GENETIKA, Vol. 42, broj 1 (2010)
Kosana KONSTANTINOV
VLADIMIR Č. TRIFUNOVIĆ: WHOLE LIFE TIME DEDICATED TO MAIZE [Rad]
Peter A PETERSON
EARLY DAYS OF GENETICS CONNECT TO MAIZE RESEARCH INSTITUTE ZEMUN POLJE IN SERBIA:Their corn breeders travel to North America for further training and experiences [Rad]
KOLEKCIJE BANKE GENA KUKURUZA KAO POTENCIJALNI SELEKCIONI MATERIJAL [Izvod] [Rad]
Mario Motto, Carlotta Balconi, Hans Hartings, Vincenzo Rossi
OSOBINE KUKURUZA VEZANE ZA KVALITET [Izvod] [Rad]
OPLEMENJIVANJE KUKURUZA SPECIFIČNIH SVOJSTAVA ZA INDUSTRIJSKE POTREBE [Izvod] [Rad]
Víctor M. SALCEDA i Judith GUZMÁN
INVERZIONE KLINE U PRIRODNIM POPULACIJAMA Drosophila pseudoobscura IZ MEKSIKA [Izvod] [Rad]
Vojka BABIĆ, Milosav BABIĆ, Mille IVANOVIĆ, Marija KRALJEVIĆ-BALALIĆ i Miodrag DIMITRIJEVIĆ
RAZUMEVANJE I ISKORIŠĆAVANJE GxE INTERAKCIJE U OPLEMENJIVANJU KUKURUZA [Izvod] [Rad]
Aleksandra SUDARIC, Marija VRATARIC, Snezana MLADENOVIC DRINIC i Maja MATOSA
BIOTEHNOLOGIJ U OPLEMENJIVNJU SOJE [Izvod] [Rad]
Mirjana MILOŠEVIĆ, Milka VUJAKOVIĆ i Đura KARAGIĆ
VIGOR TESTOVI KAO POKAZATELJI ŽIVOTNE SPOSOBNOSTI SEMENA [Izvod] [Rad]
GENETIČKA VARIJABILNOST KAO OSNOVA ZA DOSTIGNUĆA I PERSPEKTIVE RAZVOJA KORIŠĆENJA KUKURUZA [Izvod] [Rad]
Milomirka MADIĆ, Dragan ĐUROVIĆ, Vladeta STEVOVIĆ, Nikola BOKAN
PARAMETRI STABILNOSTI PRINOSA ZRNA HIBRIDA KUKURUZA (Zea mays L.)
Dragana JOŠIĆ, Slobodan Kuzmanović, Saša Stojanović, Goran Aleksić, Snežana Pavlović, Mira Starović
DETEKCIJA XIIA GRUPE FITOPLAZMI SORTE ŽUPLJANKA U ŽUPSKOM VINOGORJU RFLP ANALIZOM 16S rDNA SEKVENCI [Izvod] [Rad]
Lidija STEFANOVIĆ, Milena SIMIĆ, Vesna DRAGIČEVIĆ
REZULTATI ISPITIVANJA OSETLJIVOSTI LINIJA KUKURUZA NA HERBICIDE
Jan BOĆANSKI, Zorana SREĆKOV, Aleksandra NASTASIĆ, Mile IVANOVIĆ, Ivica DJALOVIĆ, Mirjana VUKOSAVLJEV
NAČIN NASLEĐIVANJA I KOMBINACIONE SPOSOBNOSTI BROJA REDOVA ZRNA NA KLIPU, BROJA ZRNA U REDU I PRINOSA ZRNA KUKURUZA (Zea mays L.) [Izvod] [Rad]
Elena TODOROVSKA, Atanas ATANASSOV, Dimitar VASSILEV
OD GENETIKE DO GENOMIKE BILJKA I ŽIVOTINJA [Izvod] [Rad]
Kosana KONSTANTINOV, Snežana MLADENOVIC DRINIC, Violeta ANĐELKOVIĆ i Milosav BABIĆ
ETIKA U KORIŠĆENJU NAUČNIH REZULTATA: PATENTIRANJE GENA I ORGANIZAMA [Izvod] [Rad]
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 42, broj 1 (2010), str: 9-21
© 2001 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575: 633.15
Original scientific paper
KOLEKCIJE BANKE GENA KUKURUZA KAO
POTENCIJALNI SELEKCIONI MATERIJAL
Jelena VANČETOVIĆ, Snežana MLADENOVIĆ DRINIĆ, Milosav BABIĆ, Dragana IGNJATOVIĆ-MICIĆ, Violeta ANĐELKOVIĆ
Institut za kukuruz, Beograd, Srbija
Izvod
Karakterizacija i evaluacija genetičkih resursa omogućava njihovo efikasno korišćenje u različitim selekcionim programima. U ovom radu predstavljamo rezultate različitih istraživanja usmerenih na identifikaciju superiornih genotipova iz banke gena Instituta za kukuruz, a u pogledu tolerantnosti na stres (sušu i herbicide), poboljšanih nutritivnih vrednosti (fitin) i specifičnih svojstava (citoplazmatičnu mušku sterilnost – CMS). Kao potencijalni izvor tolerantnosti na sušu identifikovano je 52 genotipa. Među uzorcima ispitivanim na herbicide nađeni su samo genotipovi tolerantni na Pivot. Što se tiče specifičnih svojstava među 100 identifikovanih izvora citoplazmatične muške sterilnosti S tip citoplazme je bio dominantan. Analizom fitina 60 populacija kukuruza identifikovane su tri grupe populacija – sa niskim (8), srednjim (25) i visokim (27) sadržajem fitina. Rezultati ovih istraživanja, koji predtsavljaju deo pre-breeding aktivnosti, će biti uključeni u selekcione programe Instituta za kukuruz, sa ciljem razvijanja novih genotipova sa poboljšanim svojstvima značajnim u oplemenjivanju kukuruza i semenskoj proizvodnji.
