GENETIKA, Vol. 3, broj 1 (1971)
H. D. KLEIN i M. MILUTINOVIĆ
GENETIČKA KONTROLA PROCESA KONJUGACIJE HROMOZOMA U MEJOZI MUTANATA INDUKOVANIH RENDGEN ZRACIMA I NEUTRONIMA [Izvod]
J. MILOHNIĆ
UTJECAJ CITOPLAZMATSKOG STERILITETA POLENA NA KVALITET SJEMENA PŠENICE (TR. AESTIVUM SSP VULGARE L.) [Izvod]
L. MUNCK i I. KREFT
BIOLOŠKO TESTIRANJE JEČMA I OPLEMENJIVANJE ZA VISOKI SADRŽAJ DOSTUPNOG LIZINA [Izvod]
Z. MARTINIĆ
NASLJEĐIVANJE REAKCIJE NA FOTOPERIOD KOD NEKIH GENOTIPOVA PŠENICE TR. AESTIVUM ssp. VULGARE [Izvod]
J. DUMANOVIĆ i M. DENIĆ
GENETIČKA VARIJABILNOST SADRŽAJA I SASTAVA BILJNIH PROTEINA [Izvod]
M. DENIĆ, Kosana KONSTANTINOV i J. DUMANOVIĆ
UTICAJ OPAQUE-2 GENA NA NEKE OSOBINE ZRNA KUKURUZA [Izvod]
Vesna POPOVIĆ i M. DENIĆ
SPECIFIČNOSTI VRSTA ESCHERICHIA COLI I TRITICUM AESTIVUM SSP VULGARE U VEZIVANJU AMINOKISELINA Z4 TRANSFER-RIBONUKLEINSKE KISELINE [Izvod]
A. TAVČAR
INDUKCIJA MUTANATA KORISNIH SVOJSTAVA KOD POLJOPRIVREDNOG BILJA [Izvod]
M. VIDAKOVIĆ
GENETIKA U OPLEMENJIVANJU ŠUMSKOG DRVEĆA [Izvod]
M. VIDAKOVIĆ i A. KRSTINIĆ
UTJECAJ POLENA OZRAČENOG GAMA ZRAKAMA NA RAST BILJAKA BIJELE VRBE (SALIX ALBA L.) [Izvod]
M. VIDAKOVIĆ i Branka JURKOVIĆ-BEVILACQUA
HISTOLOŠKE ANALIZE SJEMENIH ZAMETAKA DOBIVENIH MEDUVRSNOM HIBRIDIZACIJOM IZMEĐU CRNOG I OBIČNOG BORA KORIŠTENJEM
POLENA OZRAČENOG GAMA ZRAKAMA [Izvod]
M. JOVANOVIĆ, A. TUCOVIĆ i D. VULETIĆ
UPOREDNA ANALIZA PROCESA MAKROSPOROGENEZE, MAKROGAMETOGENEZE I RANE EMBRIOGENEZE KOD HRASTA LUŽNjAKA (QUERCUS ROBUR L.) U ZAVISNOSTI OD TIPA OPRAŠIVANjA [Izvod]
D. MARINKOVIĆ
EVOLUCIONE ADAPTACIJE I GENETIČKA STRUKTURA POPULACIJE [Izvod]
R. HADŽISELIMOVIĆ, E. MASLIĆ i B. PAVLOVIĆ
VARIJABILNOST VELIČINE TIJELA DROSOPHILA MELANOGASTER U PRIRODNIM POPULACIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE [Izvod]
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 3, broj 2 (1971),
str: 1-12
© 1971 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
GENETIČKA KONTROLA PROCESA KONJUGACIJE HROMOZOMA U MEJOZI MUTANATA INDUKOVANIH RENDGEN ZRACIMA I NEUTRONIMA
H. D. KLEIN i M. MILUTINOVIĆ
Institut za genetiku Univerziteta u Bonu, SR Nemačka
i Poljoprivredni fakultet, Beograd — Zemun
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 3, broj 2 (1971),
str: 13-26
© 1971 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
UTJECAJ CITOPLAZMATSKOG STERILITETA POLENA NA KVALITET SJEMENA PŠENICE (TR. AESTIVUM SSP VULGARE L.)
