GENETIKA, Vol. 38, broj 2 (2006)
Vladislava GALOVIĆ, Snežana DRINIĆ - MLADENOVIĆ, Julijana NAVALUŠIĆ, Marija ZLOKOLICA
METODE KARAKTERIZACIJE I LIČNA KARTA AGRONOMSKI ZNAČAJNIH BILJNIH VRSTA [Izvod] [Rad]
Víctor M. SALCEDA and José ESPINOZA-VELAZQUEZ
MICRO-GEOGRAFSKO VARIRANJE INVERZIJA U PRIRODNOJ POPULACIJI DROSOPHILA PSEUDOOBSCURA [Izvod] [Rad]
Aleksandar S. PAUNOVIĆ, Desimir KNEŽEVIĆ and Milomirka MADIĆ
GENOTYPE VARIATIONS IN GRAIN YIELD OF SPRING BARLEY DEPENDING ON SOWING DENSITY [Izvod] [Rad]
Biljana GORJANOVIĆ and Marija KRALJEVIĆ-BALALIĆ
KORELACIJE IZMEĐU KOMPONENATA PRINOSA KOD DURUM PŠENICE [Izvod] [Rad]
Slavica KOŠARČIĆ, Mira KOVAČEVIĆ, Milovan JOVIČIN, Milica ŽIVKOV BALOŠ, D. KOŠARČIĆ
PROMENE U KARIOTIPU DOMAĆIH ŽIVOTINJA OTKRIVENE NA FARMAMA U VOJVODINI I NJIHOV UTICAJ NA REPRODUKCIJU [Izvod] [Rad]
Velichka RODEVA, Stanislava GROZEVA, Velichka TODOROVA
IN VITRO ODGOVOR BUGARSKIH SORTI PAPRIKE /Capsicum annuum L./ [Izvod] [Rad]
Ankica KONDIĆ ŠIPKA, Nikola HRISTOV and Borislav KOBILJSKI
IN VITRO SCREENING FOR LOW TEMPERATURE TOLERANCE OF WHEAT GENOTYPES [Izvod] [Rad]
Sasa ORLOVIĆ, Slobodanka PAJEVIĆ, Bojana KLAŠNJA, Zoran GALIĆ, Miroslav MARKOVIĆ
VARIJABILNOST FIZIOLOŠKIH I PARAMETARA RASTA KLONOVA VRBA (SALIX ALBA L.) [Izvod] [Rad]
Branka LJEVNAIĆ, Ankica KONDIĆ-ŠPIKA, Borislav KOBILJSKI and Srbislav DENČIĆ
ANDROGENEZA HETEROZIGOTNIH GENOTIPOVA PŠENICE I CITOLOŠKE KARAKTERISTIKE ZELENIH REGENERANATA [Izvod] [Rad]
Sreten TERZIĆ, Jovanka ATLAGIĆ, Dejana PANKOVIĆ
PROVERA USPEŠNOSTI MEĐUVRSNOG UKRŠTANJA POPULACIJA DIVLJE VRSTE HELIANTHUS ANNUUS L. SA GAJENIM SUNCOKRETOM [Izvod] [Rad]
Miroslava V. VELIČKOVIĆ and Dunja JAKOVČEV-TODOROVIĆ
DIREKCIONA ASIMETRIJA PROCENJUJE RAZVOJNU NESTABILNOST
BILJAKA: SLUČAJ LISTOVA BOKVICE (PLANTAGO MAJOR L.) [Izvod] [Rad]
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 38, broj 2 (2006), str: 83-96
© 2006 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 577.2: 633.1
Originalni naučni rad
METODE KARAKTERIZACIJE I LIČNA KARTA AGRONOMSKI ZNAČAJNIH BILJNIH VRSTA
Vladislava GALOVIĆ1, Snežana DRINIĆ - MLADENOVIĆ 2,
Julijana NAVALUŠIĆ1, Marija ZLOKOLICA1
1 Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad
2 Institut za kukuruz “Zemun Polje”, Beograd-Zemun, Srbija
Izvod
Stalna upotreba morfoloških podataka u opisu agronomski važnih genotipova ukazuje na činjenicu da su ovi podaci zadržali popularnost deskriptora biljnih vrsta. Međutim javlja se potreba njihovog detaljnijeg opisa, laboratorijski baziranim, biohemijskim i molekularnim metodama. Standardizacijom ovih novih tehnika u svetu, zbog njihovih brojnih mogućnosti u oblasti identifikacije genotipova, gde se ustanovljavaju standardi za njihovu zaštitu, bave se međunarodne organizacije ISTA (International Seed Testing Association) i UPOV (Union pur la Protection des Obtenious Vegetales). Rezultat ovih nastojanja da se standardizuju tehnike za identifikaciju genotipova su DUS (Distinctness, Uniformity, Stability) testovi koji predstavljaju osnovu za deskripciju biljnih vrsta i genotipova u svrhu sistema zaštite intelektualne svojine biljnih oplemenjivača (Protection of Plant Breeders Rights - PBR). Ovakva svojevrsna standardizacija novih metoda polako postaje i naša svakodnevnica. Kombinacijom morfoloških, biohemijskih i molekularnih podataka može se postići sveobuhvatna karakterizacija agronomski značajnih biljnih vrsta i genotipova. Primenom novih tehnika moguće je otkriti njihov jedinstveni genetički profil i dobiti ličnu kartu (fingerprinting) svakog agronomski važnog genotipa.
Autor za kontakt: Vladislava Galović, Biotehnologija strnih žita, Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Maksima Gorkog 30, 21000 Novi Sad, Srbija. Tel: +381-21-4898-100
e-mail: galovic@ifvcns.ns.ac.yu
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 38, broj 2 (2006), str: 97-106
© 2006 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 596.77: 575.17
Originalni naučni rad
MICRO-GEOGRAFSKO VARIRANJE INVERZIJA
U PRIRODNOJ POPULACIJI DROSOPHILA PSEUDOOBSCURA
Víctor M. SALCEDA1 and José ESPINOZA-VELAZQUEZ2
1 Departamento de Biología, Instituto Nacional de Investigaciones Nucleares. Carretera México-Toluca S/N. La Marquesa, Ocoyoacac, Edo. de México.
2 Instituto Mexicano del Maíz “Dr. Mario E. Castro Gil”, Universidad Autónoma Agraria Antonio Narro. Buenavista, Coahuila. MÉXICO.
Izvod
Polimorfizam trećeg hromozoma Drosophila pseudoobscura je ispitivan u velikom obimu u cilju utvrđivanja genetičke varijabilnosti u različitim uslovima sredine ili na različitim lokacijama. Mali broj informacija je dostupan kada su u pitanju geografska mesta koja su veoma blizu. Moguća geografska varijabilnost je ispitivana kod 12 meksičkih populacija grupisanih u četiri regiona:Durango (DU), granična oblast Guanajuato-San Luis Potosi države (GP), Chiapas (CH), i Saltillo (SA). Procesi fermentacije banane su bili kao mamac u njihovoj prirodnoj sredini. Individue su gajene zajedno u laboratorijskim uslovima u cilju proizvodnje larvi. Tkivo za ispitivanje polimorfizma politenih hromozoma su uzimani samo od jedne larve u kulturi svake populacije. Identifikovane su inverzije i izvršena njihova kalkulacija učestalosti. Od ukupnog broja ispitivanog trećeg hromozoma, 767, detektovano je 11 različitih inverzija. Učestalost inverzija je varirala između populacija. Od 11 utvrđenih inverzija 10 istih je nađeno u Durangu, pet u Guanajuato - San Luis Potosi i Chiapas a osam u Saltillo. Utvrđeno je postojanje geografskog gradijenta između regiona: četiri vrste inverzija u Saltillo.i Durango regionima, tri u Guanajuato - San Luis Potosi i jedna u Chiapas. U svim ispitivanim regionima je utvrđena mikrogeografska varijabilnost. Potrebna su obimnija istraživanja da bi bila utvrđena značajnost učestalosti inverzija u sussednim populacijama kao i postojanje učestalosti variranja u toku sezone ili godine.