Autor za kontakt: Jelena Vančetović, Institut za kukuruz, S.Bajica 1, 11185 Beograd, Srbija, e-mail: vjelena@mrizp.rs
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 42, broj 1 (2010),
str: 23-56
© 2010 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575:633.15
Original scientific paper
OSOBINE KUKURUZA VEZANE ZA KVALITET
Mario Motto, Carlotta Balconi, Hans Hartings, Vincenzo Rossi
CRA- Odelenje za kukuruz, Bergamo, Italija
Izvod
Stvaranje biljaka kukuruza poboljšanog kvaliteta semena uključuje mogućnost korišćenja postojeće varijabilnosti u identifikaciji i manipulaciji ekonomski značajnih gena. Ova istraživanja će otvoriti put za dizajniranje novog variranja u sastavu zrna i stvoriti osnovu za razvoj sledeće generacije kukuruza specifičnog kvaliteta. U radu je dat pregled sadašnjih znanja u identifikaciji i korišćenju gena koji utiču na sastav i strukturu zrna kukuruza sa posebnim naglaskom na mehanizme rasta i razvoja endosperma, diferencijaciju ćelija u kojima se deponije skrob, biosintezu skroba, rezervnih protein, lipida i karotenoida.Potencijal novih tehnologija u biologiji ćelije i molekularnoj biologiji, koje će obezbediti stvaranje nove varijabilnosti u budućnosti su naglašene i diskutovane
Autor za kontakt: Mario Motto, CRA-Unità di Ricerca per la Maiscoltura, Via Stezzano 24, 24126 Bergamo, Italy, e.mail: mario.motto@entecra.it
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 42, broj 1 (2010), str: 57-66
© 2010 Društvo genetičara
Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575:633.15
Original scientific paper
OPLEMENJIVANJE KUKURUZA SPECIFIČNIH SVOJSTAVA ZA
INDUSTRIJSKE POTREBE
Zorica PAJIĆ1, Milica RADOSAVLJEVIĆ1, Milomir FILIPOVIĆ1, Goran TODOROVIĆ2, Jelena SRDIĆ1, Milovan PAVLOV1
1 Institut za kukuruz „Zemun Pole“, Beograd, Srbija
2 Institut za proučavanje lekovitog bilja „Dr Josif Pančić“, Beograd, Srbija
Izvod
U Institutu za kukuruz “Zemun Polje”, Beograd, je pre nekoliko decenija zasnovan program oplemenjivanja kukuruza specifičnih svojstava. Prikupljan je početni materijal, radilo se na upoznavanju najnovijih metoda koje se koriste u oplemenjivanju kukuruza specifičnih osobina, tj. kokičara, šećerca i kukuruza belog zrna. Cilj je bio povećanje i poboljšanje varijabilnosti početnog materijala za oplemenjivanje ova tri tipa kukuruza. Zatim, stvaranje samooplodnih linija visoke kombinacione vrednosti koje se koriste kao komponente za stvaranje novih superiornijih hibrida kukuruza šećerca i kokičara i kukuruza belog zrna. Oplemenjivanje je usmereno na povećanje zapremine kokičavosti novih samooplodnih linija i hibrida kokičara, kvaliteta iskokanog zrna «kokica» i prinosa zrna. Zatim, poboljšanju kvaliteta kukuruza šećerca za različite načine korišćenja, industrijska prerada i potrošnja u svežem stanju i povećanju prinosa i kvaliteta hibrida belog zrna. Rezultat dosadasnjeg rada je veći broj priznatih hibrida kukuruza šećerca (28), kokičara (11) i kukuruza belog zrna (9).
