GENETIKA, Vol. 3, broj 2 (1971)
N. TUCIĆ
POPULACIONO-GENETSKA VARIJABILNOST I OTPORNOST PREMA NISKIM TEMPERATURAMA NA RAZLIČITIM STUPNJEVIMA ONTOGENETSKOG RAZVIĆA
KOD DROSOPHILA MELANOGASTER [Izvod]
V. KEKIĆ i D. MARINKOVIĆ
SELEKCIJA ZA »NEGATIVNU« FOTOTAKTlČNOST KOD DROSOPHILA SUBOBSCURA [Izvod]
Katarina BOROJEVIĆ
GENETSKA STRUKTURA POPULACIJE TRITICUM AESTIVUM ssp VULGARE NAKON MUTAGENIH TRETMANA [Izvod]
D. PETRANOVIĆ, Ž. TRGOVČEVIĆ i Vera ZGAGA
DJELOVANJE GAMA ZRAČENjA NA TOPLINSKU INDUKCIJU C1 MUTANTA PROFAGA γ [Izvod]
Ivka KALAČEVIĆ-KRAJOVAN i Dubravka LUČIĆ
DELOVANJE HEMIJSKIH AGENASA NITRITNE KISELINE I HIDROKSILAMIN HIDROHLORIDA NA ĆELIJE KVASCA SACCHAROMYCES CEREVISIAE U RAZNIM FAZAMA RAZVOJA [Izvod]
D. HRANUELI, Vera JOHANIDES i Marija ALAČEVIĆ
RAZLIKE U DJELOVANJU N-METIL-N' - NITRO-N- NITRO-ZOGVANIDINA NA ODABRANE KLONOVE KVASCA CANDIDA LIPOLYTICA [Izvod]
Vera SPURNA i M. NEBOLA
IZOLOVANJE I CITOGENETIKA HIBRIDNIH ĆELIJA NASTALIH UKRŠTANjEM ĆELIJA LIMFORSAKOMA MIŠA I BIOHEMIJSKI MARKIRANIH L ĆELIJA [Izvod]
Milka ŠOPOVA
PONAŠANjE I TRANSMISIJA B-HROMOZOMA U POPULACIJAMA ALLIUM FLAVUM L. I ALLIUM CARINATUM L. SA PODRUČJA MAKEDONIJE [Izvod]
Dražena PAPEŠ
B-KROMOSOMI RODA LEUCANTHEMUM U JUGOSLAVIJI [Izvod]
V. SPASOJEVIĆ
STRUKTURA I MEHANIZAM AHROMATSKOG APARATA MITOZISA [Izvod]
H. D. KLEIN i M. MILUTINOVIĆ
UTICAJ MUTIRANIH GENA NA VARIJABILITET STEPENA ANOMALIJA U MEJOZI [Izvod]
M. MILUTINOVIĆ
ODNOS STEPENA TRANSLOKACIJA I PODELE HROMOZOMA U TOKU MEJOZE MUTANATA INDUKOVANIH RENDGEN ZRACIMA [Izvod]
Kosana KONSTANTINOV
ZAVISNOST EFEKTA IZOPROPILMETANSULFONATA (isoPMS) I ETILMETANSULFONATA (EMS) OD USLOVA ZA VREME TRETIRANJA SEMENA PŠENICE I JEČMA [Izvod]
V. SPASOJEVIĆ i Olga BRANKOVAN
CITOGENETICKA AKTIVNOST »SEVINA 50« [Izvod]
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 3, broj 2 (1971),
str: 171-179
© 1971 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
POPULACIONO-GENETSKA VARIJABILNOST I OTPORNOST PREMA NISKIM TEMPERATURAMA NA RAZLIČITIM STUPNJEVIMA ONTOGENETSKOG RAZVIĆA
KOD DROSOPHILA MELANOGASTER
N. TUCIĆ
Institut za zoologiju, Prirodno-matematički fakultet, Beograd
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 3, broj 2 (1971),
str: 181-188
© 1971 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
SELEKCIJA ZA »NEGATIVNU« FOTOTAKTlČNOST KOD DROSOPHILA SUBOBSCURA
V. KEKIĆ i D. MARINKOVIĆ
Institut za biološka istraživanja i Prirodno-matematički fakultet, Beograd
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 3, broj 2 (1971),
str: 189-203
© 1971 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
GENETSKA STRUKTURA POPULACIJE TRITICUM AESTIVUM ssp VULGARE NAKON MUTAGENIH TRETMANA
