GENETIKA, Vol. 41, broj 1 (2009)

 

 

Marija KRALJEVIĆ-BALALIĆ, Novica MLADENOV, Igor BALALIĆ  i Miroslav ZORIĆ

VARIJABILNOST SADRŽAJA  KADMIJUMA U LISTOVIMA TETRAPLOIDNE

I HEKSAPLOIDNE PŠENICE  [Izvod] [Rad]

 

Vesna KANDIĆ, Dejan DODIG, Miroslava JOVIĆ, Bogdan NIKOLIĆ i Slaven PRODANOVIĆ

ZNAČAJ FIZIOLOŠKIH SVOJSTAVA U SELEKCIJI PŠENICE U USLOVIMA NAVODNJAVANJA I STRESA SUŠE [Izvod] [Rad]

 

Natalija KRAVIĆ, Violeta ANĐELKOVIĆ, Vesna HADŽI-TAŠKOVIĆ ŠUKALOVIĆ  i Mirjana VULETIĆ

SADRŽAJ ANTIOKSIDATIVNIH KOMPONENATA U SEMENU GENOTIPOVA KUKURUZA SA RAZLIČITIM UDELOM DTP-A [Izvod] [Rad]

 

Mirjana MIHAILOVIĆ, Melita VIDAKOVIĆ, Nevena GRDOVIĆ, Svetlana DINIĆ, Aleksandra USKOKOVIĆ, Vesna MARTINOVIĆ, Jelena Blagojević

RADIOPROTEKTIVNA ZAŠTITA AKUTNO FAZNOG PROTEINA Α2-MAKROGLOBULINA NA ĆELIJE KOSNE SRŽI PACOVA [Izvod] [Rad]

 

Čedomir RADENOVIĆ, Milomir FILIPOVIĆ, Dragojlo SELAKOVIĆ, Mile SEČANSKI, Vojka BABIĆ, Zoran ČAMDŽIJA, Snežana JOVANOVIĆ, Jovan PAVLOV i Milan STEVANOVIĆ

PRESTIŽNE INBRED LINIJE KUKURUZA SA USPRAVNIM POLOŽAJEM VRŠNIH LISTOVA. PRIORITETNO SVOJSTVO EFIKASNOG FOTOSINTETIČNOG MODELA U OPLEMENJIVANJU  [Izvod] [Rad]

 

Milena SIMIĆ, Željko DOLIJANOVIĆ, Radojka MALETIĆ, Milomir FILIPOVIĆ i Nikola GRČIĆ

ULOGA GENOTIPA U  KOMPETITIVNOSTI  KUKURUZA PREMA KOROVIMA

 [Izvod] [Rad]

 

Vesna ILIĆ, Ilija TOMIĆ, Gordana CVETKOVIĆ, Radmila BOKUN i Zvonko MAGIĆ

DETEKCIJA MUTACIJA U K-RAS ONKOGENU IZ ASPIRATA BRONHA PACIJENATA SA NESITNOĆELIJSKIM KARCINOMOM PLUĆA  [Izvod] [Rad]

 

Dragana IGNJATOVIĆ-MICIĆ, Ksenija MARKOVIĆ, Danijela RISTIĆ, Slavica STANKOVIĆ, Vesna LAZIĆ-JANČIĆ i Miloje DENIĆ

АNALIZA VARIJABILNOSTI  NORMALNIH I opaque2 INBRED LINIJA KUKURUZA [Izvod] [Rad] [Tabela]

 

Jelena VANČETOVIĆ, Ljupcho JANKULOSKI, Sofija BOŽINOVIĆ i Dejan DODIG

UTICAJ CITOPLAZMATSKE MUŠKE STERILNOSTI I KSENIJA NA HEMIJSKI SASTAV ZRNA KUKURUZA  [Izvod] [Rad]

 

Snežana MLADENOVIĆ DRINIĆ, Danijela RISTIĆ, Slobodanka SREDOJEVIĆ, Vesna DRAGIČEVIĆ, Dragana IGNJATOVIĆ MICIĆ i Nenad DELIĆ

GENETIČKA VARIJABILNOST FITINA I NEORGANSKOG FOSFORA U POPULACIJAMA KUKURUZA  [Izvod] [Rad]