Autor za kontakt: Zorica Pajić, Institut za kukuruz, Zemun Polje, S. Bajića 1, 11185 Beograd, Srbija. E mail: zpajic@mrizp.rs
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 42, broj 1 (2010), str: 67-78
© 2010 Društvo genetičara
Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575
Original scientific paper
INVERZIONE KLINE U PRIRODNIM POPULACIJAMA Drosophila pseudoobscura IZ MEKSIKA
Víctor M. SALCEDA1 i Judith GUZMÁN2
1Departamento de Biología, Instituto Nacional de Investigaciones Nucleares. Mexico
2Centro de Ciencias de la Atmósfera, Universidad Nacional Autónoma de México.
Izvod
Hromozomski polimorfizam u prirodnim popualcijama Drosophila pseudoobscura je ispitivan u Americi ali neznatno u Meksiku gde su analizirani samo oko 60 lokaliteta. Severne populacje, iz Amerike, imaju inverziju ST, AR i CH nasuprot onima iz juznih populacija (Meksiko) u kojima preovladavaju genetički aranzmani TL, CU i SC. Uzimajući kao mogući mehanizam koji je doveo do ovih substitucija tok generisan prisustvom sever-Jug klina, cilj nam je bio da ispitamo da li takve kline postoje. Ispitivano je 29 populaicja ove vrste raspoređene duz Sever-.Juga. Vrste D. pseudoobscura uhvacene sa fermetisanom bananom kao mamcem su prenete u laboratoriju gde je od svake ženke uspostavljena izolinija. Pljuvačne zlezde su izolovane iz pojedinačne larve svake izozenke i obojene rastvorom lacko- aceto- orcein, što znači da su politeni hromozomi dobijeni. Na tim hromozomima identiifkovana je za svaku larvu, inverzija na trećem hromozomu, 3439 trećih hromozoma analizirano. Izmedu 29 lokaliteta identifikovano je 17 razlicitih inverzija ali je broj varirao od populaicje do populacije, od 3 do 11. Relativna frekvencija svake inverzije na svakoj lokaciji je izracunata i za svaku sekciju prisustvo ili odsustvo klina je određeno. Između svih sekcija prisustvo klina je primećeno samo između dve ili tri susedne populacije, ali nismo mogli da nađemo jasno ispoljavanje prisustva klina duz cele sekcije. Naši rezultati su u saglasnosti sa prethodno objavljenim za Američke populacije. Mehanizam koji objašnjava Sever-Jug substituciju predominatnih inverzija ostaje otvoreno pitanje.
Autor za kontakt: dr Victor Salceda, Departamento de Biología, Instituto Nacional de Investigaciones Nucleares. Carretera México-Toluca S/N, La Marquesa, Ocoyoacac, MEXICO, C.P. 52750. vmss@nuclear.inin.mx
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 42, broj 1 (2010), str: 79-90
© 2010 Društvo genetičara
Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575:633.15
Original scientific paper
RAZUMEVANJE I ISKORIŠĆAVANJE GxE INTERAKCIJE
U OPLEMENJIVANJU KUKURUZA
Vojka BABIĆ1, Milosav BABIĆ1, Mille IVANOVIĆ2,
Marija KRALJEVIĆ-BALALIĆ3 , Miodrag DIMITRIJEVIĆ3
1Institut za kukuruz „Zemun Polje“, Beograd
2 Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad
3Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad
Izvod
Ogledi za ispitivanje varijeteta se izvode u brojnim lokacijama i u toku više godina i u osnovi imaju tri glavna zadatka: da precizno procene i predvide prinos na osnovu ograničenih eksperimentalnih podataka; da determinišu stabilnost i objašnjivu varijabilnost u odgovoru genotipova kroz lokacije; i da budu kvalitetan vodič za odabir najboljeg genotipa za setvu u novim agro-ekološkim uslovima. Procena prinosa bez uključivanja interakcije sa spoljnom sredinom je nekompletna i neprecizna. Zbog toga je značajan deo oplemenjivačkih i agronomskih istraživanja posvećen istraživanju interakcije, kroz višelokacijske oglede sa ponavljanjima, u cilju iskorišćavanja interakcije za dobijanje maksimalnog prinosa u svakoj sredini.
