GENETIKA, Vol. 8, broj 1 (1976)

 

T. R. SHARMA, S.K. BANERJEE, Daljit SINGH i A.K. KAUL

PROUČAVANjE PARAMETARA DISTRIBUCIJE I KORELACIJE IZMEĐU RAZLIČITIH   SVOJSTAVA KVALITETA PŠENICE (TRITICUM AESTIVUM L.) [Izvod]

 

Č. JOVANOVIĆ,  P. SHIVAJI, B. DZAH i L. KAUSAL

KORIŠĆENJE GENETIČKIH MODIFIKATORA U CILJU POPRAVKE OSOBINA OPAQUE-2 KUKURUZA [Izvod]

 

R.D. SINGH, A.B. JOSHI, N.L. DHAWAN i B.K. MUKHERJEE

PROUČAVANjA ELITNIH INDIJSKIH KOMPOZITA KUKURUZA. II. POKUŠAJ DALJEG POBOLjŠANjA KOR1ŠĆENJEM »FUL-SIB« SISTEMA OPLEMENJIVANJA [Izvod]

 

M.L.H. KAUL i N.K. MATTA

GENETIČKA PROUČAVANjA NAKON ZRAČENjA VRTNOG GRAŠKA. III. MORFOLOŠKA VARIJABILNOST I KORELACIJE IZMEĐU SVOJSTAVA

I NJIHOVI GENETSKI PARAMETRI [Izvod]

 

Š. HRAŠKA

INTERAKCIJA GENOTIPA I SREDINE NA POJAVU HETEROZISA U PŠENICE [Izvod]

 

Vesna HADŽI-TAŠKOVIĆ-ŠUKALOVIĆ i Danica JELENIĆ

PROUČAVANjE FRAKCIJA PROTEINA U RAZLIČITIM FAZAMA ZRELOSTI ZRNA OPAQUE-2 I NORMALNOG HIBRIDA KUKURUZA [Izvod]

 

R.J. PETROVIĆ, M.S. MIŠOVIĆ

VARIRANJE SUVE MATERIJE I ŠEĆERA U FAZI MLEČNO-VOŠTANE ZRELOSTI ZRNA KOD INBRIDOVANIH LINIJA I F1 GENERACIJE KUKURUZA ŠEĆERCA (Zea mays saccharata) [Izvod]

 

D. RISTANOVIĆ i M. MIŠOVIĆ

RODNOST I ZAPREMINA KOKIČAVOSTI ZRNA INBRIDOVANIH LINIJA I F1 HIBRIDA KUKURUZA KOKIČARA (ZEA MAYS EVERTA) [Izvod]

 

Radmila KONEČNI

SINDROM RUBINSTEIN-A I TAYBI-A U DEVOJČICE OD 13 GODINA [Izvod]

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 8, broj 1 (1976), str: 1-15
© 1976 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

Originalni naučni rad

 

 

PROUČAVANjE PARAMETARA DISTRIBUCIJE I KORELACIJE IZMEĐU RAZLIČITIH   SVOJSTAVA KVALITETA PŠENICE (TRITICUM AESTIVUM L.)

 

T. R. SHARMA, S.K. BANERJEE, Daljit SINGH i A.K. KAUL

 

Indian Agricultural Research Institute, New Delhi, India

 

 

Izvod

 

U ovom radu proučavana je srednja vrednost, koeficijent variranja, asimetrija i spljoštenost, i fenotipski korelacioni koeficijent za različita svojstva kvaliteta pšenice u tri sorte sa dve kombinacije ukrštanja, kod roditelja i njihovog potomstva u F2, F3, BC1 i BC2 generaciji.

Srednja vrednost za DBC, sadržaj proteina i proteinski indeks bili su slični u različitim populacijama, dok je srednja vrednost za težinu 1000 zrna bila različita. Najmanji koeficijent varijacije bio je za svojstvo DBC, dok je težina 1000 zrna imala najveći koeficijent varijacije.

