GENETIKA, Vol. 36, broj 1 (2004)
J. VAN WAES
USKLAĐIVANJE PRAVILA ZA VCU ISPITIVANJE KUKURUZA U UPOREDIVIM AGRO-EKOLOŠKIM REJONIMA [Izvod] [Rad]
Veselinka ZEČEVIĆ, Desimir KNEŽEVIĆ i Danica MIĆANOVIĆ
GENETIČKE KORELACIJE I PATH- ANALIZA KOMPONENTI PRINOSA I KVALITETA KOD PŠENICE (TRITICUM AESTIVUM L.) [Izvod] [Rad]
Biljana GORJANOVIĆ i Marija KRALJEVIĆ-BALALIĆ
GENETSKA ANALIZA MASE ZRNA PO KLASU I ŽETVENOG INDEKSA KOD DURUM PŠENICE [Izvod] [Rad]
Vojislav MIHAILOVIĆ i Aleksandar MIKIĆ
TIP LISTA I PRINOS ZRNA STOČNOG GRAŠKA [Izvod] [Rad]
Radiša ĐORĐEVIĆ, Jasmina ZDRAVKOVIĆ, Bogoljub ZEČEVIĆ, Dejan CVIKIĆ i Miroslav IVANOVIĆ
KORELACIJA PRINOSA I KOMPONENTI PRINOSA GRAŠKA (PISUM SATIVUM L.) AFILA I NORMALNOG TIPA LISTA [Izvod] [Rad]
Nikolai K. CHRISTOV, Elena G. TODOROVSKA, Dionysia A. FASOULA, Ioannis M. IOANNIDES, Atanas I. ATANASSOV, i Kiril N. HRISTOV
MOLEKULARNA KARAKTERIZACIJA HEMIJSKIM MUTAGENIMA INDUKOVANE VARIJABILNOSTI ELITNE GERMPLAZME KUKURUZA [Izvod] [Rad]
Jelena DAMNJANOVIĆ, Maja VRAČAREVIĆ, Gordana ŠURLAN-MOMIROVIĆ i Slaven PRODANOVIĆ
IDENTIFIKACIJA DONORA DONORA POŽELJNIH ALELA ZA PRINOS PLODA HIBRIDA K 35 x K 12 PLAVOG PARADAJZA [Izvod] [Rad]
S.P. SINGH, S. SHUKLA, and H.K. YADAV
GENETIČKA ISPITIVANJA I NJIHOVA IMPLIKACIJA U OPLENJIVANJU OPIUMSKOG MAKA (PAPAVER SOMIVIFERUM L.) NA ŽELJENI TIP BILJKE [Izvod] [Rad]
L.C. MARTON, D. SZIEBERTH, and M. CSÜRÖS
NOVI METOD ZA ODREĐIVANJE FAO GRUPE ZRENJA KUKURUZA (ZEA MAYS L.) [Izvod] [Rad]
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 36, broj 1 (2004), str: 1-11
© 2004 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 633.15
Pregledni članak
USKLAĐIVANJE PRAVILA ZA VCU ISPITIVANJE KUKURUZA U UPOREDIVIM AGRO-EKOLOŠKIM REJONIMA
J. VAN WAES
Ministarstvo flamanske zajednice, Centar za poljoprivredna istraživanja, Odsek/Sektor za ratarstvo i ekofiziologiju, Burg. Van Gansberghelaan 109, 9820 Merelbeke, Belgija
Izvod
U Evropskoj Zajednici svaka nova sorta bilo kog poljoprivrednog useva pre uvođenja u proizvodnju mora biti ispitana u zvaničnim DUS (različitost, ujednačenost, stabilnost) i VCU (vrednost za gajenje i upotrebu) ogledima. Smernice za ova ispitivanja su ukratko izložena u Evropskoj direktivi 70/457/EU (1970), koja je revidirana 2002. godine (2002/53/EU). Rezultat VCU-ispitivanja je unošenje novih sorti u katalog nacionalnih sorti, koje su bolje od dosadašnjih najboljih sorti. Bolje sorte na tržištu mogu da uvećaju prihod farmera. Napredak u oplemenjivanju se može meriti upoređivanjem nivoa novijih i starijih (od pre 10-15 godina) sorti. Unošenje novih sorti u plan gajenja useva opravdano je samo onda ako su te sorte bolje od postojećih i ako nemaju većih nedostataka. Stoga su farmerima potrebni kriterijumi za pouzdano gajenje i dobre rezultate (prihod, prinos). Dva najvažnija činioca za pouzdano gajenje su otpornost prema poleganju i truleži stabla. Takođe, ranostasnost je jedan od važnijih činilaca da bi kukuruz za silažu imao dovoljno suve materije čitave biljke i da bi kukuruz za zrno imao nizak nivo vlage u zrnu. Važni činioci ekonomičnosti su ukupna suva materija i kvalitet za kukuruz za silažu i prinos zrna za kukuruz za zrno. Do sada je svaka država EZ imala svoj posebni sistem za VCU ispitivanje. Cilj VCU-istraživanja je da predvidi agronomsku i tehnološku