GENETIKA, Vol. 25, broj 1 (1993)
Sanja GLIŠIĆ, Ivana SAVIĆ, Vesna KNEŽEVIĆ i D. ALAVANTIĆ
POLIMORFIZAM DNK GENA ZA APOLIPOPROTEIN B (ECORI AND MSPI) I NIVOI LIPIDA U SERUMU KOD ŽENA: STUDIJA MLADENOVAC I. [Izvod]
Sanja GLIŠIĆ, Ivana SAVIĆ, Vesna KNEŽEVIĆ1, Jadranka LAZOVIĆ i D. ALAVANTIĆ
POLIMORFIZAM DNK GENA ZA APOLIPOPROTEIN B (3'HIPERVARIJABILNI REGION) I NIVOI LIPIDA U SERUMU KOD ŽENA: STUDIJA MLADENOVAC II. [Izvod]
M. VIDAKOVIĆ I R. PETROVIĆ
OPIS I NASLEĐIVANJE GENA ZA ALBINIZAM PRI NISKIM TEMPERATURAMA U JEDNOJ LINIJI KUKURUZA (ZEA MAYS L.) [Izvod]
G. SARATLIĆ
ODGOVOR POPULACIJA KUKURUZA DS7U I YUSSU (Zea mays L.) NA FENOTIPSKU REKURENTNU SELEKCIJU NA POVEĆAN SADRŽAJ ULJA I PROMENA INBRED DEPRESIJE U NJIMA [Izvod]
D. KNEŽEVIĆ
VARIJABILNOST I NASLEĐIVANJE FORME UŠNE JAGODICE (LOBUS AURICULARIS) U HUMANOJ POPULACIJI U PROKUPLJU [Izvod]
Z. JERKOVIĆ, Vojislava MOMČILOVIĆ i R. JEVTIĆ
NASLEĐIVANJE LATENTNOG PERIODA 50 I USPEŠNOSTI INFEKCIJE SA PUCCINIA RECONDITA TRITICI [Izvod]
D. KNEŽEVIĆ Marija KRALJEVIĆ-BALALIĆ i D. UROŠEVIĆ
PROUČAVANJE EFEKTA GENA ZA VISINU BILJKE U DIALELNOM UKRŠTANJU KOD PŠENICE [Izvod]
S.R SINGH i R.K. MITAL
GEOGRAFSKA DIVERGENTNOST U ODNOSU NA GENETIČKU RAZNOVRSNOST KROMPIRA (SOLANUM TUBEROSUM L.) [Izvod]
D. KNEŽEVIĆ i Marija KRALJEVIĆ-BALALIĆ
GENETIČKA ANALIZA TEŽINE ZRNA PO KLASU KOD PŠENICE [Izvod]
R. KRISHNA i Z. AHMAD
VISINA BILJKE I PRODUKTIVNOST JARE PŠENICE [Izvod]
Đ. JOCKOVIĆ, J.R. WILCOX, H.J. XU, Milica HRUSTIĆ
MUŠKA-STERILNOST I KONKURENCIJA IZMEĐU BILJAKA U So TESTU REKURENTNE SELEKCIJE SOJE [Izvod]
Štampano
u „GENETIKA“ Vol. 25, broj 1 (1993), str: 1-9
© 1993 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575
Originalni naučni rad
POLIMORFIZAM DNK GENA ZA APOLIPOPROTEIN B (ECORI AND MSPI) I NIVOI LIPIDA U SERUMU KOD ŽENA: STUDIJA MLADENOVAC I.