Katarina BOROJEVIĆ
Poljoprivredni fakultet, Novi Sad
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 3, broj 2 (1971),
str: 205-211
© 1971 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
DJELOVANJE GAMA ZRAČENjA NA TOPLINSKU INDUKCIJU C1 MUTANTA PROFAGA γ
D. PETRANOVIĆ, Ž. TRGOVČEVIĆ i Vera ZGAGA
Laboratorij za celularnu radiobiologiju, Institut »Rudjer Bosković«, Zagreb
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 3, broj 2 (1971),
str: 213-222
© 1971 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
DELOVANJE HEMIJSKIH AGENASA NITRITNE KISELINE I HIDROKSILAMIN HIDROHLORIDA NA ĆELIJE KVASCA SACCHAROMYCES CEREVISIAE U RAZNIM FAZAMA RAZVOJA
Ivka KALAČEVIĆ-KRAJOVAN i Dubravka LUČIĆ
Tehnološki fakultet, Novi Sad
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 3, broj 2 (1971),
str: 223-235
© 1971 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
RAZLIKE U DJELOVANJU N-METIL-N' - NITRO-N- NITRO-ZOGVANIDINA NA ODABRANE KLONOVE KVASCA CANDIDA LIPOLYTICA
D. HRANUELI, Vera JOHANIDES i Marija ALAČEVIĆ
PLIVA - tvornica farmaceutskih i kemijskih proizvoda, Zagreb
i Tehnološki fakultet, Zagreb
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 3, broj 2 (1971),
str: 237-248
© 1971 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
IZOLOVANJE I CITOGENETIKA HIBRIDNIH ĆELIJA NASTALIH UKRŠTANjEM ĆELIJA LIMFORSAKOMA MIŠA I BIOHEMIJSKI MARKIRANIH L ĆELIJA
Vera SPURNA i M. NEBOLA
Institute of Biophysics, Czechoslovak Academy of Sciences, Brno, Czechoslovakia
Izvod
Hibridne ćelije su dobijene iz populacije ćelija mišijeg limfosarooma koje su leukemične i od klona L ćelija fibroblasta rezistentnih na 8-azaguanin (R-AG/50-3). Za izolaciju hibridnih ćelija je korišćen semi-selektivni sistem zasnovan na inhibiciji razmnožavanja AG rezistentnih ćelija u selektivnom mediumu (HAT medijum) i na nesposobnosti leukemičnih ćelija da se razmnožavaju na staklu. U okviru klona hibridnih ćelija (HY 1-15/4-1, HY II-1/6-10, HY H-8/6-16, HY III-8/6-18, HY IV-17/7-1 i HY 15/7-10) utvrđene su karakteristike rasta, morfološke odlike i determinacija kario-tipa. Modalni hromozomski broj odmah posle kloniranja i izolacije hibridnih ćelija varirao je od 88-96. Ovo predstavlja približan zbir hromozoma obeju roditeljskih ćelija. U toku dalje kultivacije hibrida došlo je do gubitka izvesnog broja hromozoma, naročito akrocentričnih male i srednje veličine. Posle intraperitonealne aplikacije hibridnih ćelija u ženku miša linije C 57 BL (u kojima ćelije mišijeg limfosarkoma sa leukemijom izazivaju tumore u svim slučajevima) nađeno je da je formiranje tumora jako inhibirano.
