GENETIKA, Vol. 46, broj 2 (2014)
Dragana MILADINOVIĆ, Ksenija TAŠKI-AJDUKOVIĆ, Nevena NAGL, Branislav KOVAČEVIĆ, Aleksandra DIMITRIJEVIĆ, Ivana IMEROVSKI, Jegor MILADINOVIĆ, Nenad DUŠANIĆ, Igor BALALIĆ
GENETIČKA VARIJABILNOST POPULACIJA DIVLJEG SUNCOKRETA (Helianthus sp.) RAZLIČITO TOLERANTNIH NA BELU TRULEŽ STABLA [Izvod] [Rad]
Antun JAMBROVIĆ, Maja MAZUR, Zvonko RADAN, Zvonimir ZDUNIĆ, Tatjana LEDENČAN, Andrija BRKIĆ, Josip BRKIĆ, Ivan BRKIĆ, and Domagoj ŠIMIĆ
GENOTIPIZACIJA POMOĆU ČIPA I ANALIZA RAZLIČITOSTI INBRED LINIJA KUKURUZA KOJE PRIPADAJU RAZLIČITIM HETEROTIČKIM GRUPAMA [Izvod] [Rad]
Ivan MILENKOVIĆ, Justyna A. NOWAKOWSKA, Tomasz OSZAKO, Katarina MLADENOVIĆ, Aleksandar LUČIĆ, Ljubinko RAKONJAC, Dragan KARADŽIĆ
MORFOLOŠKA I MOLEKULARNA IDENTIFIKACIJA Phytophthora VRSTA NA JAVOROVIMA U SRBIJI [Izvod] [Rad]
GENETIČKA ANALIZA PRINOSA I OSOBINA VEZANIH ZA PRINOS KOD SUNCOKRETA (Helianthus annuus L.) U USLOVIMA DOBRE OBEZBEĐENOSTI VODOM I U USLOVIMA STRESA VODOM [Izvod] [Rad]
Miodrag Dimitrijević i Sofija Petrović
VARIJACIJA VRSTA RODA Aegilops i sadržaj teških metala u zemljištu biljnih staništa na lokalitetima Južnog Jadrana [Izvod] [Rad]
Hemant Rakhamaji ADSUL i Bachubhai Arjanbhai MONPARA
ANALIZA GENETIČKE DIVERGENTNOSTI GERMPLAZME DOMAĆIH SORATA SOJE INDIJE (Glycine max L. Merrill) [Izvod] [Rad]
Milena ĐORĐEVIĆ, Radosav CEROVIĆ, Sanja RADIČEVIĆ, Dragan NIKOLIĆ
INKOMPATIBILNE POLENOVE CEVČICE U STUBIĆU ŠLJIVE I NJIHOV UTICAJ NA STEPEN OPLOĐENJA [Izvod] [Rad]
Abdollah GHASEMI PIRBALOUTI
Vučeta Jaćimović i Djina Božović
Biološke osobine gentipova drijena (Cornus mas L.) sa područja Crne Gore [Izvod] [Rad]
Nasim SOHRABIFAR, Jalal GHARESOURAN, Mahnaz TALEBI, Morteza GHOJAZADEH, Seiied Mojtaba MOHADDES ARDEBILI
POLIMORFIZAM ESTROGEN RECEPTORA ALFA GENA KOD PACIJENATA SA KASNOM POJAVOM ALZHAJMER-OVE BOLESTI INDEKSA [Izvod] [Rad]
Milan MIROSAVLJEVIĆ, Novo PRŽULJ, Jan BOĆANSKI, Dušan STANISAVLJEVIĆ, Bojan MITROVIĆ
PRIMENA AMMI MODELA ZA ANALIZU VIŠEGODIŠNJIH OGLEDA JEČMA
Milda RUDZIANSKIENE, Arturas INCIURA, Elona JUOZAITYTE, Rolandas GERBUTAVICIUS, Renata SIMOLIUNIENE, Rasa UGENSKIENE, Danguole RAULINAITYTE, Viktoras RUDZIANSKAS, Greta Emilia KIAVIALAITIS
ULOGA POLIMORFIZMA JEDNOG NUKLEOTIDA IL-6 I IL-10 CITOKININA U OTKLANJANJU BOLOVA POSLE RADIOTERAPIJE PACIJENATA SA MULTIPLIM MIELOMOM (MM) KOJI IZAZIVA BOLNU DESTRUKCIJU KOSTI [Izvod] [Rad]
Mirjana PETROVIĆ, Zora DAJIĆ – STEVANOVIĆ, Dejan SOKOLOVIĆ, Jasmina MILENKOVIĆ, Jordan MARKOVIĆ
IZUČAVANJE DIVLJIH POPULACIJA CRVENE DETELINE SA TERITORIJE SRBIJE U SVRHU PREDSELEKCIJE [Izvod] [Rad]
Stanislava GROZEVA i Nikolay VELKOV
IN VITRO REGENERACIJA BILJAKA DVA GENOTIPA KRASTAVCA (Cucumis sativum L.): EFEKTI TIPA EKSPLANTA I TIPA PODLOGE GAJENJA [Izvod] [Rad]
Milka BRDAR-JOKANOVIĆ, Zdenka GIREK, Suzana PAVLOVIĆ, Milan UGRINOVIĆ, Jasmina ZDRAVKOVIĆ
SUVA MASA NADZEMNOG DELA BILJKE I KORENA POPULACIJA PARADAJZA IZLOŽENIH SUŠI [Izvod] [Rad]
M. Kadri BOZOKALFA, Bülent YAĞMUR, Dursun EŞİYOK, Tansel KAYGISIZ AŞÇIOĞUL
GENETIČKA VARIJABILNOST I ASOCIJACIJA KVANTATIVNIH OSOBINA ŠEČERNE REPE (Beta vulgaris subsp. L. var. cicla) I PRIMENA U OPLEMENJIVANJU
Rosaiah KOTIKALAPUDI, Rajesh Kumar PATE, Richa Singh KUSHWAH, Phani Sri Satish SUNKARA
IDENTIFIKACIJA NOSIOCA Bovine citrulinemiae I DETEKCIJA NOVE MUTACIJE VELIČINE 240BP U ASS1 GENU KOD NORMALNE HOLŠTAJNSKE RASE GOVEČETA
Lotan Kumar BOSE, Nitiprasad Namdeorao JAMBHULKAR i Kanailal PANDE
ANALIZA INTERAKCIJE GENOTIPA I SPOLJNE SREDINE I STABILNOSTI GENOTIPOVA BORO PIRINČA [Izvod] [Rad]
Nevena DJUKIĆ, Desimir KNEŽEVIĆ
VARIJABILNOST SADRŽAJA BETA GLUKANA U SEMENU OVSA (Avena sativum L.)