Sanja GLIŠIĆ, Ivana SAVIĆ, Vesna KNEŽEVIĆ i D. ALAVANTIĆ
Institut za nuklearne nauke ,,VINČA", pp 522,11000 Beograd Dom zdravlja, Mladenovac, 11400 Beograd, Jugoslavija
Izvod
Analiza polimorfizma DNK gena za apolipoprotein B urađena je kod 111 žena koje žive u Mladenovcu. Osnovni cilj ovih istraživanja bio je da se utvrdi da li postoji asocijacija između genotipova polimorfizma dužine restrikcionih fragmenata (RFLP) EcoRI i MspI gena za apo B i nivoa ukupnog holesterola u serumu, kao i LDL holesterola, HDL holesterola i triglicerida. Utvrđeno je da su heterozigoti za RFLP EcoRI (R1R2) imali statistički značajno povišene vrednosti ukupnog holesterola i LDL holesterola, kao i triglicerida, a statistički značajno snižene vrednosti HDL holesterola u odnosu na homozigote za češći alel Rl (R1R1, p < 0.05). Homozigoti za RFLP MspI (M1M1) pokazuju sličnu asocijaciju. Heterozigoti za oba polimorfizma (R1R2/M1M2) pokazuju najniže vrednosti HDL holesterola. Ispitanice su podeljene u dve grupe po vrednosti za svaku od komponenti lipidnog statusa. Ispitana jc početna hipoteza da su frekvence genotipova u pojedinim delovima slične frekvenci u celoj grupi ispitanika. Genotipovi sa retkim R2 alelom (odsustvo restrikcionog mesta EcoRI) su statistički značajno češći u grupi ispitanika sa vrednostima ukupnog holesterola većim od 5.5 mmol/1 i vrednosti LDL holesterola većim od 3.4 mmol/1.
Štampano
u „GENETIKA“ Vol. 25, broj 1 (1993), str: 11-19
© 1993 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575
Originalni naučni rad
POLIMORFIZAM DNK GENA ZA APOLIPOPROTEIN B (3'HIPERVARIJABILNI REGION) I NIVOI LIPIDA U SERUMU KOD ŽENA: STUDIJA MLADENOVAC II.
Sanja GLIŠIĆ, Ivana SAVIĆ, Vesna KNEŽEVIĆ1, Jadranka LAZOVIĆ i D. ALAVANTIĆ
Institut za nuklearne nauke "VINČA", pp522,11000 Beograd
1Dom zdravlja Mladenovac, 11400 Beograd, Jugoslavija
Izvod
Urađena je analiza hipervarijabilnog regiona (HVR) na 3' kraju gena za apolipoprolein B kod 111 žena iz Mladenovca. Ispitivane su frekvence 15 različitih alela hipervarijabilnog regiona, kao i njihove asocijacije sa nivoima ukupnog i LDL holesterola, HDL holesterola i triglicerida. Distribucija frekvenci HVR alela je bimodalnog karaktera sa dva pika i to na alelima 34HVR i 44HVR. Ispitanici su podeljeni prema vrednostima svake od komponenti lipid-nog statusa u dve grupe (više i niže vrednosti). Testirana je početna hipoteza da je frekvenca bilo kojeg HVR genotipa u svakoj grupi jednaka frekvenci dobijenoj u celoj populaciji. Pokazalo se da je frekvenca genotipa HVR = 36/HVR (genotip koji ima bar jedan alel sa 36 ponovaka) statistički značajno manja u grupi sa višim vrednostima LDL holesterola. Osobe sa retkim HVR > 36/HVR genotipom (bar jedan alel ima više od 36 ponovaka) imaju statistički značajno veće vrednosti ukupnog holesterola, LDL holesterola (p < 0.01) i triglicerida (p < 0.05). Ispitanici sa HVR = 36/HVR imaju statistički značajno niže vrednosti ukupnog holesterola i LDL holesterola, ali i povišene vrednosti HDL holesterola u odnosu na osobe sa druga dva genotipa, kao i statistički značajno niže vrednosti triglicerida u odnosu na osobe sa genotipom HVR > 36/HVR.
Štampano
u „GENETIKA“ Vol. 25, broj 1 (1993), str: 21-25
© 1993 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 631.523.11:635.15
Originalni naučni rad
OPIS I NASLEĐIVANJE GENA ZA ALBINIZAM PRI NISKIM TEMPERATURAMA U JEDNOJ LINIJI KUKURUZA (ZEA MAYS L.)
M. VIDAKOVIĆ I R. PETROVIĆ
Institut za kukuruz ,,Zemun Polje", 11080 Beograd-Zemun, Jugoslavija
Izvod
Linija V395/31 u uslovima prohladnog i vlažnog proleća neposredno posle nicanja pokazuje simptome albinizma koji se ne razlikuju od onih koji se sreću u letalnih albino homozigota. Međutim, već formirani albino listovi ove linije vrlo brzo ozelene ukoliko temperatura poraste iznad određenog minimu-ma, koji se nalazi izmedu 15 i 18°C. Kada listovi jednom dobiju hlorofil oni ostaju zelcni čak i kada posle toga usledi duzi period niskih temperatura. Nova lisna masa, koja izraste za vreme trajanja temperatura ispod praga ozelenjavan-ja, ostaje bledo žuta (albino) do pojave novog toplog perioda kada i ozeleni.