vrednost novih sorti na pouzdan način u poređenju sa standardnim sortama. Da bi se to postiglo potreban je veliki broj poljskih ogleda i analiza; ovo podrazumeva velike troškove za eksperimente na nivou države. Međutim, ovi troškovi su samo mali deo u odnosu na korist koju će imati farmeri. Međunarodna saradnja na VCU-ispitivanjima postaće neophodna za snižavanje troškova za nacionalne sisteme za ispitivanje sorti. Međutim, cilj ispitivanja i dalje mora da obezbediti predviđanje agronomske vrednosti nove sorte sa istom pouzdanošću kao što je to bilo na nacionalnom nivou. Buduća ispitivanja sorti bi trebalo da se izvode u uporedivim agro-ekološkim rejonima sa istim načinom gajenja i upotrebe useva. Ovi rejoni moraju biti jasno definisani tako da priznavanje sorti odgovara visokim zahtevima za bezbednu berbu i mogućnostima za dobro čuvanje obranog materijala. Najvažniji kriterijumi za ocenjivanje bi trebalo da budu: bezbednost berbe, otpornost prema bolestima, prinos i kvalitet. Osnova za uspešnu međunarodnu saradnju je dobro poznavanje nacionalnih sistema: traganje za sličnostima i iznalaženje rešenja za različitosti. Selekcionarska kuća pokušava da, sortu jednom kada se nađe u katalogu jedne od evropskih država, proda u čitavom agro-ekološkom regionu za koji je sorta prilagođena. Zato je važno da u okolnim oblastima, u kojima se sorta ispituje, važe isti kriterijumi. U ovom prikazu iznećemo predlog za usklađivanje i za međunarodnu saradnju koja se odnosi na kontrolu VCU-vrednosti novih sorti kukuruza.
Autor za kontakt: J. Van Waes, Ministarstvo flamanske zajednice, Centar za poljoprivredna istraživanja, Odsek/Sektor za ratarstvo i ekofiziologiju, Burg. Van Gansberghelaan 109, 9820 Merelbeke, Belgija
e-mail: j.vanwaes@clo.fgov.be
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 36, broj 1 (2004), str: 13-21
© 2004 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.21; 633.11
Originalni naučni rad
GENETIČKE KORELACIJE I PATH- ANALIZA KOMPONENTI PRINOSA I KVALITETA KOD PŠENICE (TRITICUM AESTIVUM L.)
Veselinka ZEČEVIĆ, Desimir KNEŽEVIĆ i Danica MIĆANOVIĆ
Institut za istraživanja u poljoprivredi SRBIJA, Centar za strna žita Kragujevac,
34000 Kragujevac, Jugoslavija
Izvod
U radu su proučavane korelacije izmedju komponenti prinosa (produktivno bokorenje, visina biljke, dužina klasa, broj klasića po klasu, broj zrna po klasu, masa zrna po klasu, masa zrna po biljci, žetveni indeks i masa 1000 zrna) i komponenti kvaliteta (sadržaj proteina u zrnu i sedimentacija). Izračunate su genetičke i fenotipske korelacije i path- analiza genetičkih koeficijenata korelacije za masu zrna po biljci. Najjača korelaciona zavisnost utvrdjena je izmedju broja zrna po klasu i mase zrna po klasu, a zatim izmedju visine biljke i dužine klasa. Ustanovljena je jaka pozitivna genetička korelacija izmedju mase zrna po klasu i mase 1000 zrna, kao i izmedju dužine klasa i broja klasića po klasu, dok je najjača fenotipska korelacija utvrdjena izmedju mase zrna po klasu i žetvenog indeksa, a zatim izmedju mase zrna po klasu i mase 1000 zrna. Najjači direktni uticaj na masu zrna po biljci imali su žetveni indeks i broj klasića po klasu. Od pozitivnih indirektnih uticaja na masu zrna po biljci najjači je bio uticaj dužine klasa preko broja klasića po klasu.