Mahwish KANWAL, FARHATULLAH, M. Ashiq RABBANI, Sidra IQBAL, Laila FAYYAZ i M. AFZAL
GENETIČKA DIVERGENTNOST VRSTA Brassica I Eruca sativa ZA PARAMETRE PRINOSA [Izvod] [Rad]
Mirjana JANKULOVSKA, Sonja IVANOVSKA, Ana MARJANOVIĆ-JEROMELA, Snježana BOLARIĆ, Ljupčo JANKULOSKI, Zoran DIMOV, Dane BOŠEV, Biljana KUZMANOVSKA
MULTIVARIJACIONE ANALIZE KVANTITATIVNIH SVOJSTAVA MOGU EFIKASNO DA KLASIFIKUJU GERMPLAZMU ULJANE REPICE [Izvod] [Rad]
Milena CVETKOVIĆ, Stevo NAJMAN, Miloš NIKOLIĆ
SEKULARNI TREND KEFALIČNOG INDEKSA - STUDIJA UČENIKA SRPSKIH ŠKOLA
Krishna Nand MAURYA, Sudhir SHUKLA i Geeta ASTHANA
KVANTATIVNO NASLEĐIVANJE PRINOSA I KOMPONENTI PRINOSA KOD OPIJUMSKOG MAKA (Papaver somniferum L.) [Izvod] [Rad]
Marija KOSTADINOVIC, Dragana IGNJATOVIC-MICIC, Goran STANKOVIC, Jelena VANCETOVIC, Danijela RISTIC, Snezana MLADENOVIC DRINIC
GENETIČKA I BIOHEMIJSKA KARAKTERIZACIJA RODITELJSKIH INBRED LINIJA U MARKER ASISTIRANOJ SELEKCIJI KUKURUZA VISOKOG SADRŽAJA PROTEINA
Mehrangiz FATHI, Ghorban ELYASI ZARRINGHOBAIE
ASOCIJACIJA POLIMORFIZMA PROMOTORSKOG REGIONA GENA PROLAKTINA I OSOBINA JAJA ĆURKE [Izvod] [Rad]
Ivana ILIĆ DIMITRIJEVIĆ, Thomas LÖNING, Marcus FALK,Vitomir S. KONSTANTINOVIĆ , Miroslav VUKADINOVIĆ, Zvezdana TEPAVČEVIĆ, Saša TABAKOVIĆ, Nataša PEJČIĆ, Biljana MILIČIĆ, Jelena MILAŠIN
INCIDENCA I KLINIČKI ZNAČAJ TRANSLOKACIJE T(11;19) U MUKOEPIDERMOIDNOM KARCINOMU PLJUVAČNIH ŽLEZDA [Izvod] [Rad]
Jalal GHARESOURAN, Maryam REZAZADEH, Morteza GHOJAZADEH, Mojtaba MOHADDES ARDABILI
SKRINING MUTACIJA PORODIČNE MEDITERANSKE GROZNICE U AZERI TURSKOJ POPULACIJI: KORELACIJA GENOTIPA I FENOTIPA I VARIJABILNOST KLINIČKOG PROFILA [Izvod] [Rad]
Ljudmila NAGORNI-OBRADOVIĆ, Nela MAKSIMOVIĆ, Predrag MILJIĆ, Dragana CVETKOVIĆ, Ruža STEVIĆ , Dragica PEŠUT
FENOTIPSKA PREZENTACIJA TROMBOFILIJE KOD DVOSTRUKOG HETEROZIGOTA ZA FAKTOR V LEIDEN I PROTROMBIN 20210 G>A MUTACIJE – PRIKAZ SLUČAJA [Izvod] [Rad]
Kuo GAO, Meiying NIU, Xing ZHAI, Youliang HUANG, Xin TIAN, Tiangang LI
GENETICKI I NEGENETICKI FAKTORI ODGOVORNI ZA NEFUNKCIONALNOST MITOHONDRIJA I ALCHAJMEROVU BOLEST [Izvod] [Rad]
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 46, broj 2 (2014), str: 331-342
© 2014 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575:633
Originani naučni rad
GENETIČKA VARIJABILNOST POPULACIJA DIVLJEG SUNCOKRETA
(Helianthus sp.) RAZLIČITO TOLERANTNIH NA BELU TRULEŽ STABLA
Dragana MILADINOVIĆ1, Ksenija TAŠKI-AJDUKOVIĆ1, Nevena NAGL1, Branislav KOVAČEVIĆ2, Aleksandra DIMITRIJEVIĆ1, Ivana IMEROVSKI1, Jegor MILADINOVIĆ1, Nenad DUŠANIĆ1, Igor BALALIĆ1
1Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad
2 Univerzitet u Novom Sadu, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad
Izvod
