GENETIKA, Vol. 18, broj 1 (1986)

 

Tatjana JOVANOVIĆ i Emilija STOJIMIROVIĆ

IZMENE SESTRINSKIH HROMATIDA (SCE) U DECE SA MALIGNIM LIMFOMIMA POSLE PREKIDA POLIHEMIO I RADIO TERAPIJE [Izvod]

 

N. TUCIĆ i M.L. KALEZIĆ

O GENETIČKOJ VARIJABILNOSTI I UZRASNOJ STRUKTURI: PODACI IZ ANALIZE MALOG MRMOLJKA (TRITURUS VULGARIS) [Izvod]

 

Jovanka NIKOLIŠ i V. KEKIĆ

UČESTALOST AKROCENTRIČNIH ASOCIJACIJA I Ag-NOR-ovi U RODITELJA DECE SA DE NOVO 21/21 TRANSLOKACIONIM SINDROMOM [Izvod]

 

R.L. SRIVASTAVA, U.S. SANTOSHI i H.G.SINGH

DIALELNA I PARCIJALNA DIALELNA ANALIZA NEKIH KOMPONENATA PRINOSA GRAŠKA (PlSUM SATIVUM L.) [Izvod]

 

M. IVANOVIĆ i K. ROSIĆ

VlŠESTRUKA REGRESIONA ANALIZA ZA ČETIRI OSOBINE STABLA I NJIHOV UTICAJ NA OTPORNOST KUKURUZA PREMA POLEGANJU [Izvod]

 

Milica HRUSTIĆ, B. BELIĆ i B. JOCKOVIĆ

NASLEĐIVANJE KOMPONENTI PRINOSA I PRINOSA U DIALELNOM UKRŠTANJU SOJE (GLYCINE MAX. L. MERILL) [Izvod]

 

R.P. KATIYAR i R.S. RAM

GENETIČKA STRUKTURA PRINOSA I KOMPONENATA PRINOSA LINIJA GRAŠKA OTPORNIH PREMA PEPELNICI I RĐI [Izvod]

 

B. MATKOVIĆ i LJ. TOPISIROVIĆ

MOLEKULARNI MEHANIZAM REZISTENCIJE BAKTERIJA NA ANTIBIOTIKE [Izvod]

 

Milena ĆIRIĆ i Angelina NOVAK

HROMOZOMSKE TRANSLOKACIJE I NEOPLAZIJA: FILADELFIJA HROMOZOM U SVETLU NOVIJIH SAZNANJA [Izvod]

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 18, broj 1 (1986), str: 1-6
© 1986 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

UDC 575.224.232.3

Originalni naučni rad

 

 

IZMENE SESTRINSKIH HROMATIDA (SCE) U DECE SA MALIGNIM LIMFOMIMA POSLE PREKIDA POLIHEMIO I RADIO TERAPIJE

 

Tatjana JOVANOVIĆ i Emilija STOJIMIROVIĆ

 

Dečja klinika, 11000 Beograd, Jugoslavia

 

 

Izvod

 

Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.

 

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 18, broj 1 (1986), str: 7-17
© 1986 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

UDC 575.852.112

Originalni naučni rad

 

 

O GENETIČKOJ VARIJABILNOSTI I UZRASNOJ STRUKTURI: PODACI IZ ANALIZE MALOG MRMOLJKA (TRITURUS VULGARIS)

 

N. TUCIĆ i M.L. KALEZIĆ

 

Odsek za biologiju, Prirodno-matematički fakultet 1100 0 Beograd, Jugoslavija

 

 

Izvod

 

U radu je analizirana raspodela genotipova u različitim uzrasnim klasama u jedanaest prirodnih populacija malog mrmoljka, Triturus vulgaris, iz Jugoslavije. Cilj je bio da se utvrdi da su promene u uzrasnoj strukturi praćene odgovarajućim promenama genetičke strukture prirodnih populacija. Uzrasna struktura određivana je na osnovu analize raspodele standardne dužine životinja pomoću metode koju je razvio Harding (1949). Učestalost genskih alela određivana je elektroforetskom metodom devet polimorfnih gena koji određuju različite enzimske sisteme. Raspodela heterozigota analiziranih gena u odnosu na određene uzrasne klase nije pokazala statistički značajne razlike između uzrasnih klasa malog mrmoljka. U radu je takođe urađena hijerarhijska analiza genskog diverziteta (izraženog preko Šenonovog indeksa). Ova analiza, takođe, nije omogućila da se identifikuju jasni odnosi između alozimske varijabilnosti i uzrasne strukture populacija malog mrmoljka. U radu su diskutovane implikacije ovih rezultata.