Autor za kontakt: Veselinka Zečević, Institut za istraživanja u poljoprivredi SRBIJA, Centar za strna žita Kragujevac, 34000 Kragujevac, Srbija i Crna Gora.
tel.: 381-34-333-046; fax: 381-34-304-100; e-mail: joca@knez.uis.kg.ac.yu
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 36, broj 1 (2004), str: 23-29
© 2004 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.21; 633.11
Originalni naučni rad
GENETSKA ANALIZA MASE ZRNA PO KLASU I ŽETVENOG INDEKSA KOD DURUM PŠENICE
Biljana GORJANOVIĆ1 i Marija KRALJEVIĆ-BALALIĆ2
1 O.Š. “Dušan Jerković”, 22320 Inđija,
2 Poljoprivredni fakultet, 21000 Novi Sad, Srbija i Crna Gora
Izvod
Primenom metode linija x tester (Sing and Choudhary, 1979) proučavani su efekti gena, kombinacione sposobnosti i način nasleđivanja mase zrna po klasu i žetvenog indeksa, kod 5 majki, 3 testera i 15 F1 hibrida durum pšenice. Rezultati istraživanja ukazuju na veći značaj neaditivnih od aditivnih gena u nasleđivanju mase zrna po klasu i žetvenog indeksa. Način nasleđivanja ispitivanih svojstava zavisio je od kombinacije ukrštanja i godine ispitivanja. U većini slučajeva nasleđivanje je bilo dominantno. Na osnovu ispitivanja opštih kombinacionih sposobnosti može se zaključiti da nisu bile značajne OKS za masu zrna po klasu u prvoj godini, dok je u drugoj godini najbolji opšti kombinator bio Kunduru. Za žetveni indeks najbolji opšti kombinator u prvoj godini bio je Monodur, dok je u drugoj godini najbolji kombinator bio Mexicali 75. U većini slučajeva hibridi sa dobrim posebnim kombinacionim sposobnostima su nastali ukrštanjem jednog dobrog i jednog lošeg opšteg kombinatora.
Autor za kontakt: Biljana Gorjanović, O.Š. “Dušan Jerković”, 22320 Inđija,Dušana Jerkovića 1,22320 Inđija, Serbia and Montenegro
e-mail: bgorjanovic@yahoo.com
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 36, broj 1 (2004), str: 31-38
© 2004 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.21; 633.35
Originalni naučni rad
TIP LISTA I PRINOS ZRNA STOČNOG GRAŠKA
Vojislav MIHAILOVIĆ i Aleksandar MIKIĆ
Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Maksima Gorkog 30, 21000 Novi Sad, Srbija i Crna Gora
Izvod
Cilj trogodišnjeg ogleda (2000-2002) bio je ispitivanje prinosa zrna devet genotipova graška različitog tipa lista. Jedan od njih (Акациевидная форма) imao je bagremasti (Aftl), četiri (NS-junior, moravac, javor i amino) normalni (AfTl) i četiri (jezero, 4(1993), CD i Primeroy) afila (afTl) tip lista. Praćene su prosečna visina biljke (VB), visina prve mahune (VPM), broj internodija (BI), broj mahuna po biljci (BMB), broj zrna po biljci (BZB), masa biljke (MB), prinos zrna po biljci (PZB) i jedinici površine (PZP), žetveni indeks (ŽI) i masa hiljadu zrna (MHZ). Utvrđeno je postojanje značajnih razlika u komponentama prinosa zrna, kako između grupa sa različitim tipom lista, tako i među genotipovima u okviru iste grupe. Sorte AfTl genotipa odlikovale su se najvećim vrednostima VB (75,2 cm), VPM (43,5 cm), BI (18,9), BMB (8,7), BZB (34,2), MB (15,89 g) i PZP (6,97 g). Genotipovi afTl fenotipa imali su najveći ŽI (0,56), PZP (2980 t/ha) i MHZ (255 g). Sorta NS-junior odlikovala se najvećim vrednostima VB (120,4 cm), VPM (68,6 cm), BI (22,2), BMB (11,3), BZB (42,5) i MB (17,95 g). Najveći PZB (8,56 g) postigla je sorta javor, dok je najveći ŽI određen kod genotipa 4(1993) (0,60). Najveći PZP ostvarila je sorta Primeroy (4298 kg/ha), a najveća MHS izmerena je kod moravca (301 g).