 

Amarela TERZIĆ-VIDOJEVIĆ, Katarina VELJOVIĆ, Maja TOLINAČKI, Milica NIKOLIĆ, Mihailo OSTOJIĆ i Ljubiša TOPISIROVIĆ

KARAKTERIZACIJA BAKTERIJA MLEČNE KISELINE IZOLOVANIH IZ ZLATARSKIH SIREVA PROIZVEDENIH U DOMAĆINSTU NA DVE GEOGRAFSKI RAZLIČITE LOKACIJE

[Izvod] [Rad]



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 41, broj 1 (2009), str: 1-10
© 2009 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

UDC: 575:633.11

DOI:10.2298/GENSR0901001K

Originalni naučni rad

 

 

VARIJABILNOST SADRŽAJA  KADMIJUMA U LISTOVIMA TETRAPLOIDNE I HEKSAPLOIDNE PŠENICE

 

Marija KRALJEVIĆ-BALALIĆ1, Novica MLADENOV2, Igor BALALIĆ2 i Miroslav ZORIĆ3

 

1 Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad

2 Institut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad

3Institut za ratarstvo, Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Beogradu, 

Beograd-Zemun, Srbija

 

 

Izvod

 

Kadmijum (Cd) pripada grupim “teških metala”. On je tosičan za biljke, životinje i ljude. Njegovo prisustvo u zemljištu potiče iz prirodnih i intropogenih izvora. Veći deo usvojenog Cd zadržava se u korenu, ali deo se translocira u nadzemne delove biljke i u seme. Cilj ovog istraživanja je bio da se ispita varijabilnost i divergentnost saržaja Cd u listovima kod 30 genotipova pšenice različitog nivoa ploidnosti. Ogled je izveden u toku dve vegetacione sezone. Sadržaj Cd (ppm) u listovima pšenice u fazi klasanja određen je primenom AAS. Ustanovljene su značajne razlike u srednjim vrednostima između ispitivanih genotipova. Tetraploidni genotipovi imali su veći sadržaj Cd u odnosu na heksapolidne. Glavni efekti (genotip i godina) i interakcija pokazali su visoko značajne razlike. Sadržaj Cd je najvećim delom bio uslovljen godinom ispitivanja (73%). Uticaj genotipa na sadržaj Cd iznosio  je 16%, dok je interakcija genotip×godina iznosila 11%. Klaster genotipova sastojao se od četiri grupe. U grupi tri i četiri nalazili su se genotipovi sa najmanjim sadržajem Cd u listovima tj. najefikasniji u korišćenju Cd (Kalyan Sona, Partizanka i NS Rana 5). Oni bi se mogli koristititi kao roditelji u hibridizaciji na niži sadržaj Cd.

 

Autor za kontakt: Prof. dr Marija Kraljević Balalić, Poljoprivredni fakultet, Univerzitet Novi Sad, Trg D. Obradovića 8, 21000 Novi Sad, Srbija

 

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 41, broj 1 (2009), str: 11-20
© 2009 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

                         UDC575:633.11 DOI:10.2298/GENSR0901011K

Originalni naučni rad

 

 

ZNAČAJ FIZIOLOŠKIH SVOJSTAVA U SELEKCIJI PŠENICE U USLOVIMA NAVODNJAVANJA I STRESA SUŠE

 

 

Vesna KANDIĆ1, Dejan DODIG1, Miroslava JOVIĆ2, Bogdan NIKOLIĆ3 i Slaven PRODANOVIĆ4

 

1 Institut za kukuruz “Zemun Polje“, Beograd

2 Centar za poljoprivredna i tehnološka istraživanja, Zaječar

3 Institut za zaštitu bilja i spoljašnju sredinu, Beograd

4 Institut za ratarstvo, Poljoprivredni fakultet, Beograd, Srbija

 

 

Izvod

 