J. MILOHNIĆ
Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja - Poljoprivredni fakultet, Zagreb
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 3, broj 2 (1971),
str: 27-30
© 1971 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
BIOLOŠKO TESTIRANJE JEČMA I OPLEMENJIVANJE ZA VISOKI SADRŽAJ DOSTUPNOG LIZINA
L. MUNCK i I. KREFT
Institute of Genetics, University of Lund, Sweden
Biotehniška fakulteta, Ljubljana, Yugoslavia
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 3, broj 2 (1971),
str: 31-41
© 1971 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
NASLJEĐIVANJE REAKCIJE NA FOTOPERIOD KOD NEKIH GENOTIPOVA PŠENICE TR. AESTIVUM ssp. VULGARE
Z. MARTINIĆ
Poljoprivredni fakultet, Zagreb
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 3, broj 2 (1971),
str: 43-54
© 1971 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
GENETIČKA VARIJABILNOST SADRŽAJA I SASTAVA BILJNIH PROTEINA
J. DUMANOVIĆ i M. DENIĆ
INEP, Zavod za genetiku, Zemun
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 3, broj 2 (1971),
str: 55-62
© 1971 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
UTICAJ OPAQUE-2 GENA NA NEKE OSOBINE ZRNA KUKURUZA
M. DENIĆ, Kosana KONSTANTINOV i J. DUMANOVIĆ
INEP, Zavod za genetiku, Zemun
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 3, broj 2 (1971),
str: 63-69
© 1971 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
SPECIFIČNOSTI VRSTA ESCHERICHIA COLI I TRITICUM AESTIVUM SSP VULGARE U VEZIVANJU AMINOKISELINA Z4 TRANSFER-RIBONUKLEINSKE KISELINE
Vesna POPOVIĆ i M. DENIĆ
Zavod za genetiku, INEP, Zemun
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 3, broj 2 (1971),
str: 71-78
© 1971 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
INDUKCIJA MUTANATA KORISNIH SVOJSTAVA KOD POLJOPRIVREDNOG BILJA
Poljoprivredni fakultet - Zavod za genetiku i oplemenjivanje bilja, Zagreb
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 3, broj 2 (1971),
str: 79-93
© 1971 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
GENETIKA U OPLEMENJIVANJU ŠUMSKOG DRVEĆA
M. VIDAKOVIĆ
Katedra za šumarsku genetiku i dendrologiju - Šumarski fakultet, Zagreb
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 3, broj 2 (1971),
str: 95-118
© 1971 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
UTJECAJ POLENA OZRAČENOG GAMA ZRAKAMA NA RAST BILJAKA BIJELE VRBE (SALIX ALBA L.)
M. VIDAKOVIĆ i A. KRSTINIĆ
Izvod
Osborne je postavio hipotezu da je kod križanja šumskog drveća kada se koristi zračeni polen moguće dobiti u potomstvu dovoljan broj heterotičnih biljaka.
U namjeri da se potvrdi Osborne-ova hipoteza, postavljen je u 1968. godine pokus sa bijelom vrbom (Salix alba L.). Uzorak polena od dva klona ozračen je gama zrakama 60Co dozama od 1-50 kR. Ozračeni polen je korišten za hibridizaciju. Za ženske roditelje korištena su tri klona. Od svih kombinacija križanja dobivene su dovoljne količine sjemena, cija je klijavost zavisila o dozi zračenja. Kod doza zračenja iznad 15 kR postotak uzgojenih biljaka u komparaciji sa kontrolom naglo pada da bi kod doza iznad 20 kR pao na 1-2%. Na koncu prve odnosno druge vegetacijske periode izvršene su izmjere visina na uzgojnim biljkama. Na temelju izračunatih parametara za individualni i grupni varijabilitet moglo se konstatirati, da se kod križanja sa zračenim polenom dozama iznad 5 kR, povećava u potomstvu širina varijabilnosti i koeficijent varijabilnosti. Povećana širina varijabilnosti kao i koeficijenta varijabilnosti za visine je nastala u većini slučajeva uslijed povećanja minus varijanata. F-test je dao visoko signifikantne razlike u smislu inhibicije rasta. U ovom pokusu uzgojena je i jedna biljka, koja predstavlja plus varijantu a, cija se visina nalazila 3ff iznad aritmetičke sredine za kontrolu.
U 1970. godini ponovljen je pokus iz 1968. godine sa dva roditeljska para, koja su korišćena i 1968. godine. Aplicirane su doze od 5-25 kR.
Na temelju statističke obrade podataka za visine kod individualnog i grupnog varijabiliteta iz ponovljenog pokusa iz 1970. godine može se zaključiti, da križanjem sa zračenim polenom povećavamo širinu varijabilnosti i koeficijent varijabilnosti. Učestalost minus varijanata i u ovom slučaju je daleko veća od učešća plus varijanata. U ovom slučaju F-testom nisu dobivene signifikantne razlike iako dobiveni rezultati ukazuju na inhibiciju rasta. Na temelju učestalosti plus varijanata u pokusima iz 1968. i 1970. godine izračunata je vjerojatnost pojave plus varijanata u generativnom potomstvu za tretiranja, koja iznose oko l%o (1/1000).
Klonski razmnožena plus varijanta iz pokusa od 1968. godine imala je na kraju prve vegetacijske periode visinu za 19% veću u odnosu na prosjek visina klonova, koji su predstavljali kontrolu.