Ukrštanje linije V395/31 sa linijama koje ne pokazuju ovu osobinu daju normalno zelene F1 generacije, dok se u F2 potomstvima pojavljuje segregacija u odnosu 3:1 normalno zelenih prema toplotno zavisnim albino biljkama. Povratna ukrštanja F1 generacija sa recesivnim roditeljem (V395/31) daju segregaciju u odnosu 1:1, dok se pri povratnim ukrštanjima sa dominantnim roditeljima dobijaju uniformno zelena potomstva neosetljiva na niske tempera¬ture.
Izveden je zaključak da opisanu pojavu albinizma pri relativno niskim temperaturama izaziva recesivni alel gena koga smo označili kao Ita 395 (low temperature-sensitive albino).
Samooplodnja recesivnih Ita 395 segreganata iz različitih F2 i BC1 gene¬racija (do S4 generacije) davale su uvek potomstva koja su ispoljavala Its 395 albinizam, iz čega je zaključeno da je ekspresija ovog gena nezavisna od genetičke sredine (genetic background).
Štampano
u „GENETIKA“ Vol. 25, broj 1 (1993), str: 27-42
© 1993 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 631.524.02: 635.15
Originalni naučni rad
ODGOVOR POPULACIJA KUKURUZA DS7U I YUSSU (Zea mays L.) NA FENOTIPSKU REKURENTNU SELEKCIJU NA POVEĆAN SADRŽAJ ULJA I PROMENA INBRED DEPRESIJE U NJIMA
G. SARATLIĆ
Institut za kukuruz "Zemun Polje", 11080 Beograd-Zemun, Jugoslavija
Izvod
Fenotipska (masovna) selekcija na povećani sadržaj ulja izvedena je na dve populacije kukuruza (Zea mays L.). Veći direktan odgovor na selckciju registrovan je u populaciji DS7U per se nego u populaciji YUSSSU (15.13 prema 12.80% po ciklusu selekcije). Indirektan odgovor na selekciju, dobijen u inter-populacijskim ukrštanjima bio 14.35% po ciklusu selekcije. Povećani procenat ulja se odrazio na smanjenje prinosa zrna u DS7U populaciji i interpopulacijskim ukrštanjima, dok je ostao nepromenjen u YUSSSU populaciji. Inbred depresija se povećala u DS7U populaciji i interpopulacijskim ukrštanjima, dok je u populaciji YUSSSU pokazala nekonzistentan trend.
Štampano
u „GENETIKA“ Vol. 25, broj 1 (1993), str: 43-49
© 1993 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575
Originalni naučni rad
VARIJABILNOST I NASLEĐIVANJE FORME UŠNE JAGODICE (LOBUS AURICULARIS) U HUMANOJ POPULACIJI U PROKUPLJU
D. KNEŽEVIĆ
Institut za strna žita, 34000 Kragujevac, Jugoslavija
Izvod
Cilj ovog rada je bio da se prouči učestalost alternativnih alelogena koji kontrolišu ispoljavanje tipa ušne jagodice (slobodna/prirasla) u populaciji stanovništva Prokuplja i da se ispita način nasleđivanja fenotipa ovog svojstva. U populacionom izučavanju ovog svojstva kod 810 jedinki ustanovljena je učesta-lost recesivnog alelogena od 28.6% (q = 0.54) odgovornog za ispoljavanje vezanosti ušne jagodice.
U ovom radu je nasleđivanje tipa ušne jagodice ocenjene za članove 180 porodica u Prokuplju. Pokazano je da se ovo svojstvo nasleđuje po dominantno-recesivnom tipu nasleđivanja. Analizirana učestalost alternativnih fenotipova vezanosti ušne jagodice i njihovih alelogena nije se statistički značajno razlikovala između roditelja (13.06%, q = 0.36) i dece (12.5%, q = 0.35), kao ni između polova.
Učestalost vezanosti ušnc jagodice dobijena u ovim izučavanjima pokazala je sličnost sa podacima dobijenim za ispitivane populacije iz Novog Sada, Banja Luke, Sarajeva, Nikšića, Rijeke, Titovog Vrbasa, a razlikovala se od učestalosti dobijene za izučavane populacije Titovog Užica i Niša.