Korelaciona i path analiza korišćene su da bi se otkrio utacaj pet fizioloških osobina (rani, vigor, ranostasnost, žućenje listova, površina lista zastavičara i ukupna biomasa po biljci) na prinos pšenice u uslovima navodnjavanja i suše. Ispitivano je 100 različitih genotipova u četvorogodišnjim poljskim ogledima. Značajna i pozitivna korelacija utvrđena je između prinosa, ranog vigora i ukupne biomase u oba tretmana. Između prinosa i broja dana do cvetanja, kao i između prinosa i žućenja listova ustanovljena je značajna negativna korelacija u oba tretmana. Path analizom je utvrđeno da je uticaj ranostasnosti i ukupne biomase na prinos bio direktan i značajan. Rani vigor, žućenje listova i površina lista zastavičara su pokazali značajan indirektni uticaj na prinos preko ranostasnosti i ukupne biomase po biljci. Rani vigor, ranostasnost i žućenje listova se mogu smatrati kao pogodni kriterijumi za selekciju u različitim režimima vlažnosti. Ocenjivanje ovih osobina je brzo i lako, pa se mogu koristiti u radu sa velikim brojem populacija     

 

Autor za kontakt: Vesna Kandić, Institut za kukuruz Zemun Polje, S. Bajića 1, 11185 Zemun Polje, Srbija, Tel: +381 11 3756 704,Fax: +381 11 3756 707,

 

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 41, broj 1 (2009), str: 21-28

© 2009 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

UDC 575:633.15

DOI:10.2298/GENSR0901021K

Originalni naučni rad

 

 

SADRŽAJ ANTIOKSIDATIVNIH KOMPONENATA U SEMENU GENOTIPOVA KUKURUZA SA RAZLIČITIM UDELOM DTP-A

 

 

Natalija KRAVIĆ1, Violeta ANĐELKOVIĆ1, Vesna HADŽI-TAŠKOVIĆ ŠUKALOVIĆ2  

i Mirjana VULETIĆ1

 

1Institut za kukuruz Zemun Polje, Zemun, Srbija

2Institut za multidisciplinarne nauke, Beograd, Srbija

 

 

Izvod

 

U cilju proširenja genetičke osnove germplazme kukuruza (Zea mays L.), neophodna je inkorporacija egzotičnog u lokalni adaptirani selekcioni materijal.

U radu su upoređeni antioksidativni sistemi dve lokalne inbred linije (A i B) sa antioksidativnim sistemima egzotične germplazme (DTP) i povratnih ukrštanja tih inbred linija i DTP-a (A1, A2, B1 i B2). U semenu kukuruza meren je sadržaj antioksidanata male molekulske težine, prolina i ukupnih fenola, kao i antioksidativni kapacitet, izražen preko sposobnosti hvatanja slobodnih DPPH radikala.

Rezultati su pokazali porast nivoa prolina, kako u klici, tako i u endospermu, kod A1, A2, B1 i B2 genotipova, u odnosu na čiste inbred linije i DTP. Takođe, nivo prolina se povećavao sa povećanjem udela egzotične germplazme. Nasuprot tome, kod čistih inbred linija je bio veći nivo ukupnih fenola i stepen hvatanja slobodnih DPPH radikala nego kod DTP-a, i sa tendencijom neznatnog smanjenja kod A1, A2, B1 i B2 genotipova.

 

Autor za kontakt: Natalija  Kravić, Institut za kukuruz Zemun Polje, S. Bajića 1, 11185 Zemun Polje, Srbija, Tel: +381 11 3756 704,Fax: +381 11 3756 707,(E-mail: nkravic@mrizp.rs)

 

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 41, broj 1 (2009), str: 29-39
© 2009 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

UDC 575

DOI:10.2298/GENSR0901029M

Originalni naučni rad

 

 

RADIOPROTEKTIVNA ZAŠTITA AKUTNO FAZNOG PROTEINA Α2-MAKROGLOBULINA NA ĆELIJE KOSNE SRŽI PACOVA

 

 

Mirjana MIHAILOVIĆ, Melita VIDAKOVIĆ, Nevena GRDOVIĆ, Svetlana DINIĆ, Aleksandra USKOKOVIĆ, Vesna MARTINOVIĆ, Jelena Blagojević

 

Univerzitet u Beogradu, Institut za biološka istraživanja “Siniša Stanković”, Odeljenje za molekularnu biologiju, Beograd, Srbija

