GENETIKA, Vol. 22, broj 2 (1990)
Branka TUCIĆ, S. VUJČIĆ i A. TARASJEV
POTENCIJALNA GENETIČKA VARIJABILNOST U JEDNOJ POPULACIJ1 Picea omorika PANČ. [Izvod]
R.K. GUPTA and S.P. SINGH
GENETIČKA PROUČAVANJA U VEZI OPLEMENJIVANJA SADRŽAJ A ULJA I PRINOSA ZRNA FARANJIKE (CARTHAMUS TINCTORIUS L.) [Izvod]
Chhaya SINGH, Madhu BAJPAI i A.K. VASISHTHA
VARIJABILNOST KOMPOZICIJE ZRNA I ULJA KUKURUZA U INDIJI [Izvod]
S. DRAŽIĆ1 i Gordana ŠURLAN
GENETIČKA I FENOTIPSKA PATH ANALIZA I HERITABILNOST KOD DUVANA
(Nicotiana tabacum L.) [Izvod]
M. MILOVANOVIĆ, G. LOOKHART, D. KNEŽEVIĆ i V. FEMIĆ
ISPITIVANJE SUBLINIJA SORTE PŠENICE KRAGUJEVAČKA 56 (Tr. aestivum ssp. vulgare) [Izvod]
R. TERZIĆ
POPULACIJSKA GENETIKA OSNOVNIH KRVNIH GRUPA ABO I Rh SISTEMA U STANOVNIŠTVA BOSANSKE KRAJINE [Izvod]
G. KRSTIĆ, I. GLIKSMAN, D. CVETKOVIĆ i N. TUCIĆ
DIREKCIONA I FLUKTUIRAJUĆA ASIMETRIJA MORFOLOŠKIH KARAKTERISTIKA KOD PASULJEVOG ŽIŽKA (ACANTHOSCELIDES OBTECTUS) [Izvod]
Jelka CRNOBRNJA i M.L. KALEZIĆ
ORGANIZACIJA GENETIČKE VARIJABILNOSTI U POPULACIJAMA VELIKOG MRMOLJKA (TRITURUS CRISTATUS COMPLEX) SA PODRUČJA JUGOSLAVIJE [Izvod]
D. ALAVANTIĆ i Sanja GLIŠIĆ
POLIMORF1ZAM DUŽ1NA RESTRIKCIONIH FRAGMENATA - UPOTREBA U ISPITIVANJU GENETSKE KOMPONENTE HIPERLIPIDEMIJE I ATEROSKLEROZE [Izvod]
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 22, broj 2 (1990),
str: 73-82
© 1990 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.167.167/174.015.3
Originalni naučni rad
POTENCIJALNA GENETIČKA VARIJABILNOST U JEDNOJ POPULACIJ1 Picea omorika PANČ.
Branka TUCIĆ, S. VUJČIĆ i A. TARASJEV
Institut za biološka istraživanja "Siniša Stanković" 11060 Beograd, Jugoslavija
Izvod
Utvrđivanjem osnovnih kvantitativno-genetičkih parametara kao što su heritabilnost i genetičke korelacije za tri osobine klijanaca (dužine korena, hipokotila i epikotila) Picea omorika, procenjena je potencijalna poligenska varijabilnost populacije iz koje potiče uzorak semenskog materijala korišćen u ovim istraživanjima. Pošto se potencijalna genetička varijabilnost ispoljava samo u promenjenim uslovima sredine od onih u kojima egzistira neka populacija, u radu su korišćene različite konspecifične gustine kao alternativne životne sredine. Dvofaktorskom analizom varijanse (mešani model) u kojoj je gustina tretirana kao fiksirana glavna komponenta, utvrđena je statistički značajna interakcija između genotipa i sredine za sve tri analizirane osobine. Postojanje statistički značajne interakcije između genotipa i sredine ukazuje na mogućnost promene redosleda uspešnosti genotipova u različitim sredinama, što u dužoj vremenskoj skali može dovesti do genetičke diferencijacije populacije. Procenjene genetičke korelacije između istih osobina u različitim sredinama bile su niže od +1, što se može smatrati kao potvrda statistički značajne interakcije genotip x sredina. Vrednosti koeficijenta heritabilnosti osobina i heritabilnosti fenotipske plastičnosti osobina su relativno visoke, što ukazuje na mogućnost promene ovih osobina pod delovanjem prirodne selekcije. Genetičke korelacije između parova osobina u različitim gustinama varirale su u pogledu veličine i znaka, što upućuje na različite pravce i stope evolucionih promena ovih osobina u različitim sredinama, kao i na potrebu utvrđivanja korelacionih matrica između različitih osobina u većem broju sredina da bi evoluciona interpretacija ovih parametara bila što verodostojnija.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 22, broj 2 (1990),
str: 83-90
© 1990 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.1 : 582.866
Originalni naučni rad
GENETIČKA PROUČAVANJA U VEZI OPLEMENJIVANJA SADRŽAJ A ULJA I PRINOSA ZRNA FARANJIKE (CARTHAMUS TINCTORIUS L.)