U radu su korišćeni RAPD markeri za detekciju polimorfizma između populacija H. maximiliani, H. tuberosus, H. mollis i H. rigidus različito tolerantnih na belu trulež stabla i odabir potencijalnih markera za različite nivoe tolerantnosti prema ovom oboljenju. Od 29 testiranih prajmera i kombinacija prajmera, 16 je dalo stabilne i ponovljive trake. Procena genetičke varijacije je pokazala da je genetička divergentnost podjednako raspodeljena između testiranih vrsta i u okviru njih. Dendrogram dobijen klaster analizom je odgovarao filogenetskim vezama u okviru roda Helianthus. Rezultati dobijeni PCoA analizom, gde su prve dve glavne koordinate objašnjavale 83,7% ukupne varijacije, su se podudarali sa rezultatima klaster analize. Test značajnosti koeficijenata kontigencije je pokazao da je većina korišćenih prajmera dala trake povezane sa nekim od nivoa tolerantnosti ili osetljivosti na belu trulež stabla. Analiza kontigencije je pokazala da je prajmer C12 dao trake povezane sa otpornošču (100%) i kod H. mollis i kod svih testiranih populacija, dok je prajmer X18 dao trake značajno povezane sa visokom tolerantnošću (75%) na belu trulež stabla kod H. rigidus, H. mollis, kao i kod svoh testiranih populacija. Utvrđeno je da je lokus C15-600 bp značajno povezan sa visokom tolerantnošću (75%) kod svih ispitivanih populacija i srednjom tolerantnošću (50%) na belu trulež stabla kod H. mollis.
Autor za kontakt: Dragana Miladinović, Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Maksima Gorkog 30, 21000 Novi Sad, Srbija; Tel: +381214898421; Fax: +381216413833; E-mail: dragana.miladinovic@ifvcns.nc.ac.rs
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 46, broj 2 (2014), str: 343 -352
© 2014 Društvo genetičara
Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575:633.15
DOI:10.2298/GENSR1402343J
Originani naučni rad
GENOTIPIZACIJA POMOĆU ČIPA I ANALIZA RAZLIČITOSTI INBRED LINIJA KUKURUZA KOJE PRIPADAJU RAZLIČITIM HETEROTIČKIM GRUPAMA
Antun JAMBROVIĆ1, Maja MAZUR1, Zvonko RADAN2, Zvonimir ZDUNIĆ1, Tatjana LEDENČAN1, Andrija BRKIĆ1, Josip BRKIĆ1, Ivan BRKIĆ1, and Domagoj ŠIMIĆ1
1 Poljoprivrednil institut Osijek, Osijek, Hrvatska
2 Fermopromet d.o.o., Novi Bezdan, Baranjsko Petrovo Selo, Hrvatska
Izvod
Opisani su rezultati detaljne genotipizacije pomoću čipa Illumina MaizeSNP50 BeadChip na jedanaest inbred linija koje pripadaju različitim heterotičkim grupama relevantnih za oplemenjivanje kukuruza u Jugoistočnoj Europi, europskom Corn-Beltu. Ciljevi ovoga rada bili su ocijeniti upotrebljivost MaizeSNP50 BeadChip platforme određivanjem njezine deskriptivne snage i procijeniti nakon toga genetsku različitost inbred linija. Distribucija SNPova nije bila u potpunosti uniformna po kromosomima, ali stopa uspješnosti odziva markera (call rate) bila je vrlo visoka (97.9%), a broj polimorfnih lokusa bila je 33200 od ukupno 50074 SNPova kojima je poznata pozicija na genetskoj mapi što ukazuje na deskriptivnu snagu MaizeSNP50 BeadChip platforme. Dendrogram dobiven UPGMA klaster analizom, kao i analiza glavnih komponenata (PCA) nedvojbeno su razlučile linije prema njihovom pedigreu u dvije grupe Reid Yellow Dent and Lancaster Sure Crop. Analiza različitosti je pokazala da se inbred linije razlikuju jedna od druge. Dok klaster analiza nije jasno izdiferencirala Mo17 od Ohio linija, PCA je otkrila jasnu genetsku razliku između njih.