 

 

Izvod

 

Pacovski alfa2-makroglobulin (α2M) ima važnu ulogu u uspostavljanju narušene homeostaze inhibicijom različitih tipova nespecifičnih proteaza i olakšavajući transport citokina, hormona rasta i hormona. Naša ranija istraživanja su pokazala da administracija α2M eksperimentalnim životinjama u traumama tipa opekotine ili ozračivanja celog organizma značajno povećava njihovu stopu preživljavanja. Cilj ove studije je bio izučavanje radioprotektivne uloge α2M na ćelije kosne srži. α2M je apliciran 30 minuta pre ozračivanja pacova dozom od 6.7 Gy (LD50/30) X-zraka i omogućio je 100% preživljavanje pacova za razliku od ozračenih pacova bez tretmana kod kojih je smrtnost bila 50%. Rezultati su pokazali da tretiranje životinja sa α2M, nakon inicijalnog pada, omogućavaju potpuni oporavak broja leukocita kao posledica očuvanja ćelija kosne srži, što se uočava preko stabilnog mitotskog indeksa. Kod ozračenih pacova bez tretmana signifikantno smanjenje mitotskog indeksa, kao posledica narušavanja ćelija kosne srži, rezultuje i u prolongiranom padu broja leukocita. Na osnovu ovih rezultata može se zaključiti da se radioprotektivna uloga α2M delom odvija putem citoprotekcije novih krvnih ćelija u kosnoj srži.

 

Autor za kontakt: dr Mirjana Mihailović; Institute for Biological Research, Bulevar despota Stefana 142, 11060, Belgrade, Serbia,e-mail: mista@ibiss.bg.ac.yu; tel: +381 11 2078343; fax: +381 11 2761433

 

 

Povratak na sadržaj



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 41, broj 1 (2009), str: 41-58
© 2009 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

UDC 575:633.15

DOI:10.2298/GENSR0901041R

Originalni naučni rad

 

 

PRESTIŽNE INBRED LINIJE KUKURUZA SA USPRAVNIM POLOŽAJEM VRŠNIH LISTOVA. PRIORITETNO SVOJSTVO EFIKASNOG FOTOSINTETIČNOG MODELA U OPLEMENJIVANJU

 

Čedomir RADENOVIĆ 1,2, Milomir FILIPOVIĆ1, Dragojlo SELAKOVIĆ1, Mile SEČANSKI1, Vojka BABIĆ1, Zoran ČAMDŽIJA1, Snežana JOVANOVIĆ1, Jovan PAVLOV1 i Milan STEVANOVIĆ1

 

1 Institut za kukuruz „Zemun Polje“, Beograd, Srbija

2 Fakultet za fizičku hemiju, Univerzitet u Beogradu, Beograd, Srbija

 

 

Izvod

 

Proučavane su tri prestižne inbred linije kukuruza sa uspravnim položajem vršnih listova: ZPPL 16, ZPPL 218, ZPPL 62. Ove linije su, bilo kao majka, bilo kao otac uključene u stvaranju više od 45 hibrida kukuruza. Međutim, u ovom srednjeročnom periodu, široku komercijalnu primenu ima više od deset hibrida kukuruza: ZP-341, ZP-360, ZP-434, ZP-578, ZP-606, ZP-677, ZP-684 i drugi.Ovim radom potvrđena je hipoteza da elitne inbred linije kukuruza sa uspravnim položajem vršnih listova imaju svojstvo efikasnog fotosintetičnog modela i da se, kao takve, u procesu oplemenjivanja uspešno koriste pri povećavanju broja biljaka na jedinici površine (gustina biljaka). Ovaj dokaz ostvaren je uz primenu neinvazivnog fotosintetično-fluorescentnog  metoda pogodnog za ocenu efikasnosti foto modela. Dobijene fotosintetične karakteristike proučavanih prestižnih inbred linija kukuruza sa uspravnim položajem vršnih listova zasnovane su na efektima i prirodi promena zakasnele fluorescencije hlorofila koje se odigravaju u njihovim tilakoidnim membranama. Njihovi glavni pokazatelji su temperaturna zavisnost intenziteta zakasnele fluorescencije hlorofila, Arrhenijusov kriterijum za utvrđivanje faznih prelaza u tilakoidnim membranama i energije aktivacije. Izloženi rezultati o veličini ugla između pravca prostiranja prvog lista iznad klipa i pravca prostiranja stabljike, kao i rezultati o dinamici otpuštanja vode iz zrna u periodu njegovog sazrevanja dodatno pokazuju da su svojstva proučavanih inbred linija kukuruza sa uspravnim položajem vršnih listova prestižna osnova za egzaktija, racionalnija i brža odvijanja savremenih procesa oplemenjivanja.

