Predsednik sekcije
2014 -
prof. dr Ivana Novaković
Institut za humanu genetiku, Medicinski fakultet
Univerziteta u Beogradu
novivana@eunet.rs
Potpredsednik sekcije
dr sci. Marina Đurišić
Institut za zdravstvenu zaštitu majke i deteta Srbije "Dr Vukan Čupić", Novi Beograd
genetika@imd.org.rs
Sekretar sekcije
dr sci. Sanja Ćirković
Institut za zdravstvenu zaštitu majke i deteta Srbije "Dr Vukan Čupić", Novi Beograd
sanja.s.cirkovic@gmail.com
Začeci savremene medicinske genetike, u svetu i kod nas, vezani su za rane šezdesete godine prošlog veka. Uz neposrednu saradnju biologa i lekara, u periodu od 1960 – 1970. u Srbiji je formirana većina citogenetičkih laboratorija koje postoje i danas.
Jednu od prvih takvih laboratorija osnovao je prof. dr Mioljub Kičić sa biologom Vjericom Marković
na VMA u Beogradu (1960). Ranih 60-tih godina tim Laboratorije za eksperimentalnu onkologiju,
Onkološkog instituta u Beogradu, usavršava tehniku kulture tkiva za dobijanje preparata hromozoma čoveka. Najznačajnija uloga pripada svakako prof. dr Branimiru Garzičiću, a ta iskustva će koristiti u osnivanju novih laboratorija i obrazovanju kadra u čitavoj zemlji.
U oblasti kliničke genetike, u tom periodu veliki doprinos daju prof. dr Danica Korać, na
Univerzitetskoj dečjoj klinici u Tiršovoj, i prof. dr Slavka Morić Petrović, na Institutu za mentalno
zdravlje u Palmotićevoj, Beograd. Nešto kasnije U Novom Sadu, prof. dr Aleksandar Krstić uvodi
modernu kliničku i laboratorijsku genetiku na Institutu za zdravstvenu zaštitu dece i omladine u
Novom Sadu. Ovo je prilika da se zhvalimo svim doajenima naše Medicinske genetike koji više nisu
sa nama, a koje pamtimo kao utemeljivače i učitelje sa vizijom.
Devedesetih godina prošlog veka molekularna genetika postaje sastavni i neophodan deo
Medicinske genetike. Prof. dr Stanka Romac na Biološkom fakultetu u Beogradu uvodi PCR metodu,
a dr Milena Stevanović, danas akademik SANU, donosi svoja iskustva iz sveta na Institut za
molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo. Metoda PCR počinje da se primenjuje i na Institutu za humanu genetiku Medicinskog fakulteta u Beogradu, na Institutu za majku i dete na Novom
Beogradu, i potom u čitavom nizu drugih centara.
Nakon 2000. god. nastavlja se razvoj i uspon humane i medicinske genetike. Danas sekcija za
Medicinsku genetiku DGS ima preko 120 članova koji rade u zdravstvenim i istraživačkim
ustanovama i privatnim laboratorijama širom Srbije. Oblasti rada obuhvataju citogenetiku,
molekularnu genetiku i kliničku genetiku sa genetičkim savetovanjem. U laboratorijama se
primenjuje se čitav spektar savrtemenih metoda, zaključno sa novom generacijom sekvenciranja
DNK (NGS). Modernim genetičkim savetovanjem se bave lekari subspecijalisti Kliničke genetike, kao i
kvalifikovani biolozi koji su deo tima. Počasni članovi iz ove sekcije su prof. dr Vukosava Diklić, prof.
dr Marija Guć Šćekić i dr Angelina Novak, čiji rad i entzuzijazam se nalaze u osnovi savremenih
dostignuća.
Od skorašnjih aktivnosti sekcije za Medicinsku genetiku, navodimo organizovanje 11. Balkanskog
kongresa humane genetike u septembru 2015. Na ovom kongresu su dr Rade Drmanac i akad. Milena Stevanović pokrenuli Projekat balkanskog genoma. Sekcija za Medicinsku genetiku je član Evropskog društva za humanu genetiku, koje svake godine obezbeđuje po jednu nacionalnu stipendiju za mlade istraživače. U radu sekcije razmatraju se aktuelna pitanja, kao što su zakonska rešenja i položaj medicinske genetike u Srbiji i edukacija iz ove oblasti.