U radu je analizirano 15 hibrida kukuruza u 24 spoljne sredine. Obzirom da interakcija učestvuje u ukupnoj sumi kvadrata sa 6%, a sami genotipovi sa 2% ona zaslužuje detaljnije razmatranje nego što nam to nudi klasična analiza varijanse (ANOVA). Sa ciljem da se detaljnijim uvidom u interakcijski efekat omogući bolje razumevanje genotipova, spoljnih sredina i njihovih interakcija primenjene su AMMI (Additive Main Effect and Multiplicative Interaction) i klaster analiza. Raščlanjujući interakciju na glavne komponente PCA (Principal Components Analzsis) analizom, otkriva se deo sistematskog variranja koji se nalazi u interakciji, a koji je kod genotipova vezan za dužinu vegetacije, a kod spoljnih sredina za količinu padavina u toku vegetacije. Rezultati grupisanja klaster analizom su u visokoj saglasnosti sa grupisanjem koje se uočava na biplotu AMMI1 modela.
Autor za kontakt: Babic Vojka, Institut za kukuruz, Zemun Polje, Slobodana Bajica 1, 11185 Beograd- Zemun, Srbija; Tel: (011)3756704, Fax: 3756707, e-mail: vbabic@mrizp.rs
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 42, broj 1 (2010),
str: 91-102
© 2010 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575:633.34
Original scientific paper
BIOTEHNOLOGIJ U OPLEMENJIVNJU SOJE
Aleksandra SUDARIC1, Marija VRATARIC1, Snezana MLADENOVIC DRINIC2,
Maja MATOSA1
1 Poljoprivredni institut Osijek, Osijek, Hrvatska
2 Institut za kukuruz, Zemun Polje, Beograd, Srbija
Izvod
Biotechnologija u širem smislu se može definisati kao skup tehnika koje omogučavaju naučnicima da genetički karkterišu ili poboljšaju živi organizam. Nekoliko tehnologija, kao što su molekularna karakterizacija i genetička transformacija se već široko primenjuju u oplemenjivnaju biljaka. Genomika i proteomika takođe imaju uticaj na pobošljanje biljaka. Metode biotehnologije neće zameniti konvecionalne metode oplemenjivanja već obezbediti nova saznanja i doprineti poboljšanju hranjive vrednosti i povećanju prinosa povećanjem rezistentnosti na izazivače bolesti, tolerantnosti na herbicide i abiotički stress. U oplemenjivanju soje, biotehnologija ima i imaće značajnu ulogu i u privatnim i javnim programima. Na osnovu dostupnosti i kombinacijom konvecionalnih i molekularnih tehnologija znatno povećanje genetičke dobiti za ekonomski važna svojstva može da se predvidi u narednim decenijama. U ovom radu je dat kratak prikaz primene tehnologije molekularnih markera u oplemenjivanju soje kao i dostignuća u oblasti genetičke transformacije.
Autor za kontakt: Aleksandra Sudaric,Agricultural Institute Osijek,Južno predgrađe 17, 31000 Osijek,Croatia,email: aleksandra.sudaric@poljinos.hr
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 42, broj 1 (2010),
str: 103-118
© 2010 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575:633
Original scientific paper
VIGOR TESTOVI KAO POKAZATELJI ŽIVOTNE SPOSOBNOSTI SEMENA
Mirjana MILOŠEVIĆ 1*, Milka VUJAKOVIĆ 2 , Đura KARAGIĆ2
1Minstarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Rrbije, Beograd
2Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad
Izvod
Seme obeležava početak svake biljne proizvodnje i zato je obezbeđivanje njegovog kvaliteta prioritet savremenog semenarstva i preduslov za visoke prinose svih biljnih vrsta. Utvrđivanje kvaliteta semena i njegove životne sposobnosti ukazuje na to koje partije semena mogu da se nađu na tržištu, te je iz tog razloga potrebno dobro razmotiriti metode i testove koji se upotrebljavaju pirlikom ispitivanja kvaliteta odnosno vigora semena.