Roditelji nisu pokazivali značajnu vrednost ni za asimetriju niti za spljoštenost, ali ipak u različitim generacijama ukrštanja, pozitivne i negativne vrednosti za asimetriju su nađene. Sve signifikantne vrednosti za spljoštenost bile su u pozitivnom pravcu. Korelacije su pokazale da je težina zrna bila u negativnoj korelaciji sa svojstvima kvaliteta, a DBC i sadržaj proteina bili su u pozitivnoj korelaciji.

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 8, broj 1 (1976), str: 17-26
© 1976 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

Originalni naučni rad

 

 

KORIŠĆENJE GENETIČKIH MODIFIKATORA U CILJU POPRAVKE OSOBINA OPAQUE-2 KUKURUZA

 

Č. JOVANOVIĆ,  P. SHIVAJI, B. DZAH i L. KAUSAL

 

Maize Research Institute, 11080 Zemun, Yugoslavia and

CIMMYT, Londres 40, Mexico 6, D.F.

 

 

Izvod

 

U dve opaque-2 populacije (žuta i bela) F2 generacije, ispitivan je uticaj gena modifikatora na težinu zrna, sadržaj proteina i sadržaj triptofana. Unutar svakog odabranog klipa izvršena je klasifikacija zrna prema stepenu normalizacije u 4 sledeće kategorije: kategorija 1: -25% meki endosperm i 75% normalni (providni); kategorija 2: -50% meki i 50% normalni endosperm; kategorija 3: -75% meki i 25% normalni endosperm; kategorija 4: - više od 75% meki i manje od 25% normalni endosperm. U svih katego­rija meki endosperm se nalazio u osnovi zrna i proširivao se prema vrhu. Radi upoređenja sve osobine su ispitivane i u potpuno normalnom zrnu sva­kog klipa.

Normalizacija zrna povoljno je uticala na težinu zrna, tako da je u kategorijama 1 i 2 došlo do značajnog povećanja težine u odnosu na kategoriju 4 (manje ili vise potpuno meki endosperm). Međutim ovo povećanje još uvek nije u tom stepenu da bi se potpuno eliminisalo smanjenje težine, koje se javlja uvođenjem opaque-2 gena, iako ima i takvih primera, odnosno familija, gde je ta razlika skoro zanemarljiva. To se naročito odnosi na kategoriju 1, a u izvesnim slučajevima i na kategoriju 2.

Po pitanju sadržaja triptofana situacija je sasvim drugačija, tako da sa normalizacijom zrna dolazi do smanjenja sadržaja triptofana, a u kategoriji 1 to smanjenje je značajno u odnosu na ostale kategorije. Gledano sa aspekta populacije ovo u izvesnom smislu eliminiše ovu kategoriju, međutim sa aspekta porodice ova kategorija je vrlo interesantna, posto u najvećem stepenu ima normalni endosperm, povećanu težinu zrna, a moguće je naći i porodice koje su sadržale i zadovoljavajući kvalitet proteina.

Značajno veći sadržaj proteina u normalnoj kategoriji i skoro nepromenjen sadržaj u modifikovanim zrnima, govori da geni modifikatori u manjem stepenu utiču na sadržaj proteina nego na dve prethodne osobine.

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 8, broj 1 (1976), str: 27-35
© 1976 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

Originalni naučni rad

 

 

PROUČAVANjA ELITNIH INDIJSKIH KOMPOZITA KUKURUZA. II. POKUŠAJ DALJEG POBOLjŠANjA KOR1ŠĆENJEM »FUL-SIB« SISTEMA OPLEMENJIVANJA

 

R.D. SINGH, A.B. JOSHI, N.L. DHAWAN i B.K. MUKHERJEE

 

Indian Agricultural  Research  Institute, New Delhi - 110012, India

 

 

Izvod

 