 

Autor za kontakt: Čedomir Radenović, Institut za kukuruz Zemun Polje, S. Bajića 1, 11185 Zemun Polje, Srbija, Tel: +381 11 3756 704,Fax: +381 11 3756 707

 

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 41, broj 1 (2009), str: 59-67
© 2009 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

UDC 575: 633.15

DOI:10.2298/GENSR0901059S

Originalni naučni rad

 

 

ULOGA GENOTIPA U  KOMPETITIVNOSTI  KUKURUZA PREMA KOROVIMA

 

 

Milena SIMIĆ 1, Željko DOLIJANOVIĆ 2, Radojka MALETIĆ 2, Milomir FILIPOVIĆ 1

i Nikola GRČIĆ 1

 

 

1Institut za kukuruz „Zemun Polje“, Beograd

2 Poljoprivredni fakultet, Zemun-Beograd

 

 

Izvod

 

Gajenje kompetitivnijih useva je važna komponenta integralnog sistema suzbijanja korova, iako je selekcija genotipova sa povećanom kompetitivnom sposobnošću dosta teška. Mogućnost smanjenja zakorovljenosti na osnovu povećanja kompetitivnog delovanja useva gajenjem genotipova tj. hibrida koji bolje "podnose" veću gustinu, zavisi od FAO grupe zrenja i morfoloških karakteristika genotipa, uslova spoljašnje sredine i područja gajenja. Kompeticija između kukuruza i korova se menja sa promenom gustine i rasporeda gajenih biljaka. Najzakorovljeniji su usevi retkog sklopa, dok su visina i masa korova u usevima gustog sklopa znatno niže. Za veću kompetitivnost genotipa kukuruza u odnosu na korove važni su visina, intenzitet rastenja u početnim fazama, vigor klijanaca i lisna površina biljke, koje su komponente konkurentskog delovanja useva na korove.

U radu je ispitivana zakorovljenost i produktivnost različitih hibrida kukuruza u zavisnosti od prostornog rasporeda u kome su gajeni i  primene herbicida. Rezultati pokazuju da su pri gajenju ispitivanih genotipova kukuruza utvrđene statistički značajne razlike u svežoj masi korova, ali samo u pojedinim godinama, u skladu sa razlikama u visini i lisnoj površini ZP hibrida.

 

Autor za kontakt: Milena Simić, Institut za kukuruz Zemun Polje, S. Bajića 1, 11185 Zemun Polje, Srbija, Tel: +381 11 3756 704,Fax: +381 11 3756 707, E-mail: smilena@mrizp.co.rs

 

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 41, broj 1 (2009), str: 69-80
© 2009 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

UDC 575

DOI:10.2298/GENSR0901069I

Originalni naučni rad

 

 

DETEKCIJA MUTACIJA U K-RAS ONKOGENU IZ ASPIRATA BRONHA PACIJENATA SA NESITNOĆELIJSKIM KARCINOMOM PLUĆA

 

 

Vesna ILIĆ ¹, Ilija TOMIĆ ², Gordana CVETKOVIĆ ², Radmila BOKUN ³,

i Zvonko MAGIĆ ¹

 

Institut za medicinska istraživanja1

Klinika za pulmologiju2

Institut za patologiju3

Vojno medicinska Akademija, Beograd, Srbija

 

 

Izvod

           