Izraz vigor ili životna sposobnost se koristi za opisivanje fizioloških karakteristika semena koji kontrolišu njegovu sposobnost da brzo klija u zemljištu i da toleriše razne, uglavnom negativne činioce spoljne sredine. mcdonald je svrstao vigor testove u tri grupe: Fizički testovi – određuju karakteristike semena kao što su veličina i masa. Ovi testovi nisu skupi, brzi su, mogu se izvoditi na velikom broju uzoraka i pokazuju pozitivnu korelaciju sa vigorom semena. Glavno svojstvo razvoja semena je akumulacija hranljivih materija, što je takođe u direktnoj korelaciji sa vigorom, odnosno sa veličinom i masom semena; Fiziološki testovi – koriste parametre klijanja i porasta. Postoje dva tipa ovih testova. Prvi tip, kada do klijanja dolazi u povoljnim uslovima (standardna laboratorijska klijavost i test intenziteta porasta). Drugi tip testa je kada se seme izlaže nepovoljnim uslovima sredine (hladni test, test ubrzanog starenja i Hiltner test); Biohemijski testovi – smatraju se indirektnim metodama za procenjivanje vrednosti semena. Ovi testovi obuhvataju tetrazolijum test, konduktometrijska merenja, enzimsku aktivnost i disanje.
Autor za kontakt: Prof. dr Milošević Mirjana, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, ,Nemanjina 22-26, Beograd, email: m.milosevic@minpolj.gov.rs
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 42, broj 1 (2010),
str: 119-135
© 2010 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575:633.15
Original scientific paper
GENETIČKA VARIJABILNOST KAO OSNOVA ZA DOSTIGNUĆA
I PERSPEKTIVE RAZVOJA KORIŠĆENJA KUKURUZA
Milica RADOSAVLJEVIĆ1, Vitomir BEKRIĆ1, Marija MILAŠINOVIĆ1, Zorica PAJIĆ1, Milomir FILIPOVIĆ1,Goran TODOROVIĆ2
1Institut za kukuruz „Zemun Polje“, Beograd, Srbija
2 Institut za proučavanje lekovitog bilja „Dr Josif Pančić“, Beograd, Srbija
Izvod
Kukuruz je je jedna od najznačajnijih gajenih biljaka i kao takav ujedno i jedna od najznačajnijih prirodno obnovljivih ugljenohidratnih sirovina energije i jako velikog broja veoma različitih proizvoda. Dominacija i superiorni položaj kukuruza uslovljeni su izuzetno širokim, veoma raznovrsnim i ogromnim mogućnostima njegovog korišćenja.
U ovom radu su prikazana dosadašnja dostignuća i diskutovane su perspektive budućeg razvoja hemije i tehnologije kukuruza, odnosno korišćenja kukuruza u našoj zemlji i u svetu. Cilj rada je bio da skrene pažnja na ovaj sektor nauke koji je pun pravih i velikih izazova. Opisane su promene u proizvodnji i korišćenju kukuruza. Postavljena su i neka od veoma važnih pitanja kao na primer: šta je to što čini kukuruz toliko i tako vrednom prirodnoobnovljivom sirovinom, šta je to kvalitet zrna kukuruza, kako i zašto sejemo kukuruz a žanjemo energiju i proizvode?
Autor za kontakt: Milica Radosavljević, Institut za kukuruz, S.Bajica 1, 11185 Beograd, Srbija, email: mradosavljevic@mrizp.rs
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 42, broj 1 (2010),
str: 137-144
© 2010 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575: 633. 15: 631.524
Original scientific paper
PARAMETRI STABILNOSTI PRINOSA ZRNA HIBRIDA KUKURUZA
(Zea mays L.)
Milomirka MADIĆ, Dragan ĐUROVIĆ, Vladeta STEVOVIĆ, Nikola BOKAN
Agronomski fakultet Čačak
Izvod
Tokom dve godine u tri različita lokaliteta centralne Srbije procenjeni su parametri stabilnosti prinosa zrna 11 hibrida kukuruza (ZPSC 330M, ZPTC 404, ZPSC 42A, ZPSC 480, ZPSC 539, ZPSC 599, ZPSC 580, ZPSC 677, ZPSC 633, ZPSC 704 i ZPSC 753) FAO grupa zrenja 300 – 700. Hibridi su testirani u dva nezavisna ogleda sa 50 000 i 65 000 biljaka/ha. Za procenu parametra stabilnosti primenjena je metoda regresione analize Eberhart i Russell (1966).