R.K. GUPTA and S.P. SINGH
Nacionalni institut za botaniku, Lucknow - 226001, Indija
Izvod
Proučavani su varijabilnost, heritabilnost i korelacioni odnosi sadržaja ulja, prinosa zrna i komponenata prinosa 45 F1 hibrida i F2 porodica. Heritabilnost je bila visoka za sve proučavane osobine u obe generacije. Direktna selekciona dobit je bila visoka u F2 za broj primarnih grana po biljci (43,76%), broj capitula po biljci (36,71%), i mase 100 zrna (25,79%). Visoka heritabilnost i visok genetički napredak zapažen je za osobine broja primarnih grana po biljci, prinosa zrna, broja capitula po biljci i mase 100 zrna kako u F1 tako i u F2 generaciji. Prinos zrna je bio u pozitivnoj korelaciji sa brojem primarnih grana po biljci, brojem capitula po biljci, visinom biljaka i masom 100 zrna. Osobine broj primarnih grana, broj capitula po biljci i broj dana do cvetanja su bile u pozitivnoj korelaciji jedna sa drugom i u F1 u F2. Osobina sadržaja ulja je bila u negativnoj korelaciji sa prinosom zrna i masom 100 zrna, a u pozitivnoj sa osobinama vezanim za sazrevanje. Da bi se održao balans perioda porasta, genotipovi sa srednjom visinom biljke i srednjim vegetacionim periodom zajedno sa optimalnim brojem primarnih grana po biljci i brojem capitula po biljci trebalo bi da se koriste kao kriterijumi u selekciji za povećani prinos i povećani sadržaj ulja.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 22, broj 2 (1990),
str: 91-98
© 1990 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.1:582.866:633.15
Originalni naučni rad
VARIJABILNOST KOMPOZICIJE ZRNA I ULJA KUKURUZA U INDIJI
Chhaya SINGH, Madhu BAJPAI i A.K. VASISHTHA
Harcourt Butler institut za tehnologiju, Kanpur-208002, Indija
Izvod
Proučavana su 23 tipa i pet sorata kukuruza iz Indije. Određeni su sadržaj ulja, sadržaj proteina, fizičko-hemijske karakteristike ulja i sastav visili masnih kiselina ulja. Rezultati ukazuju da postoji široka varijabilnost po svim istraživanim osobinama. Određeni su i korelacioni koeficijenti između proučavanih osobina.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 22, broj 2 (1990),
str: 99-104
© 1990 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575,822 : 631.52
Originalni naučni rad
GENETIČKA I FENOTIPSKA PATH ANALIZA I HERITABILNOST KOD DUVANA
(Nicotiana tabacum L.)
S. DRAŽIĆ1 i Gordana ŠURLAN2
Institut za proučavanje lekovitog bilja "Dr Josif Pančić", 11000 Beograd, Jugoslavija
Poljoprivredni fakultet, 11080 Zemun-Beograd, Jugoslavija
Izvod
U ovom radu utvrđene su genetičke i fenotipske korelacije između nekih agronomskih osobina duvana (N. tabacum L,) i urađena analiza njihovih međuzavisnosti pomoću path koeficijent analize. Takođe su određeni koeficijenti heritabilnosti za te osobine. Dialelnim nerecipročnim ukrštanjem 5 različitih sorti duvana praćene su sledeće osobine: broj dana do cvetanja, broj listova, površina lista i prinos.