Na temelju analize regresionih odnosa orteta-rameta konstatirano je, da su korelacioni odnosi jaci u onim tretiranjima gdje su aplicirane veće doze zračenja. Na osnovi toga možemo zaključiti, da je povećana širina varijabilnosti i koeficijenta varijabilnosti kod pojedinih tretiranja u komparaciji sa kontrolom u pokusu od 1968. godine, bila genetskog karaktera.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 3, broj 2 (1971),
str: 119-130
© 1971 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
HISTOLOŠKE ANALIZE SJEMENIH ZAMETAKA DOBIVENIH MEDUVRSNOM HIBRIDIZACIJOM IZMEĐU CRNOG I OBIČNOG BORA KORIŠTENJEM
POLENA OZRAČENOG GAMA ZRAKAMA
M. VIDAKOVIĆ i Branka JURKOVIĆ-BEVILACOUA
Izvod
Vrste Pinus nigra i Pinus silvestris su medusobom inkompatibilne, one se ne mogu međusobom križati, tj. ne može se proizvesti potomstvo. U namjeri da savladamo tu inkompatibilnost, koja je genetske naravi, vršili smo međuvrsnu hibridizaciju s ozračenim polenom. Svrha ozračivanja je bila da se polen fiziološki izmijeni i na taj način svlada, bar djelomično, inkompatibilna barijera koja postoji kod međusobnog križanja tih dviju vrsta. Koristili smo akutno zračenje 60Co, a doze su bile 1, 2,5 i 5 kR. Kako se zbog spomenute inkompatibilnosti ne može dobiti sjeme od međuvrsne hibridizacije tih dviju vrsta odlučili smo da studiranjem histoloških preparata sjemenih zametaka promatramo razvoj oprašenih sjemenih zametaka u određenim vremenskim intervalima u toku druge vegetacijske periode kada se zbivaju značajni momenti kao oplodnja i stvaranje embrija. Zanimalo nas je kako teče razvoj, odnosno kako i kada on biva prekinut. U tu svrhu vršili smo sabiranje i fiksiranje sjemenih zametaka 11 mjeseci, 11 mjeseci i 3 tjedna, 12 mjeseci i 1 tjedan, 13 mjeseci, 13 mjeseci i 2 tjedna i 14 mjeseci nakon oprašivanja. Fiksiranje je izvršeno s FAA fiksativom, rezanje mikrotomom na debljinu od 10—15 mikrona. Bojadisanje je bilo sa safraninom i crystall violetom. Bilo je načinjeno i pregledano 1800 preparata. Bilježen je broj (postotak) normalno razvijenih i degeneriranih sjemenih zametaka (Tab. 1). Na temelju vlastitih zapažanja na nasem materijalu normalno razvijene sjemene zametke (SI. 1—10) bilježili smo kao 4 zasebna stadija: (1) stadij polenove mješinice; (2) stadij formiranja arhegonija; (3) stadij zrelih arhegonija, i (4) stadij proembrija i odraslog embrija (Tab. 3). Degenerirane sjemene zametke nismo međusobom odijeljivali u pojedine stadij e, a koji su uglavnom tekli prilično pravilno u odnosu na intervale fiksiranja, tj. od početnog oblika degeneracije do konačne, potpune degeneracije (SI. 11—18).
Budući da je ono glavno sto nas je kod tog problema zanimalo bilo da se postigne stimulacija u smislu smanjenja broja degeneriranih sjemenih zametaka, posebno je zanimljivo pogledati SI. 19 koja pokazuje broj, odnosno postotak degeneriranih sjemenih zametaka. Iz njega možemo kao prvo zaključiti:
1. Da je broj degeneriranih sjemenih zametaka kod slobodnog oprašivanja u oba slučaja, i kod Pinus nigra kao i kod Pinus silvestris manji nego kod meduvrsnog križenja.
2. Ako usporedimo meduvrsno križenje s nezracenim polenom s onima gdje je korišten zračeni polen, vidimo da postoji izvjesna stimulacija kada se radi o zračenom polenu.
3. Maksimum degeneracije sjemenih zametaka u slučaju kada je majka Pinus silvestris, u usporedbi s onima gdje je majka Pinus nigra nastupa oko 14 dana kasnije, što bi moglo upućivati na manje izraženu inkompatibilnost u tom slučaju.
4. Uspoređivanjem podataka u tabeli 3 možemo vidjeti da je postotak degeneracije sjemenih zametaka znatno manji kod svih kombinacija gdje je za majku uzet obični bor.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 3, broj 2 (1971),
str: 131-145
© 1971 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
UPOREDNA ANALIZA PROCESA MAKROSPOROGENEZE, MAKROGAMETOGENEZE I RANE EMBRIOGENEZE KOD HRASTA LUŽNjAKA (QUERCUS ROBUR L.) U ZAVISNOSTI OD TIPA OPRAŠIVANjA
M. JOVANOVIĆ, A. TUCOVIĆ i D. VULETIĆ
Institut za sumarstvo i drvnu industriju, Beograd i Šumarski fakultet, Beograd
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 3, broj 2 (1971),
str: 147-156
© 1971 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
EVOLUCIONE ADAPTACIJE I GENETIČKA STRUKTURA POPULACIJE
D. MARINKOVIĆ
Prirodno-matematički fakultet i Institut za biološka istraživanja, Beograd
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 3, broj 2 (1971),
str: 157-166
© 1971 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
VARIJABILNOST VELIČINE TIJELA DROSOPHILA MELANOGASTER U PRIRODNIM POPULACIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE
R. HADŽISELIMOVIĆ, E. MASLIĆ i B. PAVLOVIĆ
Laboratorija za genetiku i citotaksonomiju Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.