Autor za kontakt: Domagoj Šimić, Poljoprivredni institut Osijek, Južno predgrađe 17, HR-31103 Osijek, Hrvatska; Tel: ++385 31 515 521, e-mail: domagoj.simic@poljinos.hr
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 46, broj 2 (2014), str: 353- 368
© 2014 Društvo genetičara
Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575
Originani naučni rad
MORFOLOŠKA I MOLEKULARNA IDENTIFIKACIJA Phytophthora VRSTA
NA JAVOROVIMA U SRBIJI
Ivan MILENKOVIĆ), Justyna A. NOWAKOWSKA2, Tomasz OSZAKO2, Katarina MLADENOVIĆ1, Aleksandar LUČIĆ1, Ljubinko RAKONJAC1, Dragan KARADŽIĆ3
1Institut za Šumarstvo, Beograd, Srbija
2Univerzitet u Beogradu-Šumarski Fakultet, Beograd, Srbija
3Forest Research Institute-IBL, Sekocin Stary, Raszyn, Poland
Izvod
Phytophthora vrste inficiraju različite biljne delove, uključujući lišće, izbojke, koru, kambijum, fino i odrvenelo korenje i to velikog broja vrsta u poljoprivredi, šumskim i parkovskim ekosistemima, rasadnicima, staklarama i predstavljaju veliku pretnju biodiverzitetu. Javorovi su ekološki veoma važna vrsta i grade različite biljne zajednice sa tvrdim i plemenitim lišćarima, a u manjoj meri i sa četinarima. Vrste iz ovog roda važe za osetljive na infekcije vrstama iz roda Phytophthora. Uzimajući u obzir osetljivost ovih domaćina, registrovane simptome koji su mogli biti uzrokovani patogenima iz roda Phytophthora, kao i rizike koje prisustvo ovih vrsta nosi, sprovedeno je istraživanje sa ciljevima da se odredi prisustvo i diverzitet vrsta iz roda Phytophthora na javorovima u Srbiji. Nakon sakupljanja uzoraka i izolacije, ukupno je dobijen 31 izolat sa pet različitih vrsta iz roda javorova. Domaćin sa koga je dobijeno najviše izolata je bio gorski javor sa ukupno 18 izolata, zatim dolaze klen sa sedam izolata, planinski javor sa tri, mleč sa dva i žešlja sa jednim izolatom. Posle detaljno izvršene morfološke i fiziološke klasifikacije, izdvojene su četiri grupe izolata i izvršena je preliminarna identifikacija. Iz reprezentativnih izolata je izolovan DNK i izvedeno je sekvenciranje ITS regiona, pri čemu je potvrđena morfološka identifikacija. Dobijene sekvence su obrađene i prosleđene u banku gena i dobijeni su pristupni kodovi. Identifikovane su sledeće vrste P. cactorum, P. gonapodyides, P. lacustris i P. plurivora. Ovo je prvi nalaz Phytophthora vrsta na nekoliko vrsta iz roda javora u Srbiji.
Autor za kontakt: Ivan Milenković, Institut za šuamrstvo, Kneza Višeslava 3, 11030 Beograd, Srbija, tel: +381 64 2031985; E-mail: ivan.milenkovic@sfb.bg.ac.rs
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 46, broj 2 (2014), str: 369 -384
© 2014 Društvo genetičara
Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575:633
DOI: 10.2298/GENSR1402369D
Originani naučni rad
GENETIČKA ANALIZA PRINOSA I OSOBINA VEZANIH ZA PRINOS KOD SUNCOKRETA (Helianthus annuus L.) U USLOVIMA DOBRE OBEZBEĐENOSTI VODOM I U USLOVIMA STRESA VODOM
Reza DARVISHZADEH1,2, Hamid HATAMI MALEKI3, Alireza PIRZAD1, Maryam KHOLGHI1,2
i Babak ABDOLLAHI MANDOULAKANI1,2
[1] Odelenje oplemenjivanje biljaka i biotehnologije, Univerzitet Urmia, Urmia, Iran.
2 Institut za biotehnologiju Urmia Univerzitet, Urmia, Iran
3 Odelenje za poljoprivredu i oplemenjivanje biljaka, Poljoprivredni fakultet Universiteta Maragheh, Maragheh, Iran
Izvod
Stres sušom je jedan od faktora koji utiču na prinos (Helianthus annuus L.) iI oplemenjivanje na tolerantnost na sušu se nalazi u fokusu istraživanja. Vršena su istraživanja kombinacione sposobnosti, dejstvo gena i genetičke analize nekih karakteristika kod 6 samooplodnih linija suncokreta i 15 njihovih hibrida. Ocena materijala je vršena u dva posebna eksperimenta u slučajnom blok sistemu (RCBD) u tri ponavljanja u uslovima dobre snabdevenosti vodom, uslovima stresa vodom u kontrolisanim i nekontrolisanim uslovima. Poređenjem srednjih vrednosti utvrđeno je das u u uslovima stresa prosečne vrednosti genotipova bile smanjene za sve ispitivane osobine.Analiza kombinacione sposobnosti je pokazala da se većina agronomskih osobina nasleđuje različito u normalnim i uslovima stresa. U uslovima stresa neaditivni efekat gena ima značajniju ulogu u kontroli broja semenki po glavi, (NA). prinosa semena po biljci(SY) diameter glave (HD) i dana od cvetanja do fiziološke zrelosti (DFM). na osnovu rezultata za povećanje prinosa u uslovima stresa vodom neophodna je selekcija u uslovima suše. U povoljnim uslovima 'LR4´C10'je iimao najveću vrednos PKS za prinos zrna po boljci. dok je ulsovima stresa 'RHA266´C100' imala visoku vrednost PKS i broj semenki po glavi.
Autor za kontakt: Dr. R. Darvishzadeh, Odelenje za oplemenjivanje biljaka i biotehnologiju, Urmia Univerzite, Urmia, Iran. E-mail: r.darvishzadeh@urmia.ac.ir. Phone: + 98 441 2972785. Fax: + 98 441 2779558
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 46, broj 2(2014), str: 385 -400
© 2014 Društvo genetičara
Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575:633
DOI:
10.2298/GENSR1402385D
Originani naučni rad
VARIJACIJA VRSTA RODA Aegilops i sadržaj teških metala u zemljištu biljnih staništa na lokalitetima Južnog Jadrana
Miodrag Dimitrijević i Sofija Petrović
Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad, Srbija
Izvod
Rod Aegilops je spontani, divlji srodnik hlebne pšenice, čiji hromozomi pokazuju homologiju sa hromozomima pšenice. Ovaj rod može da bude izvor gena koji su korisni za proširenje poželjne genetičke varijabilnosti u cilju poboljšanja tolerantnosti na abiotički stres. Stvaranje ovakve genetičke varijabilnosti, kojom se odgovara izazovima globalnih klimatskih promena, kao i eroziji životne sredine, sve više dobija na značaju. Teški metali u zemljištu izazivaju njegovo zagađenje, dovode do fenotipskih promena biljaka i ulaze u lanac ishrane. Cilj rada je da se ustanovi sastav populacija i varijacija vrsta roda Aegilops, kao i sadržaj teških metala u zemljištu. U sklopu istraživanja, ispitano je 55 lokaliteta u obalnom i priobalnom području Južnog Jadrana. Na ovim lokalitetima je evidentiran sastav populacija roda Aegilops i uzimani su uzorci zemljišta na njihovim staništima. U uzorcima zemljišta je ustanovljen sadržaj teških metala Cr, Pb, Zn, Ni, Cd i Cu, sadržaj mangana (Mn) i pH vrednost.
