genetska analiza F1 i F2 generacije (odnos razdvajanja 3:1 normalni list afila) potvrdila je monogenetski recesivni karakter ove osobine. Broj mahuna po biljci u F1 generaciji (koja je normalnog lista) bio je veći nego kod roditelja oba tipa.
U F1 generaciji afila genotipovi su imali 13% mahuna po biljci manje nego F1generacija, a u odnosu na roditelje za 1% manje od roditelja normalnog lista, odnosno oko 30% više od afila roditelja. Smanjenje broja mahuna po biljci u F2 generaciji kod afila genotipa uslovljen je smanjenjem asimilacione površine.