Istraživanja su vršena sa dve indijske kompozite kukuruza - Jawa-har i Kisan u cilju daljih poboljšanja u pogledu rodnosti, vremena stasavanja i tipa biljke. U procesu dobijene porodice imale su poboljšana sva svojstva na koja je vršeno oplemenjivanje. Poboljšanje u pogledu prinosa zrna je iznosilo od 12 do 16% u odnosu na početne kompozite. Posebno se smatra vrednim pažnje to što je jedan broj porodica bio ranostasniji za 8 do 10 dana i imao nizu stabljiku u poređenju sa originalnim kompozitama, a u isto vreme posedovao znatno veći potencijal rodnosti. Upoređenjem obračunatih i stvarnih vrednosti »ful-sib« selekcija sa obračunatim vrednostima za masovnu selekciju su potvrđeni raniji nalazi da je »ful-sib« selekcija efikasnija u slučajevima gde je aditivna komponenta od većeg značaja.

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 8, broj 1 (1976), str: 37-47
© 1976 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

Originalni naučni rad

 

 

GENETIČKA PROUČAVANjA NAKON ZRAČENjA VRTNOG GRAŠKA. III.

MORFOLOŠKA VARIJABILNOST I KORELACIJE IZMEĐU SVOJSTAVA

I NJIHOVI GENETSKI PARAMETRI

 

M.L.H. KAUL i N.K. MATTA

 

Cytogenetics Laboratory, Botany Department, Kurukshetra University, Kurukshetra, India

 

 

Izvod

 

Vršena su proučavanja morfološke varijabilnosti, korelacija i pojedinih genetičkih parametara u mutantnih linija graška i njihovih ishodnih genotipova. Mutantne linije HPi - H?4 selekcionirane su u M3 generaciji iz sorte Bonneville nakon tretiranja sa 5 Krada gama zraka. Linije HP5 - HPn dobivene su iz sorte Kashmir na sličan način. Većina mutantnih linija je selekcionirana na visok sadržaj proteina, ali su imale nizak prinos. Samo jedna linija pokazala je visok sadržaj proteina i visok prinos.

Korelacioni koeficijent bio je signifikantan između svojstava visine stabljike i broja internodija, dana cvetanja i zrenja plodova, broja mahuna po biljci i broja zrna po biljci, broja mahuna po biljci i prinosa zrna.

Multipli korelacioni koeficijent pokazao je da 82% varijabilnosti u pri-nosu zrna je povezano sa brojem mahuna i brojem zrna, a da je ostalih 18% posledica interakcije sa ostalim osobinama biljke. Velika heritabilnost zapažena je za broj internodija, broj dana do sazrevanja ploda, broj zrna po mahuni, broj dana do cvetanja, broj mahuna po biljci, težinu 1000 zrna, što ukazuje na mogućnost selekcije na fenotipskom nivou.

Svojstva težina zrna, broj zrna po mahuni i broj mahuna po biljci imala su visoku očekujući genetičku dobit od selekcije i visok genotipski koeficijent, te bi mogla biti najpogodnije genotipske karakteristike za selekciju, jer su usko povezana sa prinosom.

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 8, broj 1 (1976), str: 49-61
© 1976 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

Originalni naučni rad

 

 

INTERAKCIJA GENOTIPA I SREDINE NA POJAVU HETEROZISA U PŠENICE

 

Š. HRAŠKA

 

Department of Plant Breeding, University of Agriculture, Nitra, CSSR

 

           

Izvod

 