Autor za kontakt: Miodrag Dimitrijević, Poljoprivredni fakultet, Trg D. Obradovića 8, 21000 Novi Sad, Srbija. Tel: +381 21 485 3211, e-mail mishad@polj.uns.ac.rs
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 46, broj 2(2014), str: 401-409
© 2014 Društvo genetičara
Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575:633
DOI:
10.2298/GENSR1402401A
Originani naučni rad
ANALIZA GENETIČKE DIVERGENTNOSTI GERMPLAZME DOMAĆIH SORATA SOJE INDIJE (Glycine max L. Merrill)
Hemant Rakhamaji ADSUL1 i Bachubhai Arjanbhai MONPARA2
1 Odelenje za genetika i oplemenjivanje biljaka, Junagadh, PoljoprivredniUniverzitet, Junagadh-362001, (Gujarat), Indija
2 Poljoprivredna istraživačka stanica, Junagadh Poljoprivredni fakultet, University, Keriya Road, Amreli-365601 (Gujarat), Indija
Izvod
Vršena je identifikacija osobina koje utiču na grupisanje genotipova soje primenom. D2 analize. Isptivano je 15 osobina kod 100 genotipova u slučajnom blok sistemu u tri ponavlanja, grupisanih u 15 klastera. Prikazani su podaci za sve ispitivane klastere.. Genotipovi koji su se grupisali u klastere mogu da budu korišćeni kao potencijalni roditeljski parovi u programu hibridizacije, posebno u segregirajućim generacijama. Genotipovi JS (SH) 131 klastera XIV, J 606 klastera X, JS 46-75 klastera V i Himso 1548 klastera XV su identifikovani kao genetički različiti roditelji koji mogu da se koriste u budućim programima oplemenjivanje.
Autor za kontakt: Bachubhai Arjanbhai Monpara, Poljoprivredno istraživačka stanica, Junagadh Agricultural Univerzitet, Keriya Road, Amreli-365601 (Gujarat), Indija E-mail: bamonpara@yahoo.com
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 46, broj 2 (2014), str: 411-418
© 2014 Društvo genetičara
Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575.630
DOI:
10.2298/GENSR1402411D
Originani naučni rad
INKOMPATIBILNE POLENOVE CEVČICE U STUBIĆU ŠLJIVE I NJIHOV UTICAJ NA STEPEN OPLOĐENJA
Milena ĐORĐEVIĆ1, Radosav CEROVIĆ 2, Sanja RADIČEVIĆ 1, Dragan NIKOLIĆ 3
Institut za vočarstvo, Odeljenje za pomologiju i oplemenjivanje, Čačak, Srbija
2Institut za kukuruz“Zemun Polje”, Beograd, Srbija
3Univerzitet u Beogradu,, Poljoprivredni fakuletet, Beograd, Srbija
Izvod
U radu su prikazani rezultati dvogodišnji ispitivanja prisustva polenovih cevčica sa znakovima inkompatibilnosti u stubiću sorte ‘Čačanska lepotica’ u tri varijante oprašivanja (slobodno-, strano- (‘Čačanska najbolja’) i samooprašivanje). Primenjena je fluorescentna metoda bojenja sa anilin plavim, kojom se može uočiti jasna razlika između kompatibilnih i inkompatibilnih polenovih cevčica. Mesto zaustavljanja rasta polenovih cevčica karakterisalo se njihovim izmenjenim morfološkim izgledom, sa proširenim vrhom koji je pod UV svetlom jače ili slabije fluorescirao. U najvećem broju slučajeva inkompatibilne polenove cevčice zaustavljale su se u svom rastu u gornjoj trećini stubića. Manji broj inkompatibilnih polenovih cevčica je konstatovan u regionu neposredno ispod stigme. Takve polenove cevčice u najvećem procentu su se završavale proširenim vrhom, koji je jače ili slabije fluorescirao. U obe godine ispitivanja procenat inkompatibilnih polenovih cevčica kretao se od 12,1% do 17,0%, s tim da je najveći procenat bio u varijanti samooprašivanja. Konstatovan broj inkompatibilnih polenovih cevčica, u svim ispitivanim varijantama oprašivanja, nije imao uticaja na stepen oplođenja.
