GENETIKA, Vol. 4, broj 1 (1972)
M. MILOŠEVIĆ, S. ŽIVKOVIĆ i I. ISAKOVIĆ
HROMOZOMSKE KARAKTERISTIKE NEKIH CARNIVORA IZ SRBIJE [Izvod]
Milena ĆIRIĆ i Jovanka NIKOLIŠ
NEKE KARAKTERISTIKE MARKER HROMOZOMA U ĆELIJAMA EHRLICH ASCIT TUMORA MIŠA [Izvod]
A. SOFRADŽIJA, LJ. BERBEROVIĆ i B. PAVLOVIĆ
BROJ HROMOSOMA U ĆELIJAMA SJEMENIKA VRSTE PARAPHOXINUS PSTROSSI STEIND [Izvod]
Nada BARJAKTAROVIĆ i B. GARZIČIĆ
ANALIZA KARIOTIPA DOMAĆE KOKOŠl CALLUS DOMESTICUS (LEGHORN) [Izvod]
Nada SAVKOVIĆ, Jugoslava PEČEVSKI i K. MALČIĆ
INDUKCIJA HROMOZOMSKIH TRANSLOKACIJA U TOKU MEJOZE KOD MIŠEVA ZRAČENIH U INFANTILNOM PERIODU [Izvod]
Ljiljana ZERGOLLERN, V. KIRHMAJER, Vlasta HITREC i M. PAVLEKOVIĆ
CITOGENETSKI STUDIJ JEDNE NOVOROĐENAČKE POPULACIJE [Izvod]
Lj. BERBEROVIĆ i R. HADŽISELIMOVIĆ
POPULACIONO-GENETIČKA ANALIZA FREKVENCIJE FORMI USNE RESICE U UZORKU STANOVNIŠTVA SARAJEVA [Izvod]
Ž. GAVRILOVIĆ i Verica BOŽIĆ
PROUČAVANjE NAČINA SKLAPANJA SAKA I PREKRŠTANJA RUKU KOD STANOVNIŠTVA U VOJVODINI [Izvod]
Ljiljana ZERGOLLERN, D. TEPAVČEVIĆ i Vlasta HITREC
RAZVOJ HUMANE CITOGENETIKE U SR HRVATSKOJ [Izvod]
Ljiljana ZERGOLLERN
ULOGA LIJEČNIKA U HUMANOJ GENETICI [Izvod]
F. ZAGOŽEN
SELEKCIJSKI INDEKS V ŽIVINOREJI [Izvod]
J. POGAČAR i J. FERČEJ
MODELI SELEKCIJE MRKOG GOVEDA U SLOVENIJI [Izvod]
S. BOROJEVIĆ
GENETSKI PRISTUP IZGRADNJI MODELA VISOKOPRINOSNIH SORTI PŠENICE [Izvod]
Marija ALAČEVIĆ
ZNAČAJ MIKROBNE GENETIKE ZA POBOLjŠANjE PROIZVODNIH MIKROORGANIZAMA U INDUSTRIJI [Izvod]
Margareta VESLIGAJ i Marija ALAČEVIĆ
ODREĐIVANJE REDOSLJEDA GENETIČKIH MARKERA NA KROMOSOMU VRSTE STREPTOMYCES RIMOSUS ATCC 10970 [Izvod]
Marija ALAČEVIĆ, Margareta VESLIGAJ i Jasenka PIGAC
REKOMBINACIJE IZMEDU RAZLICITIH SOJEVA VRSTE STREPTOMYCES RIMOSUS I USPOREĐIVANJE POLOŽAJA MARKERA ISTE OVISNOSTI NA NJIHOVIM KROMOSOMIMA [Izvod]
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 4, broj 1 (1972),
str: 1-8
© 1972 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
HROMOZOMSKE KARAKTERISTIKE NEKIH CARNIVORA IZ SRBIJE
M. MILOŠEVIĆ, S. ŽIVKOVIĆ i I. ISAKOVIĆ
Institut za biološka istraživanja, Beograd i Institut »Dr Ilija Đuričić«, Bilje
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 4, broj 1 (1972),
str: 9-16
© 1972 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
NEKE KARAKTERISTIKE MARKER HROMOZOMA U ĆELIJAMA EHRLICH ASCIT TUMORA MIŠA
Milena ĆIRIĆ i Jovanka NIKOLIŠ
Institute for Medical Research, Novi Sad
Izvod
Na osnovu auloradiografskih analiza dobijen je detaljniji uvid u pri-rodu marker hromozoma koji su konstatovani u ćelijama Ehrlich ascit tu-mora u prethodnim ispitivanjima (Ćirić, 1969).