Karcinom pluća je maligni tumor sa lošom prognozom koji pruža male terapijske mogucnosti. Svega 25-40% karcinoma pluća je operabilno u vreme kada se postavi dijagnoza, a samo 20% njih ima ograničenu bolest u vreme kada se podvrgavaju hirurškom lecenju - do sada najefikasnijem vidu lečenja ovog karcinoma. Pri tome je petogodišnje preživljavanje samo 13% a veliki broj pacijenata umire već u toku dve godine po postavljanju dijagnoze. Kako je efikasnost lečenja ovog karcinoma jos uvek niska, neophodni su novi pristupi bolesti koji se tiču pre svega rane dijagnostike primenom molekularnih markera. Pojava ras mutacija u ranim stadijumima karcinoma pluća predstavljala bi koristan marker koji bi omogućio raniji početak lečenja i time poboljšao njegov ishod. U radu su analizirane mogućnosti detekcije tačkastih mutacija u K-ras onkogenu u aspiratu bronha dobijenim tokom rutinske bronhoskopske dijagnostike u cilju blagovremenog otkrivanja bolesti kao i korelacija prisustva mutacija sa dobijenim citološkim i patohistološkim rezultatima. Mutacije u K-ras genu su nađene u 18/53 (34%) uzorka bronhijalnog aspirata od kojih je 3/18 histološkog tipa adenokarcinoma, 11/18    planocelularnog, kod dva pacijenta sa anaplastičnim karcinomom i dva sa dijagnozom hronične opstruktivne bolesti pluća. Nepodudarnost rezultata citološkog pregleda i histopatološkog nalaza je nađena u 6 uzoraka, kod kojih je patohistoloskom analizom nadjena maligna bolest a citoloski nalaz je bio normalan. Kod 4 od 6 uzoraka nadjene su K-ras mutacije. Sledstveno tome, izmena u K-ras genu detektovana in vitro testom u kliničkom uzorku može biti dodatni dijagnosticki i prediktivni marker karcinoma pluca. 

 

Autor za kontakt: Vesna Ilić, Institute for Medical Research, Military Medical Academy, Crnotravska 17, Belgrade, 2661-122/ 3608-857, vesnailic@hotmail.com

 

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 41, broj 1 (2009), str: 81-93
© 2009 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

UDC 575:633.15

DOI:10.2298/GENSR0901081I

Originalni naučni rad

 

 

АNALIZA VARIJABILNOSTI  NORMALNIH I opaque2 INBRED LINIJA KUKURUZA

 

 

Dragana IGNJATOVIĆ-MICIĆ, Ksenija MARKOVIĆ, Danijela RISTIĆ, Slavica STANKOVIĆ, Vesna LAZIĆ-JANČIĆ i Miloje DENIĆ

 

Institut za kukuruz “Zemun Polje”, Beograd, Srbija

 

 

Izvod

 

Kukuruz ima nisku hranjivu vrednost zbog nedostatka dve esencijalne amino kiseline – triptofana i lizina. Utvrđeno je da opaque2 (o2) mutacija može skoro udvostručiti sadržaj lizina i triptofana u endospermu kukuruza. Banka gena instituta za kukuruz „Zemun Polje“ poseduje kolekciju opaque2 inbred linija razvijenih tokom sedamdesetih godina, prvenstveno na osnovu tvrdoće zrna. Sa ciljem detaljnijeg opisa ovih linija urađena je analiza sadržaja triptofana i  SSR analiza sa opaque2 markerima, markerom za gen modifikator tvrdoće endosperma i najsignifikantnijim markerima za gene modifikatore amino kiselina. Takođe je urađen test fitopatogenosti radi utvrđivanja osetljivosti opaque2 genotipova na Fusarium gramaenarum, jednog od najvažnijih prouzrokovača truleži stabla, korena i klipa kukuruza u našem regionu. Utvrđene su značajne razlike u sadržaju triptofana između normalnih i opaque2 linija kukuruza. Svi SSR prajmeri korišćeni za razlikovanje normalnih i opaque2 linija su dali pozitivne rezultate. Svaki od analiziranih genotipova je dao specifičnu alelnu sliku sa markerima za gene modifikatore amino kiselina, bez očigledne saglasnosti sa sadržajem triptofana. Test fitopatogenosti je, u proseku, pokazao veću osetljivost opaque2 linija na Fusarium graminearum. Ovi rezultati su dali uvid u primenjivost navedenih metoda za opisivanje opaque2 linija radi njihovog konvertovanja u kukuruz visokog kvaliteta proteina  (QPM) – genotipa u koji se opaque2 inkorporira zajedno sa odgovarajućim genima modifikatorima.