Autor za kontakt: Milena Đorđević, Institut za vočarstvo, Kralja Petra I 9, 32000 Čačak, Srbija, Tel: 032 221 413, Fax: 032 221 391,E-mail: milena@ftn.kg.ac.rs
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 46, broj2 (2014),
str: 419 -426
© 2014 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575:630
Originani naučni rad
Abdollah GHASEMI PIRBALOUTI*
Istraživački centar za lekovito bile i etno veterinu, Odelenje lekovitog bijla, Shahrekord ogranak, Islamski Azad Universitet, PO. Box: 166, Shahrekord, Iran
Izvod
Ocimum basilicum L., bosiljak, pripada familiji Lamiaceae i intezivno se gaji u nekim državam.. Svi delovi biljke .posebno listovi se koriste da se poboljša miris hrane kao što su salate, proizvodi od krompira, paradaiza, povrće, meso, supe, morska hrana. Vršena su ispitivanja prinosa esencijalnog ulja i njegove hemijske komponente kod divljih vrsta “Ljubičasti “ i “Zeleni” koji se gaje u južnim i centralnim delovima Irana. Hidro-destilovana ulja su analizirana primenom GC–MS. Prinos ulja u arealu u kome se gaji lubičasti bosijlak je bio 0.56 ml / 100 g suve materije a u arealu gajenja zelenog bosiljka 0.48 ml / 100 g suve supstance. Reszultati pokazuju značajne razlike (p < 0.01) između areala u glavnim konstituentima esencijalnog ulja ispitivanih divljih vrsta. Generalno, poređenjem dobijenih rezultata sa ranije objavljenim ukazuje da su razlike u prinosu i kompoziciji esencijalnih ulja posledica genetičke divergentnosti ispitivanih divljih vrsta iranskog bosiljka.
Autor za kontakt: Abdollah Ghasemi Pirbalouti, Istraživački centar za lekovito bilje i etno veterinu, Odelenje lekovitog bilja,, Shahrekord Branch, Islamic Azad University, PO. Box: 166, Shahrekord, Iran, E-mail: ghasemi@iaushk.ac.ir or aghasemipir@psis.umass.edu ,Tel: +98 (381) 336 10 87, Fax: +98 (381) 336 10 60
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 46, broj 2 (2014), str: 427-436
© 2014 Društvo genetičara
Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC
575:630
DOI:
10.2298/GENSR1402427J
Originani naučni rad
Biološke osobine gentipova drijena
(Cornus mas L.) sa područja Crne Gore
Vučeta Jaćimović i Djina Božović
Centar za kontinentalno voćarstvo, ljekovito i aromatično bilje, Bijelo Polje
Biotehnički fakultet – Podgorica, Crna Gora
Izvod
U ovom radu su prikazani trogodišnji podaci vezani za zrenje, rodnost i pomološki opis ploda 30 genotipova drijena izdvojenih iz prirodne populacije Gornjeg Polimlja, regiona u Crnoj Gori. Cilj rada je izdvajanje i očuvanje onih genotipova drijena koji zbog svojih bioloških osobina zaslužuju pažnju, kako bi se mogli preporučiti za dalje širenje u postojećim agroekološkim uslovima ili kao početni materijal u oplemenjivačkom radu u okviru ove voćne vrste.
Genotipovi BA 70, BP 04, BP 17 i BP 44 koji se ističu visokim koeficijentom rodnosti su vrijedni pažnje kao veliki biološki potencijal za dobijanje kvalitetne i jeftine hrane. Za stonu potrošnju interesantni su genotipovi BA 70 i BP 21, sa masom ploda iznad 4 g, a za preradu genotipovi čiji je udio mezokarpa u ukupnoj masi ploda iznad 89 %: PL 98, BP 44, PL 99, Bp 36 i Bp 22. Visokim sadržajem rastvorljive suve materije u plodu, iznad 19 %, karakterišu se genotipovi: BP 01, BP 06, BA 13, BP 38 i BP 40.
Autor za kontakt: Božović Djina, Centar za kontinentalno voćarstvo, ljekovito i aromatično bilje, Bijelo Polje. Ul. Milorada Šćepanovića bb., 84000 Bijelo Polje. +38269306328, email: bdjina@yahoo.com
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 46, broj 2 (2014), str: 437-444
© 2013 Društvo genetičara
Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575
Originani naučni rad
POLIMORFIZAM ESTROGEN RECEPTORA ALFA GENA KOD PACIJENATA SA KASNOM POJAVOM ALZHAJMER-OVE BOLESTI
Nasim SOHRABIFAR1, Jalal GHARESOURAN1, Mahnaz TALEBI2,
Morteza GHOJAZADEH3, Seiied Mojtaba MOHADDES ARDEBILI1
1 Odelenje medicinske genetike, Medicinski fakultet, Tabriz Univerzitet medicinskih nauka, Tabriz, Iran.
2 Centar za neurološka istraživanja,Tabriz Univerzitet medicinskih nauka, Tabriz, Iran
3 Centar za istraživanja bolesti jetre i gastrointestinalnih bolesti, Tabriz Univerzitet medicinskih nauka, Tabriz, Iran
Izvod
Vršena su istraživanja 160 bolesnih (LOAD) i 163 zdrava, kontrolna pacijenta istog pola i starosti. Za utvrđivanje polimorfizma PvuII I XbaI kod Alchajmerove bolesti primenjene su PCR/RFLP metode a učestalost genotipova je utvrđivana statističkim metodama. Produkti PCR reakcije pripremljeni od 21 slučaja bolesnih i 20 zdravih kontrolnih pacijenata su prećišćeni I sekvencionirani u oba pravca. Utvrđena je veća učestalost mutiranih alela u PvuII I XbaI lokusima kod LOAD (bolesne) grupe u odnosu na kontrolnu grupu (P<0.001, OR=0.51, 95 % CI 0.35-0.74 za XbaI lokus; P<0.001, OR=0.41, 95 % CI 0.3-0.57 za PvuII lokus). Rezultati sugerišu da su Era XbaI I PVUII polimorfizam dodatni faktori rizika za kasnu pojavu Alchajmerove bolesti.