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 18, broj 1 (1986), str: 19-34
© 1986 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

UDC 575.224.232.3

Originalni naučni rad

 

 

UČESTALOST AKROCENTRIČNIH ASOCIJACIJA I Ag-NOR-ovi U RODITELJA DECE SA DE NOVO 21/21 TRANSLOKACIONIM SINDROMOM

 

Jovanka NIKOLIŠ1 i V. KEKIĆ2

 

1Institut za biologiju i humanu genetiku, Medicinski fakultet, Univerzitet u Beogradu

2Institut za zoologiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Beogradu, 11000 Beograd, Jugoslavija

 

 

Izvod

 

U deset parova roditelja cija su deca sa denovo2l/2\ translokacioni (Daunovim) sindromom (IDS), kao i u 10 kontrolnih očeva i 10 kontrolnih majki, analizirana je frekvencija akrocentričnih asocijacija. Utvrđeno je da nijednoj od ispitivanih grupa frekvencija asocijacija hromozoma 21 ne odstupa značajno od one, koja se očekuje po principu slučajnosti. Takođe, između roditelja i kontrolne grupe nisu uočene značajne razlike u koeficijentu asocijativnosti (AC) hromozoma 21. U svih grupa, osim u grupi majki (M), uočena je statistički značajno povećana proporcija 21-21 asocijacija u odnosu na očekivanu (po principu slučajnosti) vrednost. Međutim, razlike između ispitivanih grupa (F, M, Fc i Mc, Sl. 1) u učestalosti ovog tipa asocijacija nisu bile statistički značajne. U 6 parova roditelja (dece sa IDS) posmatrana je asocijativnost akrocentrika u razmaku od 6 godina. Poređenjem dobijenih rezultata nije utvrđena nikakva značajna promena.

U 7 parova roditelja i njihove tDS dece vršena je analiza aktivnosti nuklearnih organizatora (NOR). Aktivnost je procenjivana veličinom Ag-NOR-a. U svih roditelja ovog uzorka hromozom 21 je bio Ag-pozitivan. Takođe, ovaj hromozom je u pogledu veličine NOR-a bio najvarijabilniji akrocentričan hromo­zom.

Dobijeni rezultati sugerišu da uzrok aberacije 21. hromozoma nije u vezi s aktivnošću (veličinom) nuklearnog organizatora tog hromozoma. Možda je, međutim, u slučaju 21/21 translokacije u pitanju zapravo 21q izohromozom, što je morfološki nemoguće razlikovati od Robertsonove translokacije.

Analizom je utvrđeno da Ag-negativni akrocentrici roditelja ostaju Ag-negativni i u dece, sto nedvosmisleno ukazuje na nasleđivanje ove osobine NOR-a. Na sličan zaključak, doduše ne u tolikoj meri očigledno, upućuju i rezultati analize varijabilnosti u veličini NOR-ova Ag-pozitivnih akrocentrika u roditelja i njihove dece.

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 18, broj 1 (1986), str: 35-41
© 1986 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

UDC 575.113.34

Originalni naučni rad

 

 

DIALELNA I PARCIJALNA DIALELNA ANALIZA NEKIH KOMPONENATA PRINOSA GRAŠKA (PlSUM SATIVUM L.)

 

R.L. SRIVASTAVA, U.S. SANTOSHI i H.G.SINGH

 

Odeljenje za genetiku i oplemenjivanje biljaka C.S. Azad Univerziteta za poljoprivredu i tehnologiju, Kanpur-208002, Indija

 

 

Izvod

 

Sa porastom broja linija dialelna analiza koja uključuje sve moguće kombinacije postaje praktično nemoguća. S druge strane, ako se uključi samo mali broj linija roditelja, procenjena kombinaciona sposobnost uključuje veću grešku uslovljenu izborom (uzorkovanjem).

Ova istraživanja su vršena sa ciljem da se uporede procene kombinacionih sposobnosti dobijenih u dialelnim i parcijalno dialelnim grupama. Korišćeno je ukupno 15 roditeljskih forama. Istraživanja su ukazala da bi program ukrštanja mogao značajno da se smanji - i do 1/2 broja ukrštanja - bez većeg uticaja na preciznost procene opšte kombinacione sposobnosti (GCA). Sa značajnim smanjenjem broja roditeljskih komponenata zapaža se tendencija procenjivanja efekata GCA. Rangiranje roditelja na osnovi performanse per se obezbeđuje istovremeno i rangiranje za GCA za sve osobine u potpunom i parcijalnom dialelnom ukrštanju.

Roditeljske forme 6113 i P209 imale su najveću opštu kombinacionu vrednost za sva proučavana svojstva. Ocenjeno je da je overdominantnost bila predominantna za osobine: fertilnost, prinos zrna po biljci i žetveni indeks. Da bi se iskoristila aditivna i neaditivna genetička varijansa, predloženo je ukrštanje po dva roditelja u ranim generacijama.