Koeficijent korelacije između prinosa i broja listova je pozitivan i nesignifikantan (0.441), a između prinosa i broja dana do cvetanja je pozitivan i vrlo nizak (0.048). Vrednost koeficijenta korelacije između prinosa površine lista duvana je pozitivna i visoko signifikantna (0.788**). Na prinos duvana genetički direktno utiču pozitivno i signifikantno površina lista (0,929**) i broj listova (0.683**). Genetički direktni uticaj broja dana do cvetanja na prinos duvana je negativan i signifikantan (-0.566**)
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 22, broj 2 (1990),
str: 105-116
© 1990 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.114.3 : 631.52
Originalni naučni rad
ISPITIVANJE SUBLINIJA SORTE PŠENICE KRAGUJEVAČKA 56 (Tr. aestivum ssp. vulgare)
M. MILOVANOVIĆ1, G. LOOKHART2, D. KNEŽEVIĆ1 i V. FEMIĆ1
Institut za strna žita Kragujevac, 34000 Kragujevac, Jugoslavija istraživačka laboratorija za marketing žita, Manhattan, Kanzas, SAD
Izvod
U cilju da se ispita polimorfizam unutar sorte Kg 56 i da se identifikuju superiorni genotipovi za pojedina svojstva proučavana su odabrane sublinije ove sorte. Ispitivanjima su obuhvaćene neke morfološke, fiziološke i tehnološke osobine, kao i otpornost na bolesti (uglavnom osobine visokih heritabilnosti) korišćenjem standardnih metoda. Na osnovu ovih istraživanja ustanovljen je polimorfizam sublinija unutar sorte Kg56, a što je potvrđeno i na biohemijskom nivou, analizom glijadina pomoću poliakrilamidne gel elektroforeze.
Metodom 'acid PAGE' Lookhart (1982) identifikovana su 4 različita genotipa u odnosu na sastav glijadina, a na osnovu ostalih analiza identifikovano je 11 sublinija.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 22, broj 2 (1990),
str: 117-124
© 1990 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.172/22
Originalni naučni rad
POPULACIJSKA GENETIKA OSNOVNIH KRVNIH GRUPA ABO I Rh SISTEMA U STANOVNIŠTVA BOSANSKE KRAJINE
R. TERZIĆ
Medicinski fakultet, Katedra za biologiju s humanom genetikom 78000 Banjaluka, Jugoslavija
Izvod
Analiza frekvencije alelogena IA(p), IB(q), IO(r) u stanovništvu Bosanske Krajine (analizirani uzorak obuhvata 42.905 dobrovoljnih davalaca krvi - banjalučka regija: 32.867, bihaćka regija: 10.038), pokazala je da je najveći opseg variranja registrovan u frekvenciji alelogena IA(p) (0,2566 - Cazin do 0,2901 - Mrkonjić Grad), dok se frekvencija alelogena IO(r) kreće u dijapazonu od 0,5628 (Bosanska Dubica) do 0,6055 (Bosanska Gradiška). Variranje frekvencije alelogena Rh-(q) unutar Bosanske Krajine (0.3776 - Bihać do 0,4354 - Bosanska Dubica), veće je od variranja unutar banjalučke (0,3945 - Mrkonjić Grad do 0,4345 - Bosanska Dubica) i bihaćke (0,3767 - Bihać do 0,4299 - Bosansko Grahovo) regije. Poduzete analize frekvencija alelogena IA(p), IB(q), IO(r) i Rh-(q) u potpunosti održavaju opisane relacije u distribuciji osnovnih krvnih grupa ABO sistema, odnosno Rh negativne grupe po posmatranim lokalitetima i regijama.