Autor za kontakt: Victor Salceda, Departamento de Biología, Instituto Nacional de Investigaciones Nucleares. Carretera México-Toluca S/N. La Marquesa, Ocoyoacac, México
e-mail: vmss@nuclear.inin.mx
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 38, broj 2 (2006), str: 107-114
© 2006 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 633.16: 631.543
Originalni naučni rad
GENOTIPSKA VARIRANJA PRINOSA ZRNA PROLEĆNOG JEČMA
U ZAVISNOSTI OD GUSTINE SETVE
1Agronomski fakultet, Cara Dušana 34, Čačak
2Poljoprivredni fakultet, Lešak
Izvod
Ispitivanje prinosa zrna kod pet sorti jarog pivarskog ječma obavljeno je u trogodišnjem periodu, od 1996 do 1998. godine, na imanju Centra za strna žita u Kragujevcu. U okviru svake sorte, proučavan je uticaj tri gustine setve na broj klasova, broj zrna po klasu i prinos zrna. Na osnovu rezultata istraživanja utvrđeno je da ispitivane sorte pokazuju visoko značajan uticaj u odnosu na broj zrna po klasu i prinos zrna. Gustina setve, u svim godinama ispitivanja, delovala je na povećanje broja klasova i prinosa zrna. Suprotno tome, povećana gustina setve uticala je na smanjenje broja zrna po klasu.
Autor za kontakt: Aleksandar Paunović, Agronomski fakultet, Cara Dušana 34, 32000, Čačak, SCG, Tel: +381 32 303 400, Fax. +381 32 345 264
E-mail: acopa@tfc.kg.ac.yu
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 38, broj 2 (2006), str: 115-120
© 2006 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.22: 633.11
Originalni naučni rad
KORELACIJE IZMEĐU KOMPONENATA PRINOSA KOD DURUM PŠENICE
Biljana GORJANOVIĆ i Marija KRALJEVIĆ-BALALIĆ
Poljoprivredni fakultet, Novi Sad,
Izvod
Glavni razlog koji čini oplemenjivanje na glavne komponente prinosa teškim jeste to što su one u negativnoj korelaciji jedna sa drugom. Brojni istraživači su se bavili proučavanjem odnosa između prinosa i komponenti prinosa kao i između različitih komponenti prinosa, sa ciljem da pronađu pouzdan selekcioni kriterijum. Cilj ovog rada je bio da se odredi varijabilnost komponenata prinosa kao i korelacije među njima. Eksperiment je izveden sa dvanaest genotipova durum pšnice. Visina stabljike je u obe godine bila u pozitivnoj korelaciji sa brojem klasića po klasu, dok je sa dužinom klasa, težinom zrna po klasu, brojem zrna po klasu i žetvenim indeksom, u obe godine, bila u negativnoj korelaciji. Dužina klasa je bila u pozitivnoj korelaciji sa težinom i brojem zrna po klasu, u obe godine, a sa žetvenim indeksm samo u prvoj godini. Negativna korelacija se pojavila u prvoj godini sa brojem klasića po klasu. Broj klasića je u prvoj godini bio u negativnoj korelaciji sa masom i brojem zrna po klasu, kao i sa žetvenim indeksom u obe godine istraživanja. Masa zrna po klasu je u obe godine bila u pozitivnoj korelaciji sa brojem zrna po klasu kao i žetvenim indeksom, dok su broj zrna po klasu i žetveni indeks u obe godine bili u pozitivnoj korelaciji.