Autor za kontakt: Vojislav Mihajlović, Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Maksima Gorkog 30, 21000 Novi Sad, Srbija i Crna Gora, tel: +381 21 48 98 370; fax: ++381 21 48 98 377;
e-mail: mikic@ifvcns.ns.ac.yu
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 36, broj 1 (2004), str: 39-45
© 2004 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.22; 633.35
Originalni naučni rad
KORELACIJA PRINOSA I KOMPONENTI PRINOSA GRAŠKA (PISUM SATIVUM L.) AFILA I NORMALNOG TIPA LISTA
Radiša ĐORĐEVIĆ, Jasmina ZDRAVKOVIĆ, Bogoljub ZEČEVIĆ, Dejan CVIKIĆ i Miroslav IVANOVIĆ
Institut za istraživanja u poljoprivredi SRBIJA - Centar za povrtarstvo, 11420 Smederevska Palanka, Srbija i Crna Gora
Izvod
U cilju utvrđivanja korelativnih vrednosti prinosa i komponenti prinosa graška Afila i normalnog tipa lista, urađena su trogodišnja ispitivanja (1993. – 1995.). Ispitana je korelativana povezanost kod 8 afila linija i 4 roditeljske sorte, na prinos i komponente prinosa (broj mahuna, broj zrna u mahuni, broj zrna po biljci i apsolutna masa zrna). Na osnovu dobijenih rezultata za korelacione koeficijente između prinosa i komponenti prinosa, utvrđena je visoko korelativna povezanost r – 0,82 – 0,95, dok apsolutna masa nije u korelativnoj povezanosti sa prinosom r – 0,19 i zbog svoje niske vrednosti, ne predstavlja komponentu prinosa. Utvrđene korelativne vrednosti za sve ispitivane genotipove i roditelje kretale su se u granicama prethodnih autora, što znači da bezlisnost ne utiče direktno na promenu korelativnih vrednosti.
Autor za kontakt: Radiša Djordjević, Institut za istraživanja u poljoprivredi SRBIJA - Centar za povrtarstvo, 11420 Smederevska Palanka, Srbija i Crna Gora
tel: + 381 323 170 /110,
E-mail: rdjordjevic@cvcsp.co.yu
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 36, broj 1 (2004), str: 47-60
© 2004 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.4; 633.15
Originalni naučni rad
MOLEKULARNA KARAKTERIZACIJA HEMIJSKIM MUTAGENIMA INDUKOVANE VARIJABILNOSTI ELITNE GERMPLAZME KUKURUZA
Nikolai K. CHRISTOV1, Elena G. TODOROVSKA1, Dionysia A. FASOULA3, Ioannis M. IOANNIDES3, Atanas I. ATANASSOV1, i Kiril N. HRISTOV2
1 AgroBioInstitut, 1164 Sofija,
2 Institut za krmno bilje, 5800, Pleven, Bugarska
3 Institut za istraživanja u poljoprivredi, Nikozija, Kipar
Izvod
U idukovanju mutacija kod kukuruza hemijskim mutagenima korišćene su javne samooplodne linije (poreklo ISSS – Iowa Super Stiff Stalk) B37, B73 i B84 i jedna Lankaster linija, Oh43. Za molekularnu karakterizaciju indukovanih mutacija odabrane su dve linije – potomstvo B37 i četiri linije, potomstvo linije Oh43. Linije su odabrane za molekularnu karakterizaciju jer , pored poboljšane GCA i SCA za prinos zrna u poređenju sa Bugarskim linijama u programu oplemenjivanja, imaju izmenjeno vreme cvetanja u odnosu na originalne linije. Molekularni markeri (SSR i drugi PCR- zasnovani markeri) su korišćeni za karakterizaciju genotipova i determinaciju genetičke varijabilnosti indukovane hemijskim mutagenima. Devet korišćenih SSR markera (umc1001, umc1014, umc1050, umc1181, umc1029, umc1003, umc1033 i umc1035) su pokazali osobinu diskriminacije originalnih samooplodnih linija i dobijenih mutanata. Alelna divergentnost je ispitivana PCR amplifikacijom specifićnih sekvenci u kodirajućim i graničnim sekvencama dva