Vrednosti regresionog koeficijenta (bi) za prinos zrna nisu se (izuzev kod hibrida ZPTC 404) značajno razlikovali u odnosu na srednju vrednost. Iz grupe hibrida srednje dužine vegetacije hibrid ZPSC 599 je u najvećem broju lokaliteta i godina postigao visoke prinose uz nepovoljnije vrednosti parametara stabilnosti u odnosu na hibride duže vegetacije. Hibridi kasnijih grupa zrenja (FAO 600 i 700) u poređenju sa ranijim su, uglavnom, imali nepovoljne vrednosti parametara stabilnosti odnosno specifičnu reakciju i bolju adaptaciju na povoljnije uslove sredine uz više prosečne prinose. Nivo prinosa ovih hibrida nije mogao biti ugrožen prinosom hibrida ranijih grupa zrenja.
Autor za kontakt: Milomirka Madic, poljoprivredni fakultet, Cara Dusana 34, 3200 Cacak, e-mail: mmadic@tfc.kg.ac.rs
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 42, broj 1 (2010), str: 145-153
© 2010 Društvo genetičara
Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575
Original scientific paper
DETEKCIJA XIIA GRUPE FITOPLAZMI SORTE ŽUPLJANKA U ŽUPSKOM VINOGORJU RFLP ANALIZOM 16S rDNA SEKVENCI
Dragana JOŠIĆ1, Slobodan Kuzmanović2, Saša Stojanović2,
Goran Aleksić2, Snežana Pavlović3, Mira Starović2
2 Institute za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd, Srbija
3Institut za proučavanje lekovitog bilja “Dr Josif Pančić”, Beograd, Srbija
Izvod
“Bois noir” (BN) je značjna bolest vinove loze izazavana fitoplazmama 16SrXII-A grupe. Fitoplazme izazaivaju bolesti kod nekoliko stotina biljnih vrsta. Ovaj broj se povećeva svake godine, pa je veoma značajno pratiti širenje fitoplazmi u različitim regionima i utvrditi koji izazivač je prisutan u nekom regionu i na određenoj sorti. Identifikacija i klasifikacija fitoplazmi bazirana je na sekvenciranju 16S rDNA ili intergenskog regiona 16S - 23S, ali ovaj metod se retko primenjuje na analizu velikog broja uzoraka. Primena RFLP analize omogućava brzo i jednostavno detektovanje, diferenciranje i klasifikaciju velikog broja fitoplazmi. Cilj ovog rada je detektovanje fitoplazmi 16SrXII-A grupe (Stolbur) u Župskom vinogorju. Detekcija je izvršena RFLP analizom 16s rDNA sekvenci korišćenjem restrikcionih enzima: Tru1I, AluI, KpnI and TaqI. Identifikovane su fitoplazme XIIA grupe na dve od tri ispitivane sorte (na Župljanki i Frankovki, ali ne na Plovdini) u Župskom vinogorju (lokaliteti Gornje Rataje i Tuleš ). U ovim istraživanjima je prvi put dokazano prisustvo Stolbur fitoplazme na sorti Župljanka u Župskom regionu.
Autor za kontakt: Dragana Jošić, Institut za zemljište, Teodora Drajzera 7, Beograd, Srbija, e-mail: dragana_josic@yahoo.co.uk, tel/ fax: 011 2667 123, mob: 064 8223531; 063 8620622
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 42, broj 1 (2010),
str: 155-168
© 2010 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575:633.15
Original scientific paper
REZULTATI ISPITIVANJA OSETLJIVOSTI LINIJA KUKURUZA
NA HERBICIDE
Lidija STEFANOVIĆ, Milena SIMIĆ, Vesna DRAGIČEVIĆ
Institut za kukuruz „Zemun Polje”, Beograd, Srbija
Izvod
U radu se, na osnovu višegodišnjih ispitivanja, daje analiza rezultata koji se odnose na reakciju linija kukuruza prema herbicidima. U višegodišnjem periodu u uslovima Zemun Polja ispitivana je reakcija samooplodnih linija kukuruza u odnosu na herbicide raznih grupa, primenjenih u raznim rokovima. Za ocenu reakcije biljaka prema herbicidima korišćeni su razni biološki testovi i mereni različiti pokazatelji: agronomski, morfološki i fiziološko – biohemijski. Sa promenom aktivnih materija koje su se koristile u usevima kukuruza od triazina, acetanilida, tiokarbamata do uvođenja novih hemijskih grupa (sulfonilurea i dr.), menjali su se i problemi u vezi suzbijanjem korova i osetljivošću samooplodnih linija kukuruza. Rezultati istraživanja pokazuju da herbicidi kod osetljivih genotipova kukuruza mogu da uspore rastenje, deluju na visinu biljaka, utiču na proticanje etapa razvića metlice i klipa i na kraju smanje prinos zrna ispitivanih linija. Brojnim istraživanjima potvrđeno je postojanje razlika u nivou osetljivosti raznih genotipova kukuruza u odnosu na herbicide. Na osnovu dobijenih rezultata se daju preporuke proizvođačima o mogućnosti primene novog herbicida u proizvodnji hibridnog semena.