Štampano
u „GENETIKA“ Vol. 25, broj 1 (1993), str: 51-55
© 1993 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 631.522.11: 633.11
Originalni naučni rad
NASLEĐIVANJE LATENTNOG PERIODA 50 I USPEŠNOSTI INFEKCIJE SA PUCCINIA RECONDITA TRITICI
Z. JERKOVIĆ, Vojislava MOMČILOVIĆ i R. JEVTIĆ
Institut za ratarstvo i povrtarstvo, 21000 Novi Sad, Jugoslavija
Izvod
U radu su proučavani nasleđivanje, delovanje i broj gena za dužinu latentnog perioda 50 i uspešnost infekcije, kao najvažnijih karaktera nekompletne otpornosti pšenice prema Puccinia recondita tritici, u potomstvima iz ukrštanja sorti Karl i Little Club. Geni za dužinu latentnog perioda 50 i uspešnost infekcije deluju aditivno, nasleđivanje je intermedijarno za prvi, a viša uspešnost infekcije dominira za drugi karakter. Sorte se razlikuju po tri gena za oba karaktera nekompletne otpornosti. Moguće je da geni imaju pleiotropni efekat.
Štampano
u „GENETIKA“ Vol. 25, broj 1 (1993), str: 57-61
© 1993 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 631.523.11: 633.11
Originalni naučni rad
PROUČAVANJE EFEKTA GENA ZA VISINU BILJKE U DIALELNOM UKRŠTANJU KOD PŠENICE
D. KNEŽEVIĆ1 Marija KRALJEVIĆ-BALALIĆ2 i D. UROŠEVIĆ1
1Institut za strna žita Kragujevac, 34000 Kragujevac
2Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, 21000 Novi Sad, Jugoslavija
Izvod
U radu je izučavano nasleđivanje, efekat gena i kombinacione sposobnosti za visinu biljaka četiri sorte pšenice i F2 generacije.
Ispitivanje je izvršeno u dialelnom ukrštanju 4x4 (bez recipročnih). Ustanovljene su značajne razlike između srednjih vrednosti roditelja. Varijansa opštih (OKS) kao i posebnih (PKS) kombinacionih sposobnosti za ovo svojstvo su visoko značajne i ukazuju da je ovo svojstvo pod kontrolom gena sa aditivnim i neaditivnim efektom gena (dominacija i epistaza). Odnos OKS/PKS ukazuje na preovlađujući uticaj gena sa aditivnim cfektom na ispoljenu genetičku varijabilnost visine stabljike.
Najbolji opšti kombinator bila je sorta Žitnica. Utvrđeno je da nasleđivanje visine biljke u F2 generaciji uključuje i aditivno i neaditivno delovanje gena.
Štampano
u „GENETIKA“ Vol. 25, broj 1 (1993), str: 63-70
© 1993 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 631.524.022:633.491
Originalni naučni rad
GEOGRAFSKA DIVERGENTNOST U ODNOSU NA GENETIČKU RAZNOVRSNOST KROMPIRA (SOLANUM TUBEROSUM L.)
S.R SINGH i R.K. MITAL
Odeljenje za genetiku i oplemenjivanje biljaka, Nacionalni botanički istraživački institut, Lucknow 226001, India
Izvod
Trideset dve sorte krompira (Solarium tuberosum L.) koje su predstavljale relikte neselekcionisanih Andigena sorata, sorata sa učcšćem roditelja Andigena - tuberosum, kao i sorata tuberosum poreklom iz Amerike, Evrope i Indije grupisano je na osnovu D vrednosti u 13 klastera. Na pripadnost klasterima nije uticala geografska divergentnost sorata. Glavni nalazi su bili: (1) primarna separacija je bila između sorata dobijenih iz tuberosum-a i Andigcna, pri čemu nije bilo jasne separacije vezane za područja u kojima su sorte gajene; (2) bilo je ograničeno variranje između sorata poreklom od tuberosum-a; (3) hibridne sorte su pokazivale značajnu raznolikost sa tendencijom da nalikuju na tuberosum ili Andigena sorte u zavisnosti od njihovog majčinskog roditelja (citoplazma). Diskutovan je program za razvoj sorata neutralnih na dužinu dana.