Autor za kontakt: Jalal Gharesouran, Odelenje medicinske genetike, Medicinski fakultet, Tabriz Univerzitet medicinskih nauka, Tabriz, Iran., E-mail: Jalal.Gharesouran@gmail.com, Tel: 0098 337 15 87, Fax: 0098 337 15 87
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 46, broj 2 (2014), str: 445– 454
© 2014 Društvo genetičara
Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575:633
DOI:
10.2298/GENSR1402445M
Originani naučni rad
PRIMENA AMMI MODELA ZA ANALIZU VIŠEGODIŠNJIH OGLEDA JEČMA
Milan MIROSAVLJEVIĆ1, Novo PRŽULJ1, Jan BOĆANSKI2, Dušan STANISAVLJEVIĆ1, Bojan MITROVIĆ 1
1Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad
2 Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet, Departman za ratarstvo i povrtarstvo
Izvod
Procena performansi novih sorti/hibrida je često otežana usled uticaja interakcije genotipa i sredine. Aditivni glavni efekti i višestruka interakcija (AMMI) metod predstavlja jedan od najčešće upotrebljavanih medoda za analizu ove interakcije. U ovom radu AMMI metod se koristio sa ciljem procene interakcije genotipa i sredine, kao i identifikacije genotipova ječma koji poseduju visok prinos i stabilnost u različitim seozonama gajenja. Rezultati ovog istraživanja pokazuju značajan uticaj (p < 0.01) sezone, genotipa i njihove interakcije na prinos ječma. Dvoredi ječam Novosadski 317 i šestoredi ječam Novosadski 331 se mogu izdvojiti u odnosu na druge sorte na osnovu visokog i stabilnog prinosa.
Autor za kontakt: Milan Mirosavljević, Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Maksima Gorkog 30, 21000 Novi Sad; Tel: 0214898220; Fax: 021 4898222; E-mail: milan.mirosavljevic@nsseme.com
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 46, broj 2 (2014), str:455-469
© 2014 Društvo
genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575
Originani naučni rad
ULOGA POLIMORFIZMA JEDNOG NUKLEOTIDA IL-6 I IL-10 CITOKININA U OTKLANJANJU BOLOVA POSLE RADIOTERAPIJE PACIJENATA SA MULTIPLIM MIELOMOM (MM) KOJI IZAZIVA BOLNU DESTRUKCIJU KOSTI
Milda RUDZIANSKIENE1, Arturas INCIURA1, Elona JUOZAITYTE1, Rolandas GERBUTAVICIUS1, Renata SIMOLIUNIENE2, Rasa UGENSKIENE1, Danguole RAULINAITYTE1, Viktoras RUDZIANSKAS1, Greta Emilia KIAVIALAITIS3
1Onkološki Institut Litvanskog Univerziteta za nauku o zdravlju Kaunas,
Litvanija
2Odeelenje za fiziku, matematku i biofiziku Litvanskog Univerziteta za nauku
o zdravlju Kaunas, Litvanija
3Odeelenje za Anesteziologiju, Univerzitetska bolnica u Ahenu, Ahen, Nemačka
Izvod
Regulacija sekrecije citokinina je pod genetičkom kontrolom preko polomorfizma kodirajuće i promoterske sekvence. SNP (polimorfizam jednog nukleotida) u region promoter različitih gena može da regulše koncentraciju citokinina u plazmi. Vršena su istraživanja da li SNP u IL-6 i IL-10 citokinina može da utiče na bolnu reakciju posle radioterapije pri tretmanu bolne destrukcije kosti kod MM pacijenata. Vršena su ispitivanja 6 SNPs u region promoter gena IL-6 (-597 G/A, -572 G/C, -174 G/C) i IL-10 (-592 A/C, -819 C/T, -1082 A/G) kao i odnos sa različitim bolovima i korišćenim lekovima. Zaključeno je da SNP u IL-6 i IL-10 citokina može da utiče na odgovor bola posle radioterapije. Pacijenti sa genotipom IL-10 -1082 A/G reaguju bolje na radioterapiju.
Autor za kontakt Milda Rudzianskiene, 1Onkološki Institut Litvanskog Univerziteta za nauku o zdravlju Kaunas, Eiveniu 2, Kaunas, 50009, Litvanija, Tel. 00370 37 326954, Fax. 00370 37 326413, E-mail: mildalietuva@yahoo.com
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 46, broj 2 (2014),
str: 471 -484
© 2014 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575:630
DOI: 10.2298/GENSR1402471P
Originani naučni rad
IZUČAVANJE DIVLJIH POPULACIJA CRVENE DETELINE SA TERITORIJE SRBIJE U SVRHU PREDSELEKCIJE
Mirjana PETROVIĆ1*, Zora DAJIĆ – STEVANOVIĆ2, Dejan SOKOLOVIĆ1,
Jasmina MILENKOVIĆ1, Jordan MARKOVIĆ1
1 Institut za krmno bilje, Kruševac, Srbija
2 Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, Srbija
Izvod
Cilj rada je proceniti agronomsku vrednost kolekcije divljih populacija crvne dateline (Trifolium pratense L.). Analizirani materijal prikupljen je na teritoriji Srbije i procenjeno je koje populacije bi mogle ući u program oplemenjivanja. U istraživanje je bilo uključeno 17 populacija crvene deteline. Istraživanje je izvedeno na imanju Instituta za krmno bilje, Kruševac, Srbija. Poljski ogled je trajao tri godine (2008 - 2010); sakupljeni su podaci o morfološkim (zelena masa, suva masa, visina biljke, broj izdanaka, broj bočnih grana, broj internodija, dužina i širina srednje liske) i osnovnim hemijskim parametrima (sadržaj sirovih proteina, sirove celuloze, pepeo, masti, BEM). U radu su rezultati istraživanja obrađeni primenom analize varijanse i multivarijacionim metodama. Klaster analiza bazirana na morfološkim osobinama dovela je do formiranja tri klastera, pri čemu su osobine koje su u najvećoj meri uticale na razdvajanje: zelena masa, visina, dužina i širina lista. Metodom glavne komponente je potvrđeno ovo razdvajanje, i došlo je do još jasnijeg grupisanja populacija. Klaster analiza i PCA metoda su primenjene i na osobine kvaliteta suve materije, pri čemu se izdvojilo četiri klastera, a osobine koje su u najvećoj meri uticale na izdvajanje su procenat proteina, masti i celuloze. Korišćenje obe grupe osobina i nekoliko tipova analiza doprinosi da se izdvoje najperspektivnije populacije a čije pozitivne osobine kao što su: visok prinos zelene mase, broj izdanaka kao i procenat proteina; mogu da se kombinuju u svrhu dobijanja sintetičkih sorti.