U ovom radu proučavana je interakcija genotipa i sredine na pojavu heterozisa. Dobijene zigote iz ukrštanja 1972. godine podeljene su u dve grupe. Prva grupa je gajena u 1972/73, a druga u 1973/74 godini. Analizirano je 7 recipročnih kombinacija u F1 generaciji i praćena je pojava heterozisa u 13 kvantitativnih osobina. Dobijena je signifikantna razlika interakcije između godine i hibrida, za težinu biljke, težinu klasa, broj zrna po biljci, broj zrna po klasu, a visoka signifikantnost za tezinu biljke i tezinu 1000 zrna. Kod težine zrna efekat heterozisa se kretao od 7,09% do 82,14% u hibridnoj kombinaciji Mironovska X DSP. U hibridnoj kombinaciji Kavkaz X Mironovska efekat je bio 15,48'%, a u istoj recipročnoj 13,09%. Utvrđeno je da pojava he­terozisa ne zavisi samo od hibridne kombinacije, već i od njene interakcije sa činiocima koji deluju u spoljnoj sredini. Konstatovano je, takođe, da su neke osobine u pogledu manifestacije heterozisa stabilnije, a druge manje stabilne.

Kod ocenjivanja odnosa uticaja hibrida i godine ispitivanja dobijena je nesignifikantna varijansa ponavljanja sto dokazuje da je zemljište bilo vrlo ujednačeno, pa nije bilo mogućnosti da se otkrije efekat heterozisa između hibrida i godine ispitivanja.

Ispoljavanje heterozisa kod recipročnih ukrštanja zavisi od naslednih faktora koji su locirani izvan jedra. U ovom slučaju manifestovala se značajna interakcija sa faktorima sredine. Ovo sve doprinosi određivanju kombinacionih mogućnosti koje se iskorišćavaju u dobijanju hibridne pšenice.

Za stvaranje hibridne pšenice neophodno je odrediti stabilnost efekta heterozisa, kao i njegove ponovne pojave, i uticaj recipročnih kombinacija na stabilnost i intenzitet stepena heterozisa.

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 8, broj 1 (1976), str: 63-70
© 1976 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

Originalni naučni rad

 

 

PROUČAVANjE FRAKCIJA PROTEINA U RAZLIČITIM FAZAMA ZRELOSTI ZRNA OPAQUE-2 I NORMALNOG HIBRIDA KUKURUZA

 

Vesna HADŽI-TAŠKOVIĆ-ŠUKALOVIĆ i Danica JELENIĆ

 

Maize Research Institute, 11080 Zemun, Yugoslavia

 

 

Izvod

 

U celom zrnu ZP SC-3 hibrida i njegove opaque-2 forme ZP SC-3 određivana je količina i sastav proteina u fazi mlečne, voštane i pune zrelosti zrna, odnosno 20, 34 i 60 dana posle oprašivanja. Smanjenje količine ukupnih proteina i razlike u količinama pojedinih aminokiselina, pokazuju da je metabolizam azotnih jedinjenja u ovom periodu sazrevanja zrna intenzivan. U ovim fazama sazrevanja zrna nadene su razlike u napred navedenim pokazateljima, kako između pojedinih faza, tako i između opaque-2 i normalnog hibrida u istoj fazi zrelosti.

U fazi mlečne zrelosti najveći deo proteina u oba hibrida čini u vodi rastvorljiva frakcija koja se stalno smanjuje u periodu sazrevanja, dok se količina rezervnih proteina povećava. Kod opaque-2 hibrida ovo povećanje je posledica povećanja samo glutelinske frakcije, dok količina zeina ostaje nepromenjena. Kod normalne verzije se količina zeina i glutelina znatno povećava u toku perioda sazrevanja. Količina zeina u zrelom zrnu opaque-2 hibrida je znatno smanjena u poređenju sa količinom zeina iz normalne verzije, a to je verovatno posledica zaustavljene biosinteze zeina još u ranijim fazama razvića zrna (Murphy, 1971; Dalby, 1972).