gena: dwarf8 (d8: hromozom 1, 198.5cM9, i indeterminate1 (id1: hromozom 1, 175.0cM). Ovi geni su na osnovuizmenjenog fenotipa i hromozomalne lokacije u blizini glavnih QTLs, razmatrani kao geni – kandidati, koji kontrolišu visinu biljke/ili vreme cvetanja. Polimorfizam pojedinačnih nukleotida iindex su određivani u regionu koji graniči SH2 domein dwarf8 gena kod nekih linija – mutanata, koristeći rezultate SSCP i sekvenciranja. Međutim ovaj polimorfizam ne može da se veže za utvrđenom varijabilnošću u vremenu cvetanja. PCR analizom regiona promotera dwarf8 gena utvrđeno je prisustvo 1kb DNK fragmenta samo u samooplodnoj Oh43 liniji. PCR amplifikacija 5’ kraja Id1 kodirajuće ekvence je dala polimorfnr fragmente u mutantima XM535, XM521, XM250-1, XM98-8 i XM85-105 kao i u originalnoj B73 samooplodoj liniji. Rezultati prikazani u ovom radu pokazuju korisnost korišćenja hemijskih utagena u indukovanju genetičke divergentnosti unutar elitne germplazme kukuruza. Neke od tih promena mogu da utiču na ekspresiju glavnih gena u lokusima koji kontrolišu kvantativne osobine 8QTLS). Inicijalni podaci su potvrdiliindukovani polimorfiza u kodirajućim sekvencama dva transkripciona faktora uključena u kontrolu vremena cvetanja kukuruza. Dalje molekularne analize će pomoći u direktnoj identifikaciji glavnih gena u lokusima koji kontrolišu kvantativne osobine (QTLs).
Autor za kontakt: Dr. Nikolai Christov, AgroBioInstitute, 8 Dragan Tsankov Blvd. 1164 Sofia, BULGARIA,
Tel: +359 2 963 54 07, Fax: +359 2 963 54 08,
e-mail: nikolai_christov@abi.bg
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 36, broj 1 (2004), str: 61-67
© 2004 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.827; 635.64
Originalni naučni rad
IDENTIFIKACIJA DONORA DONORA POŽELJNIH ALELA ZA PRINOS PLODA HIBRIDA K 35 x K 12 PLAVOG PARADAJZA
Jelena DAMNJANOVIĆ1, Maja VRAČAREVIĆ1, Gordana ŠURLAN-MOMIROVIĆ2 i Slaven PRODANOVIĆ2
1 Institut za istraživanja u poljoprivredi SRBIJA, 11000 Beograd,
2 Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Beogradu,11080 Beograd, Srbija i Crna Gora
Izvod
Cilj ovog rada je bio da se izdvoje one inbred linije plavog paradajza koje poseduju najveću frekvenciju poželjnih alela za prinos ploda. Ovakve linije bi mogle da se iskoriste za unapređenje elitnog hibrida plavog paradajza K35 x K12. Prinos ploda ovog elitnog hibrida, njegovih roditeljskih linija i tri potencijalna donora poželjnih alela je bio utvrđen dialelnim ukrštanjem. Poljski ogledi su bili postavljeni po slučajnom blok sistemu u tri ponavljanja. Radi identifikacije donora poželjnih alela, primenjen je modifikovan matematički model po Dudley-u (1987). Sve inbred linije su ispoljile pozitivne vrednosti parametra mG’. Linija K11 je imala najveću vrednost mG’ (2.38*) i, takođe, najnižu frekvenciju nepoželjnih alela na klasi lokusa D (mD’= 1.33) a bila je i najbolji opšti kombinator (4.01**). Ova linija je bila srodnija roditeljskoj komponenti elitnog hibrida K35 (7.81). Na osnovu vrednosti parametra mD’, poboljšanje prinosa ploda hibrida K35 x K12 bi trebalo postići unapređenjem roditeljske komponente K35. Pri tome, početnu populaciju za selekciju poboljšane linije K35, po našim rezultatima, treba zasnovati povratnim ukrštanjem elitnog hibrida K35 x K11 sa linijom K11 kao rekurentnim roditeljem i donorom poželjnih alela.