Utvrđeno je da su marker hromozomi obeleženi na sledeći način:
Metacentričan hromozom pokazuje vise vidova markiranja u pojedinim mitozama, čemu je razlog ugradnja radioaktivnog prekursora u različitim momentima S faze. Oba kraka su identično markirana sto pokazuje da se radi o izohromozomu. Prema jednoj hipotezi njegov nastanak se tumači prekidom hromozoma na nivou centromere i kasnijim sjedinjavanjem sestara hromatida. Mehanizam centrične fuzije dva homologa hromozoma takođe bi mogao doći u obzir.
Submetacentričan hromozom pokazuje asinhronu replikaciju krakova; njegov nastanak može se protumačiti centričnom fuzijom dva nehomologa hromozoma, iako još neki mehanizmi kao na pr. pericentrična inverzija, translokacija sa inverzijom mogu biti u pitanju.
Minutni telocentrični hromozomi pokazuju markiranje na kracima, a rede u nivou centromere. Smatra se da su nastali delecijom proksimalnih delova pojedinih hromozoma. Na osnovu sinhrone replikacije nekih od njih sa proksimalnim delom hromozoma »rabbit-ear« moguće je njihovo poreklo dovesti u direktnu vezu sa ovim hromozomom.
»Doub1e-minutes« — minutni markeri kod kojih usled njihove sićušnosti nije moguće jasno razlikovati centromeru, takođe su markirani u izvesnom broju ćelija što ih izdvaja od artefakata. Pošto ove formacije postoje u konstantnom odnosu u svim pasažama kako ascitnog tako i solidnog oblika ovog tumora, a dokazano je da se replikuju, mogu se uvrstiti u funkcionalne hromozome.
Pretpostavlja se da su marker hromozomi postali u toku evolucije tumora, mada se formiranje nekih od minutnih hromozoma u toku sadašnjeg perioda ne može isključiti.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 4, broj 1 (1972), str:
17-23
© 1972 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
BROJ HROMOSOMA U ĆELIJAMA SJEMENIKA VRSTE PARAPHOXINUS PSTROSSI STEIND
A. SOFRADŽIJA, LJ. BERBEROVIĆ i B. PAVLOVIĆ
Laboratorija za genetiku i citotaksonomiju, Biološki institut Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 4, broj 1 (1972),
str: 25-34
© 1972 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
ANALIZA KARIOTIPA DOMAĆE KOKOŠl CALLUS DOMESTICUS (LEGHORN)
Nada BARJAKTAROVIĆ i B. GARZIČIĆ
Genetički odsek Instituta za biološka istraživanja, Beograd
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 4, broj 1 (1972),
str: 35-39
© 1972 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
INDUKCIJA HROMOZOMSKIH TRANSLOKACIJA U TOKU MEJOZE KOD MIŠEVA ZRAČENIH U INFANTILNOM PERIODU
Nada SAVKOVIĆ, Jugoslava PEČEVSKI i K. MALČIĆ
Department of Radiobiology, »Boris Kidrič« Institute of Nuclear Sciences-Vinča, Beograd, Yugoslavia
Izvod
Cilj ovog istraživanja je bio da se ispita da li X zračenje indukuje hromozomske translokacije u ćelijama na stupnju mejoze kod miševa sta-rlh 1, 8, 17 i 20 dana. Polno nezreli miševi, soja C 57 BL zračeni su totalno dozom od 400 R. Miševi su žrtvovani 10 nedelja posle ozračivanja. Citogenetska ispitivanja vršena su pomoću Air-drying metode. Ukupno je analizirano 12500 primarnih spermatocita na stupnju metafaze I kod zračenih životinja i 2500 spermatocita kod kontrola.
Dobijeni rezultati pokazuju da procenat hromozomskih translokacija srazmerno raste sa starošću životinja. Tako je procenat hromozomskih translokacija kod miševa od jednog dana 1,3%; kod 8 dana starosti 1,6%; kod 17 dana 3,8% i 5% kod 20 dana starosti. Najčešće zastupljene translokacije su u vidu prstena (R IV), zatim u vidu lanca (C IV), tj. translokacije sagrađene od dva bivalenta, dok su veoma retke translokacije sagrađene od tri bivalenta (C VI, R VI).