 

Autor za kontakt: Dragana Ignjatović-Micić, Institut za kukuruz Zemun Polje, S. Bajića 1, 11185 Zemun Polje, Srbija, Tel: +381 11 3756 704,Fax: +381 11 3756 707, e-mail: idragana@mrizp.rs

 

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 41, broj 1 (2009), str: 95-106
© 2009 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

UDC 575: 633.15

DOI:10.2298/GENSR0901095V

Originalni naučni rad

 

 

UTICAJ CITOPLAZMATSKE MUŠKE STERILNOSTI I KSENIJA NA HEMIJSKI SASTAV ZRNA KUKURUZA

 

 

Jelena VANČETOVIĆ¹, Ljupcho JANKULOSKI², Sofija BOŽINOVIĆ¹,

i Dejan DODIG¹

 

1Institut za kukuruz „Zemun Polje“-Beograd, Srbija

²Faculty of Agricultural Science and Food, Skopje, Makedonija

 

 

Izvod

 

            Sterilni hibridi često imaju veći prinos od svojih fertilnih analoga, posebno ako su oprašeni sa genetski nesrodnim oprašivačem. Kombinovani uticaj cms-a i ksenija se naziva Plus hibrid efekat. Cilj ovog istraživanja bio je da se utvrdi kakav je pojedinačni, kao i kombinovani uticaj cms-a i ksenija na hemijski sastav zrna kukuruza. Ispitivani su procenat ulja, proteina i skroba u zrnu.

 Za istraživanja su odabrana dva sterilna hibrida, njihovi fertilni analozi i pet fertilnih hibrida oprašivača. Ogled je izveden u Zemun Polju 2008. godine i bio je postavljen po slučajnom blok split-plot eksperimentalnom dizajnu u tri ponavljanja.

Rezultati pokazuju da uticaj cms-a na udeo ulja nije bio značajan za ispitivani hibrid ZP 341, dok je drugi ispitivani hibrid ZP 360 imao povećanje udela ulja u zrnu na nivou značajnosti P = 0,1. Efekat ovog faktora na udeo proteina i skroba takođe je pokazivao značajnost (P = 0,01) u nekim hibridnim kombinacijama. Ksenije su značajno (P = 0,01) uticale na sva tri hemijska parametra u nekim hibridnim kombinacijama. Rezultati upućuju da bi se pronalaskom dobre kombinacije dva hibrida, u kojoj bi jedan bio sterilna majka, a drugi polinator, pored povećanja prinosa, mogao poboljšati i kvalitet zrna kukuruza.

 

Autor za kontakt: Jelena Vančetović, Institut za kukuruz Zemun Polje, S. Bajića 1, 11185 Zemun Polje, Srbija, Tel: +381 11 3756 704,Fax: +381 11 3756 707

 

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 41, broj 1 (2009), str: 107-115
© 2009 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

UDC 575: 633.15

DOI:10.2298/GENSR0901107M

Originalni naučni rad

 

 

GENETIČKA VARIJABILNOST FITINA I NEORGANSKOG FOSFORA

U POPULACIJAMA KUKURUZA

 

 

Snežana MLADENOVIĆ DRINIĆ, Danijela RISTIĆ, Slobodanka SREDOJEVIĆ, Vesna DRAGIČEVIĆ, Dragana IGNJATOVIĆ MICIĆ i Nenad DELIĆ

 

Institut za kukuruz „Zemun Polje“-Beograd, Srbija

 

 

Izvod

 

Analizirano je 60 popualacija kukuruza u cilju identifikacije genotipova koji iamju nizak ili visok sadržaj fitina. Utvrđena je genetička varijabilnost u sadržaju fitina u opsegu od 1,147 do 4,13 g kg-1. Sadržaj neorganskog fosfora je bila između 0,35  i 1,29, prosečno 0,65 g kg-1. TTri grupe populacija su identifikovane koje sadrže nizak, srenji I visok sadržaj fitina. U osam populacija izmerena je niska koncentracija fitina, u 25 srednja i u 27 visoka. Pozitivna korelacija je utvrđena između sadržaja fitina i proteina. Populacija 216 ima najnižu koncetraciju fitina 1,14 gkg-1, i Pi koncetraciju 40% veću nego prosek Pi ali niži od proseka sadržaj proteina. Ova populacija će se koristiti za dalju selekciju genotipova sa niskim sadržajem fitina i dobrim agronomskim osobinama.