Udeo albumina i globulina u proteinima je samo neznatno izmenjen, jer su se oni obrazovali u ranijim fazama razvića zrna. Elektroforetogrami frakcija proteina u navedenim fazama zrelosti zrna pokazuju da su neke podfrakcije globulina iz opaque-2 hibrida intenzivnije obojene bojom (Coomassie Brilliant Blue) od podfrakcije globulina iz normalne verzije i, da je obojenje intenzivnije kod uzoraka uzetih 60 dana posle oprašivanja. Na elektroforetogramu zeina iz opaque-2 i normalne verzije 20 dana posle oprašivanja trake su jedva naznačene, što je verovatno posledica manje koncentracije proteina u liofilizovanom uzorku za elektroforezu. U ostalim fa­zama zrelosti dolazi do smanjenja u količini jedne podfrakcije zeina kod opaque-2 hibrida.

Razlike među ostalim frakcijama proteina (albuminima i glutelinima) u našim eksperimentima nisu nadene metodom dodecilsulfat - poliakrilamid gel elektroforeze.

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 8, broj 1 (1976), str: 71-80
© 1976 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

Originalni naučni rad

 

 

VARIRANJE SUVE MATERIJE I ŠEĆERA U FAZI MLEČNO-VOŠTANE ZRELOSTI ZRNA KOD INBRIDOVANIH LINIJA I F1 GENERACIJE KUKURUZA ŠEĆERCA (Zea mays saccharata)

 

R.J. PETROVIĆ, M.S. MIŠOVIĆ

 

Maize Research Institute, Zemun-Polje, 11080 Zemun, Yugoslavia

 

 

Izvod

 

Ispitivanja su vršena sa devet inbridovanih linija i njihovih 36 F1 hibrida. Proučavano je variranje suve materije i šećera u fazi mlečno-voštane zrelosti zrna (21 i 26 dana posle oplođenja). Sadržaj redukujućih šećera kod F1 generacije iznosio je 5,9-9,4'% 21 član posle oplođenja, odnosno 5,0-9,0% 26 dana posle oplođenja. F1 generacija je sadržala 13.8% manje re­dukujućih šećera od proseka roditelja (P). Sadržaj ukupnih šećera F1 gene­racije iznosio je u proseku 24,0% (21,0 - 27,0%) 21 dana posle oplođenja, odnosno 20.3% (18.8 - 25.3%) 26 člana posle oplođenja. Sadržaj saharoze varirao je između pojedinih F1 hibrida od 12.4 - 18.6% 21 dana posle oplođenja, odnosno 8.6-15.0% 26 dana posle oplođenja. Variranje suve materi­je iznosilo je 28.2 - 39.2% kod inbridovanih linija odnosno 2.66 - 38.1% kod F1 generacije 21 dan od oplođenja. F1 generacija sadržala je 29.5% ukupne suve materije, od čega su redukujući šećeri iznosili 7,0% a saharoza 14.2% (prosek iz dve berbe, 21 i 26 dana od oplođenja).

Različit sadržaj suve materije, saharoze i redukujućih šećera kod pojedinih genotipova kukuruza šećerca ukazuje na mogućnost odabiranja istih i pogodnim metodima selekcije stvaranja poželjnih genotipova.

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 8, broj 1 (1976), str: 81-88
© 1976 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

Originalni naučni rad

 

 

RODNOST I ZAPREMINA KOKIČAVOSTI ZRNA INBRIDOVANIH LINIJA I F1 HIBRIDA KUKURUZA KOKIČARA (ZEA MAYS EVERTA)

 

D. RISTANOVIĆ i M. MIŠOVIĆ

 

Institut za kukuruz, 11080 Zemun, Jugoslavija

 

 

Izvod

 

Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.

 

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 8, broj 1 (1976), str: 91-98
© 1976 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

Originalni naučni rad

 

 

SINDROM RUBINSTEIN-A I TAYBI-A U DEVOJČICE OD 13 GODINA

 

Radmila KONEČNI

 

Institut za pedijatriju »Dr Olga Popović-Dedijer« Kliničke bolnice grada Beograd, 11000 Beograd, Jugoslavija

 

 

Izvod

 

Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.

 

 

Povratak na sadržaj