GENETIKA, Vol. 9, broj 3 (1977)

 

Branka JURKOVIĆ-BEVILACQUA

DEGENERACIJA SJEMENIH ZAMETAKA KOD MEĐUVRSNE HIBRIDIZACIJE OBIČNOG I CRNOG BORA [Izvod]

 

S. PETRIĆEVIĆ, M. VIDAKOVIĆ, I. BILIĆ i Ž. BORZAN

IMUNOLOŠKA IDENTIČNOST PROTEINA SA OVOJNICE POLENA NEKIH INKOMPATIBILNIH VRSTA BOROVA [Izvod]

 

S. PETROVIĆ

DETERMINACIJA HROMOZOMA UKLjUČENIH U TRANSLOKACIJE ISPITIVANJEM MEJOZE F1 HIBRIDA SORTI PŠENICE UKRŠTANIH SA ANEUPLOIDIMA SORTE CHINESE SPRING [Izvod]

 

Ljiljana VAPA i Katarina BOROJEVIĆ

KARAKTER MUTACIJA U POPULACIJI PŠENICE TRITICUM AESTIVUM VULGARE NAKON TRETMANA SA EMS [Izvod]

 

Emilija STOJIMIROVIĆ, B. GARZIČIĆ, Branislava AJDARIĆ i Danica KORAĆ

GENETSKI RIZIK CITOSTATSKE TERAPIJE. DEJSTVO IMURANA NA HUMANE HROMOZOME [Izvod]

 

Emilija STOJIMIROVIĆ, Branislava AJDARIĆ, Danica KORAĆ i B. GARZIČIĆ

SAVREMENO TESTIRANJE ŠTETNOG DEJSTVA CITOSTATIKA NA HUMANI GENOM. REZULTATI ISPITIVANJA KLASTOGENOG EFEKTA IMURANA [Izvod]

 

Z. TASIĆ, M. JANKOVIĆ i Branislava AJDARIĆ

PRISUSTVO FLUORESCENTNIH MORFOLOŠKIH VARIJANTI U SKRINING TESTU ZA Y TELO U INTERFAZNOM NUKLEUSU [Izvod]

 

T. HRANUELI, Zora TOMAN, Vera SAKE i Marija ALAČEVIĆ

UTJECAJ KOFEINA NA REPARACIJU NAKON UV ZRAČENjA PRI RAZLIČITIM UVJETIMA UZGOJA BAKTERIJE STREPTOMYCES RIMOSUS R7 [Izvod]

 

B. WALLACE

NAJNOVIJA MIŠLjENjA O KONTROLI GENA I ADAPTIVNOJ VREDNOSTI POPULACIJA [Izvod]

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 9, broj 3 (1977), str: 263-270
© 1977 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

Originalni naučni rad

 

 

DEGENERACIJA SJEMENIH ZAMETAKA KOD MEĐUVRSNE HIBRIDIZACIJE OBIČNOG I CRNOG BORA

 

Branka JURKOVIĆ-BEVILACQUA

 

Katedra za šumarsku genetiku i dendrologiju, Šumarski fakultet, 41000 Zagreb, Jugoslavija

 

 

Izvod

 

Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.

 

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 9, broj 3 (1977), str: 271-280
© 1977 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

Originalni naučni rad

 

 

IMUNOLOŠKA IDENTIČNOST PROTEINA SA OVOJNICE POLENA NEKIH INKOMPATIBILNIH VRSTA BOROVA

 

S. PETRIĆEVIĆ1, M. VIDAKOVIĆ2, I. BILIĆ1 i Ž. BORZAN2

 

1»Pliva«, Pharmaceutical and Chemical Products Factory, Zagreb

2Faculty of Forestry, University of Zagreb, 41000 Zagreb, Jugoslavia

 

 

Izvod

 

            Za potrebe imunoloških istraživanja s pomoću geldifuzijskog precipitacijskog testa pripremljeni su ekstrakti proteina iz ovojnice polena običnog bora (Pinus sylvestris L) sa stabala: sy 367, sy 77 i sy 44; crnog bora (Pinus nigra Arn.) sa stabala: ni 445, ni 221 i ni 47, te jedne ramete japanskog crvenog bora (Pinus densiflora S. Et Z.) de V-115. Antiserumi su proizvedeni na kunićima koji su imunizirani pojedinačno formuliranim antigenima.ekstraktima topivih proteina s Freundovim inkompletnim adjuvansom.

Imunološkom analizom, metodom dvostruke difuzije u agar gelu, istražene su različite kombinacije antigen-antitijelo između ongredijenata kompatibilnih, odnosno inkompatibilnih vrsta, takođe između ingredijenata različitih stabala iste vrste.

Rezultati seroloških reakcija upoređuju se s rezultatima kontrolirane hibridizacije provedene na nekim stablima spomenutih vrsta u periodu od 1971-1974 godine. U tabeli 1 prikazani su rezultati kontrolirane hibridizacije. Stupanj kompatibilnosti prikazan je brojem fertilnih sjemenki po češeru. Rezultati geldifuzijskog testa prikazani su u tabeli 2.

U tabeli 3 komparira se prosječan broj preciptacijskih linija za pojedinu kombinaciju antigen-protutijelo reakcije i prosječan broj fertilnih sjemenki po česteru, pridajući im na taj način značenje kriterija za ocjenu stupnja imunološke srodnosti ili različitosti između pojedinih kombinacija, odnosno kriterija za ocjenu stupnja inkompatibilnosti nekih vrsta borova.