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 18, broj 1 (1986), str: 43-50
© 1986 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

UDC 575.113.34

Originalni naučni rad

 

 

VlŠESTRUKA REGRESIONA ANALIZA ZA ČETIRI OSOBINE STABLA I NJIHOV UTICAJ NA OTPORNOST KUKURUZA PREMA POLEGANJU

 

M. IVANOVIĆ i K. ROSIĆ

 

Institut za kukuruz "Zemun Polje" 11080 Beograd, Jugoslavija

 

 

Izvod

 

Za proučavanje uticaja četiri osobine stabla kukuruza na njegovu otpornost prema poleganju, primenjen je metod višestruke regresione analize. Kao uzorak za analize uzeta je internodija ispod klipa, obzirom da je za nju utvrđena, ranijim proučavanjima, najveća frekvencija lomljenja. Ispitivane su sledeće osobine: dužina internodije, debljina primarne kore i udeo ukupne vode i celuloze u internodiji ispod klipa.

Selekcioni materijal sastojao se od pet inbred linija kukuruza različite otpornosti prema poleganju i 10 njihovih dialel hibrida F1 generacije.

Najveći pojedinačni uticaj na otpornost stabla prema poleganju imao je udeo ukupne vode, u kombinaciji dva faktora udeo ukupne vode i debljina primarne kore, a u kombinaciji tri faktora udeo ukupne vode, debljina primarne kore i dužina internodije.

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 18, broj 1 (1986), str: 51-60
© 1986 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

UDC 575.113.4:633.875

Originalni naučni rad

 

 

NASLEĐIVANJE KOMPONENTI PRINOSA I PRINOSA U DIALELNOM UKRŠTANJU SOJE (GLYCINE MAX. L. MERILL)

 

Milica HRUSTIĆ, B. BELIĆ i B. JOCKOVIĆ

 

Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Poljoprivredni fakultet, Univerziteta u Novom Sadu
21000 Novi Sad, Jugoslavija

 

 

Izvod

 

Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.

 

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 18, broj 1 (1986), str: 61-74
© 1986 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

UDC 575.114/222

Originalni naučni rad

 

 

GENETIČKA STRUKTURA PRINOSA I KOMPONENATA PRINOSA LINIJA GRAŠKA OTPORNIH PREMA PEPELNICI I RĐI

 

R.P. KATIYAR i R.S. RAM

 

N.D. Univerzitet za poljoprivredu i tehnologiju, Faizabad, Indija

 

 

Izvod

 

Pepelnica (Erysiphe poligoni DC.) i rđa (Uromyces fabae) predstavljaju vazne bolesti graška i često prouzrokuju velike gubitke u prinosu. Najbolji način za borbu protiv ovih bolesti je selekcija na povećanje otpornosti. Da bi se opiemenjivanjem dobile otporne sorte, neophodno je bolje poznavanje prirode genskog delovanja i heritabilnosti ovih svojstava. U tom cilju su izvršena ukrštanja tipa "linija x tester" sa 14 linija otpornih prema pepelnici i rđi i tri testera osetljivih prema ovim bolestima Na osnovu rezultata ovili istraživanja moglo se zaključiti da su neaditivni genski efekti predominantni za sva proučavana svojstva. Heritabilnost u užem smislu i očekivani genetički napredak su bili niski. Linija HFP6 je ispoljila visoku opštu kombinacionu sposobnost za prinos zrna, a linija PRS11 za broj mahuna po biljci, dužinu mahuna i masu 100 zrna. Od ukupnog broja ukrštanja 10 kombinacija je ispoljilo visoku specifičnu kombinacionu sposobnost za prinos. Zapažena je bliska podudarnost između srednjih vrednosti proučavanih hibrida i specifične kombinacione vrednosti. Na osnovu rezultata ovih istraživanja predložene su i kombinacije koje potencijalno mogu imati i praktičnu vrednost.

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 18, broj 1 (1986), str: 75-86
© 1986 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

UDC 575.133

Pregledni rad

 

 

MOLEKULARNI MEHANIZAM REZISTENCIJE BAKTERIJA NA ANTIBIOTIKE

 

B. MATKOVIĆ i LJ. TOPISIROVIĆ

 

Laboratorija za molekularnu biologiju i endokrinologiju - MBE, Institut "Boris Kidrič", P.P. 522, 11001 Beograd, Jugoslavija

 

 

Izvod

 

Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.

 

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 18, broj 1 (1986), str: 87-97
© 1986 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

UDC 575.224: 232.3

Pregledni rad

 

 

HROMOZOMSKE TRANSLOKACIJE I NEOPLAZIJA: FILADELFIJA HROMOZOM U SVETLU NOVIJIH SAZNANJA

 

Milena ĆIRIĆ i Angelina NOVAK

 

Laboratorija za humanu citogenetiku, RO Klinički centar, 11000 Beograd, Jugoslavija

 

 

Izvod

 

Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.

 

 

Povratak na sadržaj