U toku dugotrajne kultivacije hibridnih ćelija in vitro nije se pojavio povratak maligniteta. Pretpostavlja se da je sposobnost hibridnih ćelija da formiraju tumore u vezi sa integracijom genoma mišijih leukemičnih ćelija u kardotipu hibridnih ćelija.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 3, broj 2 (1971),
str: 249-259
© 1971 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
PONAŠANjE I TRANSMISIJA B-HROMOZOMA U POPULACIJAMA ALLIUM FLAVUM L. I ALLIUM CARINATUM L. SA PODRUČJA MAKEDONIJE
Milka ŠOPOVA
Department of Botany, Faculty of Science, Skopje, Yugoslavia
Izvod
Kod citoloskih ispitivanja Allium-a, grupe Paniculatum u brojnim populacijama sa područja Makedonije, samo u populacijama sa planine Galičice, orijentiranim prema Prespanskom jezeru, konstatovano je prisustvo B-hromozoma i to kod jednog diploidnog A. flavum i jednog triploidnog A. carmalum. Citološka ispitivanja B-hromozoma ukazuju da je kod obe vrste njegova morfološka vrednost identična. Razlikuje se od B-hromozoma Sect. Rhizirideum po tome što u svim fazama mitoze i mejoze pokazuje pozitivnu heteropiknozu.
Sa malim varijacijama u svim somatičnim ćelijama konstatirana je numerička stabilnost B-hromozoma, kako u prirodnim populacijama tako i kod primeraka odgajenih u botaničkoj bašti.
Transmisija B-hromozoma u toku korenove mitoze je regularna, dok u mejozi kod jedinično zastupljenog B-hromozoma separacija hromatida odvija se u toku anafaze II.
Od dobivenih rezultata ukrštanjem individua A. flavum sa i bez B-hromozoma u oba pravca i samooplodnjom, može se zaključiti da u slučaju kad je za ženskog roditelja uzeta individua sa B-hromozomom, frekvencija B-hromozoma u potomstvu je smanjena, sto ukazuje da postoji izvesna eliminacija ovog hromozoma u ženskom gametofitu.
Genetički efekat B-hromozoma izražen je u tendenciji povećavanja frekvencije hijazmi, kao i u nekim fenotipskim osobinama kao što je retardacija perioda cvetanja.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 3, broj 2 (1971),
str: 261-270
© 1971 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
B-KROMOSOMI RODA LEUCANTHEMUM U JUGOSLAVIJI
Dražena PAPEŠ
Botanical Institute, University of Zagreb, Yugoslavia
Izvod
Citološkim istraživanjima 91 populacije roda Leucanthemum (Horvatić, 1963) dosad je utvrđeno postojanje B-kromosoma u njih jedanaest, i to kod različitih taksona: L. vulgare s. sir., L. leucolepis, L. vulgare subsp. amplifoliiim, L. croaticum v. illyricnm, L. libitrnicum v. quarnericum, L. montanum v. ndustum i L. montanum v. hele.rophyllum. B-kromosomi pojavljuju se kod svih utvrđenih poliploida (4x, 5x, 6x, 7x i 8x), dok kod diploida nisu zapaženi. Njihov se broj kreće unutar različitih i istih populacija između 1 i 10. Položaj njihovih centromera varira kod različitih populacija od medijanog do gotovo terminalnog. Dužina B-kromosoma odgovara polovici prosječne dužine A-kromosoma.
Fertilnost polena nije ništa smanjena. Općenito prisustvo B-kromosoma nije kod pripadnika vrsta roda Leucanthemum uopće utjecalo niti na morfološka niti na fiziološka svojstva. Vjerojatno je bilo kakav značajniji utjecaj B-kromosoma prikriven djelovanjem velike kromosomske mase poliploida.