Autor za kontakt: Milena Simić, Institut za kukuruz, Zemun Polje, S. Bajića 1, 11185 Beograd-Zemun, Srbija, Tel. +381 11 37 56 704,Fax +381 11 37 56 707, e-mail: smilena@mrizp.rs
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 42, broj 1 (2010),
str: 169-176
© 2010 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575:633,15
Original scientific paper
NAČIN NASLEĐIVANJA I KOMBINACIONE SPOSOBNOSTI BROJA REDOVA ZRNA NA KLIPU, BROJA ZRNA U REDU I PRINOSA ZRNA KUKURUZA (Zea mays L.)
Jan BOĆANSKI1, Zorana SREĆKOV1, Aleksandra NASTASIĆ2, Mile IVANOVIĆ2, Ivica DJALOVIĆ2, Mirjana VUKOSAVLJEV3
1 Poljoprivredni fakultet, Novi Sad, Srbija
2 Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, Srbija
3WUR, Wageningen, Holandija
Izvod
Iskorištavanje heterozisa zahteva poznavanje kombinacionih sposobnosti potencijalnih roditelja. Imajući ovo u vidu cilj ovog rada je bio proučavanje kombinacionih sposobnosti i utvrđivanje načina nasleđivanja prinosa zrna, kao glavne agronomske osobine, i komponenti prinosa zrna, broj redova zrna na klipu i broj zrna na klipu. U radu je korišteno 6 inbred linija, od kojih su 3 poreklom iz SAD, a 3 su razvijene u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu. Način nasleđivanja broja redova zrna na klipu bila je superdominacija, parcijalna dominacija, puna dominacija i intermedijarnost, a kod broja zrna na klipu i prinosa zrna po biljci u svim hibridnim kombinacijama pojavila se superdominacija. Aditivni efekat gena imao je najveći uticaj na ekspresiju broja redova zrna na klipu, dok je za druge dve proučavane osobine ustanovljeno da je neaditivan efekat gena imao najveći uticaj.
Autor za kontakt: prof dr Jan Bocanski, poljoprivredni fakultet, Novi Sad, Srbija, email: bocanski@polj.ns.ac.rs
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 42, broj 1 (2010),
str: 177-194
© 2010 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575
Original scientific paper
OD GENETIKE DO GENOMIKE BILJKA I ŽIVOTINJA
Elena TODOROVSKA2, Atanas ATANASSOV1, Dimitar VASSILEV2
1Joint Genomic Centre, Sofia, Bulgaria
2Agro Bio Institute, Sofia, Bulgaria
Izvod
Klasični koncept oplemenjivanja biljaka i životinja na ekonomski značajne kvantativne osobine se tradicionalno bazira na fenotipskim osobinama sa ciljem dobijanja bolje genetičke dobiti. Povećanje genetičke varijabilnosti uz skraćivanje intervala generacija je glavni cilj dugoročnih programa unapređenja metoda u selekiji i oplemenjivanju. Otkrića u biotehnologiji i molekularnoj biologiji i njihova implementacija u programe selekcije su obezbedila stabilnu osnovu za nova znanja i praktičnu primenu u istraživanjima u poljoprivredi i njihovu primenu u zadovoljavanju sve većih potreba za kvalitetniju hranu za ljude i životinje.