Štampano
u „GENETIKA“ Vol. 25, broj 1 (1993), str: 71-75
© 1993 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 631.523.11: 633.11
Originalni naučni rad
GENETIČKA ANALIZA TEŽINE ZRNA PO KLASU KOD PŠENICE
D. KNEŽEVIĆ1 i Marija KRALJEVIĆ-BALALIĆ2
1Institut za strna žita Kragujevac, 34000 Kragujevac
i
2Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Novom Sadu 21000 Novi Sad, Jugoslavija
Izvod
Ova istraživanja su izvedena u dialelnom ukrštanju pšenice 4x4 i dobijenoj F2 generaciji u cilju utvrđivanja načina nasleđivanja, efekta gena i genetičkih komponenti varijanse za težinu zrna po klasu.
Izračunata vrednost aditivne komponente varijanse (D) bila je manja od vrednosti za komponente H1 i H2, što ukazuje na veću ulogu dominacije u nasleđivanju ovog svojstva. Dobijena vrednost za veličinu H2/4H1 pokazuje nejednak raspored dominantnih i recesivnih gena kod roditelja, a što potvrđuju različite frekvencije (u; v) dominantnih i recesivnih alela.
Na osnovu Wr/Vr grafičke analize ustanovljen jc dominantni tip na¬sleđivanja za težinu zrna po klasu. Raspored tačaka dijagrama rasturanja je pokazao da sorta Jugoslavija poseduje najveći broj gena sa dominantnim efektom, a kod sorte Osiječanka preovlađuju geni sa recesivnim efektom.
Štampano
u „GENETIKA“ Vol. 25, broj 1 (1993), str: 78-83
© 1993 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 631.524.01: 633.11
Originalni naučni rad
VISINA BILJKE I PRODUKTIVNOST JARE PŠENICE
R. KRISHNA i Z. AHMAD
Odeljenje za oplemenjivanje biljaka i genetiku C.S. Azad Univerziteta za poljoprivredu i tehnologiju, Kampur - 208002 India
Izvod
Zadatak je bio da se proući odnos četiri kategorije visine sa opštom kombinacionom vrednošću (GCA) za prinos zrna i komponente prinosa. Ustanovljeno je da visina biljke pokazuje postepeni pomak u stepenu i pravcu efekata GCA od visokih i negativnih GCA efekata za visoke biljke prema visokim i pozitivnim GCA efektima i trostrukim poludvorfovima. Sorte HD1981, HD2204 K7340 i HI385 koje imaju poželjnu GCA za neke komponente prinosa, obično nisu dobri kombinatori za prinos zrna po biljci. Međutim, polupatuljasti tip d2, a zatim i tip d1 ispoljili su poželjne GCA efekte za jedan broj osobina.
Štampano
u „GENETIKA“ Vol. 25, broj 1 (1993), str: 85-91
© 1993 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 631.527: 635.655
Originalni naučni rad
MUŠKA-STERILNOST I KONKURENCIJA IZMEĐU BILJAKA U So TESTU REKURENTNE SELEKCIJE SOJE
Đ. JOCKOVIĆ1, J.R. WILCOX2, H.J. XU2, Milica HRUSTIĆ1
Institut za ratarstvo i povrtarstvo, 21000 Novi Sad
i
2Purdue univerzitet, W. Lafayette, Indiana,U.S.A.
Izvod
Cilj rada bio je da se u ,,PRO" populaciji rekurentne selekcije soje ustanovi da li korišćenje muške sterilnosti u oplemenjivanju sojei oprašivanje insektima obezbeđuju potrebnu slučajnost oprašivanja i da li je primenom retke setve u So testu izbegnut negativan efekat konkurencije između muško-fertilnih i muško-sterilnih biljaka. Primenjena je X2 test analiza odnosa cepanja i odnosa nivoa konkurencije između osnovne populacije i populacije 20% odabranih biljaka. Dobijeni rczultati ukazuju da je ukrštanje u intermating fazi rekurentne selekcije bilo slučajno. Isto tako, frekvencija različitih nivoa konkurencije u So testu ostala je nepromenjena i u populaciji 20% odabranih biljaka što potvrđuje da je primenom retke setve izbegnut negativan efekat konkurencije između muško-fertilnih i muško-sterilnih biljaka.