Varijabilnost broja B-kromosoma uvjetovana je različitim načinom razmnožavanja u pojedinim populacijama. Spolni način razmnožavanja omogućuje veliku varijabilnost, kao što je to slučaj kod populacije tetraploidne vrste L. vulgare iz Istre, gdje je broj B-kromosoma varirao od 1-8. Unutar populacije ekološki ekstremnih staništa (npr. pukotine stijena u visokim planinama) naprotiv nema varijabilnosti. U ovakvim nepovoljnim uvjetima vjerojatno prevladava vegetativno razmnožavanje nad spolnim pa su tako mogućnosti stvaranja novih kombinacija B-kromosoma vrlo smanjene.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 3, broj 2 (1971),
str: 271-283
© 1971 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
STRUKTURA I MEHANIZAM AHROMATSKOG APARATA MITOZISA
V. SPASOJEVIĆ
Institut za biološka istraživanja, Beograd
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 3, broj 2 (1971),
str: 285-294
© 1971 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
UTICAJ MUTIRANIH GENA NA VARIJABILITET STEPENA ANOMALIJA U MEJOZI
H. D. KLEIN i M. MILUTINOVIĆ
Institut für Genetik Uiniversitat Bonn, BRD und Landwirtschaftliche Fakultat Belgrad - Zemun, Jugoslawien
Izvod
Pri citoloskoj analizi mejoze dva mutanta graška - Pisum sativum, indukovanih rentgen zracima, koji poseduju različitu redukciju frekvencije broja hijazmi i time različite učestalosti broja univalenata (desinapsis), sa fiksiranjem antera u različitim vremenskim periodima, dobijeni su sledeći rezultati:
Oba mutanta pri kasnijem dopunskom fiksiranju (8.7.1969) pokazuju povećanje prosečnog broja mladih mikrospora po MCP. Kod genotipa 242AB zastupljenost univalenata u oba vremena fiksiranja je ista, ali broj univalenata koji leže u srednjem delu - metafazne ploče i procentualni udeo pre-vremene ekvacione deobe već u anafazi I je veći 8.7. nego pri ranijem fiksiranju (26.6.) Prerano podeljeni univalenti u anafazi I prouzrokuju dalje smetnje, uslovljavaju anomalije u podeli koje dovode do obrazovanja različitog broja mikronukleusa, a time i povećanog broja mladih mikrospora po MCP. Kod mutanta 232 za razliku od prethodnog nalazi se u metafazi I manji broj univalenata i manji broj prevremene ekvacione deobe 8.7.1969. Pored toga prosečan broj deobnih vretena u toku druge deobe je veći 26.6., nego 8.7. Posto je broj mladih mikrospora po MCP pri kasnijem fiksiranju veći, to se može dovesti u vezi sa manjim brojem univalenata i manjim brojem deobnih vretena koji daju mogućnost obrazovanja mikronukleusa i povećanje stepena polisporije pri kasnijem fiksiranju.
Ispitivanja pokazuju da u zavisnosti od starosti mutiranih biljaka u MCP antere od mutanta do mutanta mogu nastati različiti tipovi smetnji.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 3, broj 2 (1971),
str: 295-305
© 1971 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
ODNOS STEPENA TRANSLOKACIJA I PODELE HROMOZOMA U TOKU MEJOZE MUTANATA INDUKOVANIH RENDGEN ZRACIMA
M. MILUTINOVIĆ
Poljoprivredni fakultet, Beograd - Zemun
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 3, broj 2 (1971),
str: 303-315
© 1971 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
ZAVISNOST EFEKTA IZOPROPILMETANSULFONATA (isoPMS) I ETILMETANSULFONATA (EMS) OD USLOVA ZA VREME TRETIRANJA SEMENA PŠENICE I JEČMA
Kosana KONSTANTINOV
Zavod za genetiku, INEP, Zemun
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 3, broj 2 (1971),
str: 317-331
© 1971 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
CITOGENETICKA AKTIVNOST »SEVINA 50«
V. SPASOJEVIĆ i Olga BRANKOVAN
Institut za biološka istraživanja, Beograd
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.