 

Autor za kontakt: Snežana Mladenović Drinić, Institut za kukuruz Zemun Polje, S. Bajića 1, 11185 Zemun Polje, Srbija, Tel: +381 11 3756 704,Fax: +381 11 3756 707, email:msnezana@mrizp.rs

 

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 41, broj 1 (2009), str: 117-136
© 2009 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

UDC 575

DOI:10.2298/GENSR0901117T

Originalni naučni rad

 

 

KARAKTERIZACIJA BAKTERIJA MLEČNE KISELINE IZOLOVANIH IZ ZLATARSKIH SIREVA PROIZVEDENIH U DOMAĆINSTU NA DVE GEOGRAFSKI RAZLIČITE LOKACIJE

 

 

Amarela TERZIĆ-VIDOJEVIĆ1*, Katarina VELJOVIĆ1, Maja TOLINAČKI1, Milica NIKOLIĆ1, Mihailo OSTOJIĆ2 i Ljubiša TOPISIROVIĆ1

 

1Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo, Univerzitet u Beogradu, Beograd, Srbija

2Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd-Zemun, Srbija

 

 

Izvod

 

Iz belog polutvrdog zlatarskog sira, označenog kao BGNV, izolovan je osamdeset jedan soj bakterija mlečne kiseline (BMK). Sir je uzet iz jednog seoskog domaćinstva smeštenog na severnoj strani planine Zlatar. Zlatarski BGNV sir je napravljen od svežeg kravljeg mleka bez dodatka starter kulture. Svi izolati BMK su okarakterisani fenotipskim i genotipskim testovima. Identifikacija sojeva je rađena rep-PCR analizom sa (GTG)5  prajmerom i 16S rDNK sekvenciranjem. Najzastupljenije vrste u zlatarskom BGNV siru su bile Lactobacillus casei/paracasei (65.43%) i Enterococcus faecalis (29.63%. Dva fakultetivno anaerobna štapića su identifikovana kao Lactobacillus plantarum (2.47%), a dva obligatna heterofermentativna izolata BMK su identifikovani kao Lactobacillus parabuchneri (2.47%). Od svih 81 testiranih izolata, samo osam eneterokoka su bili proizvođači antimikrobnih komponenti. Četrnaest od 16 testiranih izolata laktobacila je pokazivalo srednju do vrlo dobru proteolitičku aktivnost. Svih 57 laktobacila iz zlatarskog BGNV sira veoma sporo grušaju mleko, ili ga uopšte ne grušaju. Međutim, tri izolata enterokoka, BGNV1-63, BGNV1-76 i BGNV1-80, su pokazivala vrlo dobru aktivnost u mleku i grušala su ga za 5 h. Ove enterokoke su pokazivale vrlo visoku proteolitičku aktivnost potpuno hidrolizirajući αs1- i κ-kazein nakon 3 h, a β-kazein nakon 30 min inkubacije. Pored toga, ova tri izolata enterokoka degradovala su želatin. Upoređujući dobijene rezultate sa onima prethodno dobijenim ispitivanjem BMK u drugom zlatarskom BGZLS siru, napravljenom takođe, od svežeg kravljeg mleka, može se zaključiti da je mikroflora BMK zlatraskog BGNV sira manje raznovrsna.

 

Autor za kontakt: Amarela Terzić Vidojević, Institute of Molecular Genetics and Genetic Engineering, University of Belgrade,Vojvode Stepe 444a, P.O.Box 23, 11010 Belgrade, Serbia.Telephone: +381 11 397 59 60; Fax: +381 11 397 58 08; E-mail: lab6@EUnet.rs

 

 

Povratak na sadržaj