Autor za kontakt: Marija Kraljević Balalić , Faculty of Agriculture, University of Novi Sad, 21000 Novi Sad, Trg D. Obradovića 8, 021 458-137,
e-mail: marijakb@polj.ns.ac.yu
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 38, broj 2 (2006), str: 121-128
© 2006 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 636: 575.11
Originalni naučni rad
PROMENE U KARIOTIPU DOMAĆIH ŽIVOTINJA OTKRIVENE NA
FARMAMA U VOJVODINI I NJIHOV UTICAJ NA REPRODUKCIJU
Slavica KOŠARČIĆ1, Mira KOVAČEVIĆ1, Milovan JOVIČIN1,
Milica ŽIVKOV BALOŠ1, Dušan KOŠARČIĆ2
1Naučni veterinarski Institut „ Novi Sad“, Novi Sad
Izvod
Novi pravci u stočarskoj proizvodnji zahtevaju uzgoj životinjskih vrsta sa visokim stepenom prilagođenosti na intenzivan način gajenja. Za ostvarenje navedenih zahteva pored poznatih metoda u selekciji neophodna je citogenetička kontrola postojećih genotipova, koja je sprovedena kroz desetogodišnja ispitivanja na farmama svinja, goveda i ergelama konja u Vojvodini. Otkrivene su hromozomske aberacije od numeričkih tipa poliploidije i aneuploidije do strukturnih tipa translokacija, delecija, duplikacija, inverzija, ringa, prekida i raznih oblika segregacije. Numeričke i strukturne promene u kariotipu životinja uticale su na poremećaj reprodukcije, fenotipsku ekspresiju, kao i na selekcijske programe i stabilnost genofonda. Registrovani su razni vidovi poremećaja u reprodukciji kao što su: mala legla, embrionalni mortalitet, česta povađanja, spontani pobačaji, mrtvorođeni i mumificirani plodovi, potomci sa anomalijama, razni oblici steriliteta. Analiza rezultata praćenje matične evidencije i sačinjavanje rodoslova ukazuju na postojanje hromozomopatija na našim farmama. Cilj ovog rada je upoznavanje naučne i stručne javnosti sa činjenicom da se otkrivene promene šire, posebno preko priplodnih grla i zato je potrebna genetska kontrola i blagovremeno isključenje hromozomskih aberacija.
Autor za kontakt: Slavica Košarčić, Naučni veterinarski Institut „ Novi Sad“, Rumenački put 20, 21000 Novi Sad.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 38, broj 2 (2006), str: 129-136
© 2006 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 633.842: 580.085
Originalni naučni rad
IN VITRO ODGOVOR BUGARSKIH SORTI PAPRIKE /Capsicum annuum L./
Velichka RODEVA, Stanislava GROZEVA, Velichka TODOROVA
Maritsa Vegetable Crops Research Institute, Bulgaria
Izvod
Kalusogeneza i sposobnost regeneracije eksplanta kotiledona i hipokotila tri sorte bugarske paprike na MS osnovnom medijumu kome je dodato 1-3mg/l BAP, 1,0mg/l IAA i 0,5mg/l GA3 je ispitivana. Na različitim varijantama medijuma utvrđen je visok nivo kalusogeneze i organogeneze u oba tipa eksplanta svi sorata. Najviši procenat regenerisanih biljaka je dobijeno u eksplantima kotiledona (od 3,3 do 18,3) u sorti 3 na medijumu koji sadrži 3mg/l BA. U procesu mikropropagacije stem eksplanta ispitivanih sorti dodatak vitaminsaC, B12, Casein hidrolizate I Ferulic kiseline je imalo stimulativan efekat na visinu i formiranje korena. Kultivacijom antera tri sorte paprika i četiri linije najviši procenat formiranja embriona je registrovan u sortiama Albena i Strjama (12,0 i 13,8). Bugarska paprike su recalcitrant i njihov in vitro odgovor je različit u zavisnosti od tipa eksplanta, genotipa i sastava medijuma.
Autor za kontakt: Velicha Rodeva, Maritsa Vegetable Crops Research Institute, 4003 Plovdiv, Bulgaria
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 38, broj 2 (2006), str: 137-144
© 2006 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 580.085: 633.11
Originalni naučni rad
IN VITRO SKRINING TOLERANTNOSTI GENOTIPOVA PŠENICE
PREMA NISKIM TEMPERATURAMA
Kondić-Špika Ankica, Hristov Nikola i Kobiljski Borislav
Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, Srbija
Izvod
Ispitivana je tolerantnost 12 genotipova pšenice (T. aestivum L.) prema niskim temepraturama (NT) u in vitro kulturi zigotnog embriona. Izolovani embrioni gajeni su na modifikovanoj MS podlozi dva meseca. Proizvedeni kalusi izloženi su prvo dejstvu pripremnih temperatura (17˚C-7 dana, 5˚C-7 dana, -5˚C-1 dan, -10˚C-1 dan), a zatim i dejstvu NT (-15˚C-24h i 48h). Nakon tretmana, kalusi su aklimatizovani postepenim povećavanjem temperature (obrnutim redosledom pripremnih temperatura) i gajeni još mesec dana. Na osnovu razlike u porastu sveže mase kalusa, između kontrolne grupe i kalusa izloženih dejstvu NT, utvrđen je stepen tolerantnosti pojedinih genotipova pšenice.