Inovacije u oblasti molekularne biologije vezana za praktičnu selekciju i oplemenjivanje koje omogućuju brzu kvantifikaciju u šemama oplemenjivanja dozvoljavaju preispitivanja mogućnosti održivog razvoja metoda selekcije i oplemenjivanja na osobine od interesa u poljoprivredi, brza otkrića i praktičnu primenu novih sofisticiranih tehnologija u ispitivanju variranja genoma, evolucije, sinteze proteina i determinaciju metabolita. Stavljanjem svega navedenog u okvire informacionih tehnologija stvara se nova platforma za istraživanja i sticanje novih znanja za praktičnu primenu u donošenju odluka u procesima selekcije i oplemenjivanja.
Autor za kontakt: dr Dmiter Vassilev, AgroBio Institute, Sofia, Bulgaria,email: jim6329@gmail.com
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 42, broj 1 (2010),
str: 195-208
© 2010 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575
Original scientific paper
ETIKA U KORIŠĆENJU NAUČNIH REZULTATA: PATENTIRANJE GENA
I ORGANIZAMA
Kosana KONSTANTINOV 1, 2,*, Snežana MLADENOVIC DRINIC 1,2,*,
Violeta ANĐELKOVIĆ1 , Milosav BABIĆ1
1 Institut za kukuruz “Zemun Polje”, Beograd,Srbija
2 Akademija inženjerskih nauka Srbije, Beograd, Srbija
* Autori su članovi Nacionalnog Komiteta za bioetiku UNESCO Komisije za Srbiju
Izvod
Razvoj novih biotehnologija zasnovanih na tehnologiji rekombinantne DNK, definisanih kao genetičko inženjerstvo, izazvao je značajne promene u načinu primene i komercijalizacije naučnih rezultata dobijenih u oblasti osnovnih istraživanja, posebno u poljoprivredi, medicini i zaštiti životne sredine. Na hiljade patenata koji daju pravo na vlasništvo nad DNA sekvencama/genima je odobreno istraživačima u privatnom i javnom sektoru. Korišćenjem patentiranih gena, koji kontrolišu važne osobine (otpornost prema bolestima na pr.) stvorene su i uvedene u proizvodnju nove sorte i hibridi najznačajnijih gajenih biljnih vrsta kao što su kukuruz, soja, pirinač kao i mnoge ukrasne biljke. Istraživači koji su vlasnici patenta gena imaju pravo na patentnu zaštitu i transgenih biljaka koje poseduju taj gen. Od posebnog značaja za istraživače u poljoprivredi, posebno u oblasti genetike i oplemenjivanja je mogućnost, korišćenjem genskih proba, karakterizacije genotipova i dobijanje pouzdanih podataka o genetičkoj varijabilnosti , naročito u korišćenju kako u sopstvenim programima tako i u razmeni biološkog materijala sa drugim kolekcijama. Slobodna dostupnost tih proba je jedan od preduslova. Pitanje opravdanosti patentiranja sekvenci DNA/gena i njihovog korišćenja je neophodno ponovo otvoriti jer su patenti u nekom slučaju opravdani a unekom moraju da budu oprezno razmatrani.. Patentno pravo na sekvencu DNA/gen kao eksperimentalni material nije opravdano i treba ga obeshrabrivati. Najbolji način za ograničavanje zloupotrebe je strogo primena kriterijuma za patentiranje, posebno za pravo korišćenja patenata. Mnogo pravedniji, na etičkim principima zasnovan sistem proizvodnje hrane mora da ima ugrađena tri globalna cilja: poboljšanje kvaliteta života, zaštitu životne sredine i obezbeđenje zdravlja populacije sa akcentom na korišćenje hrane proizvedene od GMO. Jedan od pristupa ostvarenju ovih ciljeva je etičko i istinito obeležavanje hrane od GMO, jer potrošači imaju pravo izbora da li žele da koriste genetički modifikovanu hranu ili ne. Interesantan je primer i rizici koji proizilaze iz neograničene dostupnosti i korišćenja genetičkih resursa, njihova transformacija korišćenjem genetičkog inženjerstva, patentiranje “novog” genotipa – organizma a zatim njegova prodaja vlasniku korišćenog originalnog genotipa. Društvo ima obavezu podizanja nivoa kvaliteta hrane I standard življenja uz puno poštovanje etika na svakom stepenu razvoja. U radu su navedeni neki od slučajeva patentiranja koji ne zadovoljavaju osnovne etičke norme.
Autor za kontakt: dr Kosana Konstantinov, Institut za kukuruz, S.Bajica 1, 11185 Beograd, Srbija
e-mail: kosnak@nadlanu.com