Autor za kontakt: Maja Vračarević, Institut za istraživanja u poljoprivredi SRBIJA, 11000 Beograd, Srbija i Crna Gora; e-mail: vracara@bitsyu.net, fax: +381113076133, phone: +381113076133
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 36, broj 1 (2004), str: 69-81
© 2004 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.827; 633.75
Originalni naučni rad
GENETIČKA ISPITIVANJA I NJIHOVA IMPLIKACIJA U OPLENJIVANJU OPIUMSKOG MAKA (PAPAVER SOMIVIFERUM L.) NA ŽELJENI TIP BILJKE
S.P. SINGH, S. SHUKLA, and H.K. YADAV
Odelenje za genetiku i oplemenjivanje, Nacionalni botanički istraživački Institut (CSIR), Lucknow-226001, Indija
Izvod
Vršena su ispitivanja genetičke varijabilnosti, naslednosti, koeficijenta korelacije i pat analiza prinosa opiuma, prinosa semena i devet komponenata prinosa, u grupi koja se sastojala od sto jednog (101) genotipa različitog ekogeografskog porekla. Utvrđen je visok stepen naslednosti za sve ispitivane osobine izuzev broja kapsula po biljci. Visok stepen naslednosti, ukopčan sa visokim stepenom genetičkog poboljšanja i koeficijentom variranja je utvrđen za težinu kapsule po biljci, površinu kapsule, prinos ljuske po biljci, prinos po biljci, prinos opijuma po biljci i broju listova po biljci. Utvrđen je visok stepen kako međusobne korelacije između prinosa opijuma, prinosa semena, prinosa ljuske i težine kapsule tako i pozitivna značajna korelacija ovih osobina sa visinom biljke, brojem grančica po biljci, brojem kapsula po biljci, površinom kapsule i brojem listova po biljci. Pat koeficijen analiza ukazuje da težina kapsule ima direktan uticaj na prinosu opijuma (2.267) a zatim slede broj kapsula po biljci (0.291), površina kapsule (0.203), visina biljke (0.155) i broj listova po biljci (0.101). Obzirom na direktnu ili indirektnu selekciju na glavne osobine, tip biljke opijumskog maka (Papaver somniferum L.) zasnovan na multiplom selekcionom indeksu je diskutovan u cilju povećanja prinosa opijuma s jedne strane i dobijanja sorata sa dvostrukom namenom (visok prinos sa visokim sadržajem opijuma.
Autor za kontakt: S.P. Singh, National Botanical Research Institute, Rana Pratap Marg, Lucknow – 226001, India
Tel: 91-522-2205842; Fax: 91-522-2205836; e-mail: s.p.singh@nbri.res.in
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 36, broj 1 (2004), str: 83-92
© 2004 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 633.15; 575.21
Originalni naučni rad
NOVI METOD ZA ODREĐIVANJE FAO GRUPE ZRENJA KUKURUZA (ZEA MAYS L.)
L.C. MARTON1, D. SZIEBERTH2, and M. CSÜRÖS2
1 Institut za istraživanja u poljoprivredi Mađarske Akademije Nauka, Martonvasar,
2 Nacionalni institut za ispitivanje kvaliteta u poljoprivredi, Budimpešta, Mađarska
Izvod
FAO brojevi, koji označavaju grupu zrenja kod kukuruza , generalno se izčunavaju na osnovu sadržaja vlage pri berbi, koja se značajno smanjila u poslednjim dekadama. U mnogim zemljama kukuruz se bere sa sadržajem vlage u zrnu oko 20%. Smanjenjem sadržaja vlage u zrnu pri berbi smauje se razlika u sadržaju vlage između grupa zrenja i/ili između pojedinih hibrida. Pouzdanost merenja sadržaja vlage u zrnu nije poboljšavana paralelno sa smanjenjem razlika između hibrida što otežava određivanja datuma sazrevanja hibrida. Novi metod za rešeje ovoga problema je testiran iuspešno korišćen poslednje dve godine u oficijelnim eksperimentima u Mađarskoj. Novi metod ima nekoliko prednosti: (a) Korišćenje većeg broja parametara zrelosti što daje pouzdanije rezultate ocenjivanja; (b) Regresija između parametara zrelosti i FAO brojeva se izračunava korišćenjem nekoliko standarda tako da se smanjuje efekat Gx E interakcije i eksperimentalna greška. Kao rezultat se javlja godišnje smanjenje fluktuacija FAO brojeva i za 1% vlage.
Autor za kontakt: dr. Marton L. Csaba, Institut za istraživanja u poljoprivredi Mađarske Akademije Nauka, Martonvasar 2462 Martonvásár, Brunszvik út 2. Hungary. Fax: +36 22 569556, phone: +36 22 569537, email: martoncs@mail.mgki.hu