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 4, broj 1 (1972),
str: 41-49
© 1972 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
CITOGENETSKI STUDIJ JEDNE NOVOROĐENAČKE POPULACIJE
Ljiljana ZERGOLLERN, V. KIRHMAJER, Vlasta HITREC i M. PAVLEKOVIĆ
Cytogenetical Laboratory of the Pediatric Clinic Rebro - Zagreb and
Obstetrical Department of the Clinical Center of Dr. Mladen Stojanović
Hospital - Zagreb, Yugoslavia
Izvod
Tehnika određivanja spolnog kromatina bila je veoma popularna metoda za brzu orijentaciju o učestalosti spolnih abnormalnosti osobito u novorođenačkoj populaciji početkom prošle dekade. Danas, međutim, mi želimo da se obavjestimo ne samo o čestoći spolnih nego i autosomalnih kromosomskih anomalija, tim vise jer su ove druge često udružene sa malformacionim sindromima koje prati teška mentalna retardacija. S tom namjerom mi smo u šestomjesečnom periodu (od 15. oktobra 1970. do 14. aprila 1971.) citogenetski ispitivali novorođenčad jedne zagrebačke bolnice. U grupi od 806 novorođene djece, šestoro djece imalo je strukturalnu kromosomsku abnormalnost, koja se odnosila isključivo na autosome, a troje djece posjedovalo je numeričku abnormalnost, klinički predstavljenu jednom sa blago naznačenim Turnerovim, drugi put sa Downovim sindromom, a treći put bez težih fenotipskih reperkusija na nosioca (tabele 1 i 2). Medu ispitanom novorođenčadi bilo je 376 djevojčica i 430 dječaka. Srednja starost majki iznosila je 24 godine u grupi djece sa normalnim citogenetskim nalazom, dok je u grupi djece sa abnormalnim bila insignifikantno visa (24,7).
Procent većih kromosomskih abnormalnosti u našoj grupi iznosi 1,1, dok je procent normalnih varijanti 3-4% (tabela 3).
Naše ispitivanje se nastavlja.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 4, broj 1 (1972),
str: 51-57
© 1972 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
POPULACIONO-GENETIČKA ANALIZA FREKVENCIJE FORMI USNE RESICE U UZORKU STANOVNIŠTVA SARAJEVA
Lj. BERBEROVIĆ i R. HADŽISELIMOVIĆ
Biološki institut Univerziteta u
Sarajevu,
Laboratorija za genetiku i citotaksonomiju, Sarajevo
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 4, broj 1 (1972),
str: 59-65
© 1972 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
PROUČAVANjE NAČINA SKLAPANJA SAKA I PREKRŠTANJA RUKU KOD STANOVNIŠTVA U VOJVODINI
Ž. GAVRILOVIĆ i Verica BOŽIĆ
Medicinski fakultet - Zavod za biologiju, Novi Sad
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 4, broj 1 (1972),
str: 67-73
© 1972 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
RAZVOJ HUMANE CITOGENETIKE U SR HRVATSKOJ
Ljiljana ZERGOLLERN, D. TEPAVČEVIĆ i Vlasta HITREC
Klinika za dječje bolesti - Rebro, Zagreb
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 4, broj 1 (1972),
str: 75-81
© 1972 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
ULOGA LIJEČNIKA U HUMANOJ GENETICI
Ljiljana ZERGOLLERN
Klinika za dječje bolesti - Rebro, Zagreb
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 4, broj 1 (1972),
str: 83-91
© 1972 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
SELEKCIJSKI INDEKS V ŽIVINOREJI
F. ZAGOŽEN
Biotehniška fakulteta, Ljubljana Raziskovalna postaja Rodica
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 4, broj 1 (1972),
str: 93-104
© 1972 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
MODELI SELEKCIJE MRKOG GOVEDA U SLOVENIJI
J. POGAČAR i J. FERČEJ
Kmetijski institut Slovenije, Ljubljana
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 4, broj 1 (1972),
str: 105-117
© 1972 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
GENETSKI PRISTUP IZGRADNJI MODELA VISOKOPRINOSNIH SORTI PŠENICE
S. BOROJEVIĆ
Zavod za genetiku i oplemenjivanje bilja - Poljoprivredni fakultet, Novi Sad
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 4, broj 1 (1972),
str: 119-127
© 1972 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
ZNAČAJ MIKROBNE GENETIKE ZA POBOLjŠANjE PROIZVODNIH MIKROORGANIZAMA U INDUSTRIJI
Marija ALAČEVIĆ
Tehnološki fakultet, Zagreb
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 4, broj 1 (1972),
str: 129-141
© 1972 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
ODREĐIVANJE REDOSLJEDA GENETIČKIH MARKERA NA KROMOSOMU VRSTE STREPTOMYCES RIMOSUS ATCC 10970
Margareta VESLIGAJ i Marija ALAČEVIĆ
»Pliva« Tvornica farmaceutskih i kemijskih proizvoda, Zagreb,
i Tehnološki fakultet, Zagreb
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 4, broj 1 (1972),
str: 151-159
© 1972 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
Originalni naučni rad
REKOMBINACIJE IZMEDU RAZLICITIH SOJEVA VRSTE STREPTOMYCES RIMOSUS I USPOREĐIVANJE POLOŽAJA MARKERA ISTE OVISNOSTI NA NJIHOVIM KROMOSOMIMA
Marija ALAČEVIĆ, Margareta VESLIGAJ i Jasenka PIGAC
Tehnološki fakultet, Zagreb
i »PIiva« Tvornica farmaceutskih i kemijskih proizvoda, Zagreb
Izvod
Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.