Rezultati su pokazali da je od 12 ispitivanih sorti, 6 imalo visok stepen tolerantnosti prema NT, 5 je imalo srednji nivo tolerantnosti, dok je samo jedna jara sorta (Venera) imala veoma nizak nivo tolerantnosti. Ovi rezultati su poređeni sa rezultatima standardnog in situ testa u hladnim komorama. Utvrđeno je delimično nepoklapanje rezultata samo kod dve sorte srednjeg nivoa tolerantnosti (NSR-2 i Balkan). To nam ukazuje na činjenicu da se in vitro testom mogu pouzdano razdvojiti genotipovi visoke i niske tolerantnosti prema NT, dok je za razdvajanja u okviru srednjeg nivoa tolerantnosti potrebno doraditi ovaj test.
Autor za kontakt: Ankica Kondić-Špika, Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Maksima Gorkog 30, 21000 Novi Sad, Srbija. Tel: +381 21 4898 224
E-mail: ankica@ifvcns.ns.ac.yu
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 38, broj 2 (2006), str: 145-152
© 2006 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 630.5
Originalni naučni rad
VARIJABILNOST FIZIOLOŠKIH I PARAMETARA RASTA KLONOVA VRBA
(SALIX ALBA L.)
Sasa ORLOVIĆ1, Slobodanka Pajević2, Bojana Klašnja1,
Zoran GALIĆ1, Miroslav Marković 1
1Poljoprivredni fakultet Novi Sad, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu Novi Sad
2Prirodno matematički fakultet Novi Sad, Departman za biologiju i ekologiju
Izvod
Na uzorcima pet klonova bele vrbe (salix alba l.) iz poljskog višegodišnjeg ogleda istraživana je varijabilnost neto fotosinteze i disanja, sadržaja fotosintetičkih pigmenata (a, b i karotenoidi), broja i veličine stoma, i elemenata rastenja. Cilj istraživanja je bio da utvrdi da li postoji veza između istraživanih fizioloških parametara i elemenata rastenja i da li se oni mogu koristiti u ranoj selekciji na bujnost rasta. Rezultati istraživanja su pokazali da svi ispitivani parametri imaju male koeficijente varijacije i visoku naslednost i širem smislu kao i da su razlike uzmeđu klonova bile statistički značajne. Neto fotosinteza i broj stoma su bili u visokoj korelaciji sa elementima rasta što upućuje na to da se mogu koristiti u selekciji na bujnost rasta.
Autor za kontakt: Saša Orlović, Poljoprivredni fakultet Novi Sad, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu Novi Sad
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 38, broj 2 (2006), str: 145-152
© 2006 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 633.11: 580.085
Originalni naučni rad
ANDROGENEZA HETEROZIGOTNIH GENOTIPOVA PŠENICE I CITOLOŠKE KARAKTERISTIKE ZELENIH REGENERANATA
Branka LJEVNAIĆ1, Ankica KONDIĆ-ŠPIKA2,
Borislav KOBILJSKI2 i Srbislav DENČIĆ2
1Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad
2Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Zavod za strna žita, Novi Sad, Srbija
Izvod
Analizirana je androgena i regeneraciona sposobnost kod 8 heterozigotnih genotipova pšenice (Triticum aestivum L.) u kulturi antera. Urađena je i citološka analiza regenerisanih zelenih biljaka. Utvrđene su statistički značajne razlike između ispitivanih genotipova u pogledu androgene i regeneracione sposobnosti. Prosečna androgena sposobnost za sve ispitivane genotipove iznosila je 4,4%, a kretala se od 0,7% kod genotipa Prima/Hueguen do 11,0% kod genotipa NS173-98/NS164-98. Prosečan prinos kalusa bio je 8,7%. Najviše zelenih biljaka dao je genotip Banks/F53-70 (33 zelene biljke) dok genotip Banks/Pobeda nije regenerisao ni jednu zelenu biljku. Frekvencija albino biljaka kretala se između 0% (Banks/Rodna) i 5,3% (Anastasija/Radika). Ukupno je regenerisano 61 zelena i 61 albino biljka. Rezultati citološke analize pokazali su da su, od ukupnog broja regenerisanih zelenih biljaka, 40,9% bili haploidi, a 59,1% spontani dvostruki haploidi.