Za roditeljski par ni 221 x sy 77 utvrđena su antigena bliskost koja je slična reakcijama tipičnim za uutarvrsne parove. Kontrolirana hibridizacija ovog roditeljskog para rezultira i u ponovljenim eksperimentima malim brojem fertilnih sjemenki, što ukazuje na postojanje specifične kombinatorne sklonosti križanju, budući da osala stala crnog i običnog bora prilikom međuvrsnog križanja pokazuju visok stupanj inkompatibilnosti i ne daju potomstvo.

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 9, broj 3 (1977), str: 281-289
© 1977 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

Originalni naučni rad

 

 

DETERMINACIJA HROMOZOMA UKLjUČENIH U TRANSLOKACIJE ISPITIVANJEM MEJOZE F1 HIBRIDA SORTI PŠENICE UKRŠTANIH SA ANEUPLOIDIMA SORTE CHINESE SPRING

 

S. PETROVIĆ

 

Poljoprivredni fakultet, Institut za ratarstvo i povrtarstvo, 21000 Novi Sad, Jugoslavija

 

 

Izvod

 

Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.

 

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 9, broj 3 (1977), str: 291-299
© 1977 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

Originalni naučni rad

 

 

KARAKTER MUTACIJA U POPULACIJI PŠENICE TRITICUM AESTIVUM VULGARE NAKON TRETMANA SA EMS

 

Ljiljana VAPA i Katarina BOROJEVIĆ

 

Prirodno-matematički fakultet, 21000 Novi Sad, Jugoslavija

 

 

Izvod

 

Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.

 

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 9, broj 3 (1977), str: 301-304
© 1977 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

Originalni naučni rad

 

 

GENETSKI RIZIK CITOSTATSKE TERAPIJE. DEJSTVO IMURANA NA HUMANE HROMOZOME

 

Emilija STOJIMIROVIĆ, B. GARZIČIĆ, Branislava AJDARIĆ i Danica KORAĆ

 

 

Pedijatrijska klinika Medicinskog fakulteta u Beogradu i

Laboratorija za humanu citogenetiku Instituta za biološka istraživanja, 11000 Beograd, Jugoslavija

 

 

Izvod

 

Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.

 

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 9, broj 3 (1977), str: 305-307
© 1977 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

Originalni naučni rad

 

 

SAVREMENO TESTIRANJE ŠTETNOG DEJSTVA CITOSTATIKA NA HUMANI GENOM. REZULTATI ISPITIVANJA KLASTOGENOG EFEKTA IMURANA

 

Emilija STOJIMIROVIĆ, Branislava AJDARIĆ, Danica KORAĆ i B. GARZIČIĆ

 

Pedijatrijska klinika Medicinskog fakulteta u Beogradu i

Institut za biološka istraživanja, 11000 Beograd, Jugoslavija

 

 

Izvod

 

Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.

 

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 9, broj 3 (1977), str: 309-313
© 1977 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

Originalni naučni rad

 

 

PRISUSTVO FLUORESCENTNIH MORFOLOŠKIH VARIJANTI U SKRINING TESTU ZA Y TELO U INTERFAZNOM NUKLEUSU

 

Z. TASIĆ, M. JANKOVIĆ i Branislava AJDARIĆ

 

Pedijatrijska klinika Medicinskog fakulteta, 11000 Beograd, Jugoslavija

 

 

Izvod

 

Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.

 

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 9, broj 3 (1977), str: 315-322
© 1977 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

Originalni naučni rad

 

 

UTJECAJ KOFEINA NA REPARACIJU NAKON UV ZRAČENjA PRI RAZLIČITIM UVJETIMA UZGOJA BAKTERIJE STREPTOMYCES RIMOSUS R7

 

T. HRANUELI, Zora TOMAN, Vera SAKE i Marija ALAČEVIĆ

 

Tehnološki fakultet, 41000 Zagreb, Jugoslavija

 

 

Izvod

 

Izvod je štampan samo na engleskom jeziku.

 

 

Povratak na sadržaj

 



 

Štampano u „GENETIKA“ Vol. 9, broj 3 (1977), str: 323-334
© 1977 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun

Srbija

 

 

Originalni naučni rad

 

 

NAJNOVIJA MIŠLjENjA O KONTROLI GENA I ADAPTIVNOJ VREDNOSTI POPULACIJA

 

B. WALLACE

 

Division of Biological Sciences, Cornell University, Ithaca, N.Y. 14853, U.S.A.

 

 

Izvod

 

U ovom radu autor je sumirao svoja proučavanja na zračenoj populaciji Drosophila melanogaster, uključujući i viabilnost mutacija izazvanih u homozigotnim individuarna. Autor takođe razmatra ekološki aspekt genetskog opterećenja, i inter- i intra-species konkurenciju, kao i kapacitet nosivosti sredine u kojoj prirodne populacije žive. U jednoj sredini postoji dobro vreme za populaciju i loše vreme. Ukoliko nakon dobrog vremena dode loše vreme, populacija je prevelika, i to toliko da bi sve individue mogle uginuti, ukoliko ne dode do smanjenja populacije. Zato su neophodne varijacije u Darvinovoj adaptivnoj vrednosti (pa i one genetskog porekla kao napr. genetsko opterećenje) jer one daju bazu za automatsko smanjenje populacije. Zato je genetska varijacija jedan važan faktor koji doprinosi visokoj adaptiv­noj vrednosti populacije i daleko od toga da stvara samo genetsko opterećenje.

 

Povratak na sadržaj