Na osnovu analize standardizovane Valundove varijanse alelogena IB(q) i Rh-(q) u skupinama uzoraka stanovništva Bosanske Krajine (banjalučka + bihaćka regija), može se konstatovati izuzetno nizak stepen genetičke heterogenosti posmatranog skupa s obzirom na oba proučavana sistema kvalitativne nasljedne biohemijske-fiziološke varijacije.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 22, broj 2 (1990),
str: 125-132
© 1990 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.174.015.3: 576.3
Originalni naučni rad
DIREKCIONA I FLUKTUIRAJUĆA ASIMETRIJA MORFOLOŠKIH KARAKTERISTIKA KOD PASULJEVOG ŽIŽKA (ACANTHOSCELIDES OBTECTUS)
G. KRSTIĆ, I. GLIKSMAN, D. CVETKOVIĆ i N. TUCIĆ
Institut za zoologiju PMF i Institut za biološka istraživanja "Siniša Stanković", Univerzitet u Beogradu, 11000 Beograd, Jugoslavija
Izvod
U radu je analiziran doprinos direkcione (DA) i fluktuirajuće (FA) asimetrije ukupnoj varijabilnosti kod četiri bilateralne karakteristike kod pasuljevog žiška (Acanthoscelides obtectuf). Utvrđeno je da, U proseku, doprinos DA ukupnoj fenotipskoj varijansi iznosi oko 1% (Tabela 1). Takođe, u radu su procenjivane komponente genetičke varijanse za DA sve četiri bilateralne karakteristike (fab. 2). Prosečna heritabilnost (u užem značenju) za DA za četiri morfološke karakteristike iznosila je oko 6%, Prosečan doprinos FA ukupnoj fenotipskoj varijabilnosti bio je oko 20% (Tab. 4). U radu su, takođe, razmatrane populaciono genetičke implikacije ovih rezultata.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 22, broj 2 (1990),
str: 133-146
© 1990 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.172/1/174.015.3
Originalni naučni rad
ORGANIZACIJA GENETIČKE VARIJABILNOSTI U POPULACIJAMA VELIKOG MRMOLJKA (TRITURUS CRISTATUS COMPLEX) SA PODRUČJA JUGOSLAVIJE
Jelka CRNOBRNJA i M.L. KALEZIĆ
Institut za biološka istraživanja "S. Stanković" 11060 Beograd, Jugoslavija i
Institut za zoologiju, Biološki fakultet, PMF, 11000 Beograd, Jugoslavija
Izvod
Analiza organizacije genetičke varijabilnosti populacija Triturus cristatus complex sa šireg područja Jugoslavije ukazala je na postojanje razlika u stepenu genetičke varijabilnosti ovih populacija u odnosu na populacije koje naseljavaju Centralnu Evropu. Korišćenjem hijerarhijske F-statistike utvrđen je visok nivo genetičke diferencijacije, i to je potvrđeno i procenama stope protoka gena. Empirijska kriva, konstruisana u odnosu na prosečan broj migranata po generaciji, pokazala je najveću sličnost sa teorijskom krivom koja odgovara ostrvskom modelu populacione strukture. Profil empirijske krive ukazuje na mogućnost da neke analizirane populacije potiču iz zone sekundarnog kontakta taksona Triturus cirstatus complex.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 22, broj 2 (1990),
str: 147-163
© 1990 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.852'112/172
Pregledni rad
POLIMORF1ZAM DUŽ1NA RESTRIKCIONIH FRAGMENATA - UPOTREBA U ISPITIVANJU GENETSKE KOMPONENTE HIPERLIPIDEMIJE I ATEROSKLEROZE
D. ALAVANTIĆ i Sanja GLIŠIĆ
Institut "Boris Kidrič" - Vinca, p. fah 522, 11000 Beograd, Jugoslavija
Izvod
Oboljenje koronarnih sudova je najčešći uzrok mortaliteta u većini industrijskih zemalja. Poremećaji sistema transporta lipida kao rezultat kompleksnih interakcija nutricionih, sredinskih i genetičkih faktora, imaju veoma važnu ulogu u razvoju ove bolesti. Smatra se dla su visoki nivoi LDL partikula, koje uzrokuju zadržavanje holesterola u arterijskom zidu, i/ili niski nivoi HDL partikula, koje potpomažu uklanjanje holesterola sa tog mesta, asocirani sa uvećanim rizikom od oboljenja koronarnih sudova. Odnedavno, pažnja je usredsređena na apolinoproteine apo AI i apo B, kao glavne proteinske komponente HDL i LDL. Stoga postoji potreba da se ispituju, na nivou DNK, genetske varijacije uključene u određivanje nivoa ovih apolipoproteina u serumil. Kako su do sada već izolovane i DNK probe za ove gene možemo pokušati da detektujemo i definišemo ove genetske varijacije upotrebom polimorfizma dužina restrikcionih fragmenata. Ova metoda pruža nove važne informacije o molekularnoj biologiji svakog lokusa i mutantima koji mogu predisponirati vaskularno oboljenje. Ovde su redom izložena tri različita pristupa ovom problemu: studije familija, studije grupa pacijenata i studije unutar nominalne populacije.