Autor za kontakt: Branka Ljevnaić, Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Trg Dositeja Obradovića 8, 21000 Novi Sad, Srbija, Tel: +381-21-485-3458
e-mail: brankaljevnaic@yahoo.com
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 38, broj 2 (2006), str: 159-168
© 2006 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 633.16: 631.543
Originalni naučni rad
PROVERA USPEŠNOSTI MEĐUVRSNOG UKRŠTANJA POPULACIJA DIVLJE
VRSTE HELIANTHUS ANNUUS L. SA GAJENIM SUNCOKRETOM
Sreten TERZIĆ, Jovanka ATLAGIĆ, Dejana PANKOVIĆ
1 Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, Srbija
Izvod
Radi provere uspešnosti ukrštanja, posmatrane su promene u fenotipu, mejozi i vitalnosti polena F1 hibrida u odnosu na roditelje, kao i polimorfnost mikrosateliskih sekvenci DNK (SSR) u međuvrsnom ukrštanju divlje vrste Helianthus annuus L. sa gajenim suncokretom.
Osobine fenotipa F1 hibridnih biljaka su bile bliske divljoj vrsti ili intermedijarne. U mejozi F1 hibrida je bio prisutan mali broj mejocita (0 do 10%) sa nepravilnostima u parenju hromozoma. Priemnom SSR markera potvrđeno je da su hibridne kombinacije dobijene međuvrsnim ukrštanjem. U većini hibridnih kombinacija su nađeni aleli kojih nije bilo kod roditelja što je dodatni dokaz da one nisu nastale samooplodnjom.
Dobijeni rezultati ukazuju da se SSR markeri mogu efikasno koristiti za proveru uspešnosti ukrštanja filogenetski bliskih vrsta, kod kojih u F1 generaciji nisu prisutne značajne promene u fenotipu, mejozi i vitalnosti polena.
Autor za kontakt: Terzić Sreten, Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Maksima Gorkog 30, Novi Sad, Srbija, Tel. ++381-21-489-8429, Fax: ++381-21-413-833
e-mail: terzic@ifvcns.ns.ac.yu
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 38, broj 2 (2006), str: 169-174
© 2006 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.2
Kratko saopštenje
Direkciona asimetrija procenjuje razvojnu Nestabilnost
biljaka: sluČaj listova bokvice (Plantago major L.)
Miroslava V. VeliČkoviĆ, Dunja Jakovčev-Todorović
Institut za biološka istraživanja “Siniša Stanković”, Beograd, Srbija
Izvod
U ovom radu, koriščen je dodatni pristup u proceni potencijalnih efekata industrijskog razvitka na prirodne populacije obične bokvice (Plantago major L.) prethodno procenjenih koriščenjem (si2) indeksa fluktuirajuće asimetrije (FA) i koeficijenta varijabilnosti (CV). U ovoj studiji procenjena je uloga direkcione asimetrije (DA), oblik simetrije bilateralno simetričnih karaktera, kao mogućeg indikatora razvojne nestabilnosti karaktera lista. Dobijeni rezultati pokazuju značajno veću vrednost DA za karakter: rastojanje među venama unutar lista (VD) na stresnom području u odnosnu na kontrolni lokalitet. Ukazujući na značajno veće vrednosti DA za VD za uzorak sa stresnog lokaliteta i pozitivan odnos izmedju vrednosti FA i CV za VD u prethodnoj studiji, ova studija ide u prilog korišćenju DA kao indikatora sredinskih poremečaja.
Autor za kontakt: Miroslava Veličković, Institut za biološka istraživanja “Siniša Stanković”, Bulevar despota Stefana 142, 11060 Beograd, Srbija, Phone: +381-11-615-043, Fax: +381-11-2761-433,
e-mail: miravel@ibiss.bg.ac.yu