Autor za kontakt: Mirjana Petrović, Institut za krmno bilje, 37251 Globoder, Kruševac, Srbija tel.: +38137 442 590, fax: +38137 441 295, e-mail: mirjana.petrovic@ikbks.com
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 46, broj 2 (2014), str: 485– 493
© 2014 Društvo genetičara
Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575:633
DOI: 10.2298/GENSR1402485G
Originani naučni rad
IN VITRO REGENERACIJA BILJAKA DVA GENOTIPA KRASTAVCA (Cucumis sativum L.): EFEKTI TIPA EKSPLANTA I TIPA PODLOGE GAJENJA
Stanislava GROZEVA i Nikolay VELKOV
Maritsa Institut za istraživanja povrća - Plovdiv, Plovdiv, Bugarska
Izvod
Vršena su ispitivanja efekta različitih koncentracija fitohormona na kalusogenezu I organogenezu kod dva genotipa krastavca. Utvrđeno je da brzina regeneracije zavisi od genotipa, tipa eksplanta, medijuma. U morfogenezi odgovor hipokotila je brži nego kod kotiledona. In vitro regenerisani eksplanti su dobijeni kod hipokotila na podlozi sa 1.0 i 2.0 mgL-1 BA za genotip Gergana i 1.0 i 3.0 mgL-1 K –linije 15B. Indukcija kotiledona je dobijena samo kod genotipa Gergana na podlozi sa 3.0 mgL-1 BA i u kombinaciji sa 0.5 mgL-1IAA.
Autor za kontakt: Stanislava Grozeva, Odeljenje za oplemenjivanje, i introdukciju vrsta, Maritsa Institut za istraživanja povrća, Brezovsko shosse 32, 4003 Plovdiv, Bugarska, Tel.: +35932952296, Fax: +35932960177, e-mail: stanislava_grozeva@abv.bg;
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 46, broj 2(2014), str: 495 – 504
© 2014 Društvo genetičara
Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575:630
Originani naučni rad
SUVA MASA NADZEMNOG DELA BILJKE I KORENA POPULACIJA
PARADAJZA IZLOŽENIH SUŠI
Milka BRDAR-JOKANOVIĆ1, Zdenka GIREK2, Suzana PAVLOVIĆ2,
Milan UGRINOVIĆ2, Jasmina ZDRAVKOVIĆ2
1Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, Srbija
2Institut za povrtarstvo, Smederevska Palanka, Srbija
Izvod
Istraživanje je sprovedeno sa ciljem da se od četrdeset jedne testirane populacije paradajza (Lycopersicon esculentum Mill) izdvoje tolerantne na sušu. Procena tolerantnosti je izvršena pomoću šesnaest selekcionih indeksa računatih na osnovu prinosa suve materije nadzemnog dela biljke i korena merenih u uslovima optimalne i nedovoljne obezbeđenosti vodom. Klaster analiza je primenjena radi grupisanja proučavanih populacija prema tolerantnosti. Ogled je postavljen u saksijama smeštenim u staklenik, podrazumevao je optimalno zalivanu kontrolu i sušni tretman (zapreminski procenat sadržaja vlage u zemljištu 35,0 i 20,9%), primenjeno u fazi intenzivnog vegetativnog porasta. Eksperiment je izvršen u Institutu za povrtarstvo u Smederevskoj Palanci, Srbija. Između populacija su utvrđene razlike u pogledu reakcije na sušu, koja je u većoj meri uticala na suvu masu nadzemnog dela nego na korenove (prosečna redukcija 64,4 i 35,7%), što je uzrokovalo veću frakciju korenova u suvoj masi biljke u odnosu na kontrolu, prosečno 68,2%. Suve mase nadzemnog dela biljke i korenova su u pozitivnoj korelaciji kod kontrole ali ne i kod sušnog tretmana, što upućuje na razlike među populacijama u smislu prilagođavanja korenovog sistema na sušni stres. Varijabilnost utvrđena među populacijama u pogledu selekcionih indeksa omogućava rangiranje u smislu tolerantnosti. Pošto rangiranje genotipova nije bilo jednako u svim slučajevima, grupisanje je izvršeno uzevši u obzir svih šesnaest selekcionih indeksa. Genotipovi koji su u kolekciji Instituta označeni brojevima 126, 124, 131, 125, 128, 105, 101, 138, 110, 132 i 109 su izdvojeni kao tolerantni na sušu u vegetativnoj fazi životnog ciklusa
Autor za kontakt: Milka Brdar-Jokanović, 1Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Maksima Gorkog 30, 21000 Novi Sad, Srbija, Phone: 381 21 780 365, Fax: 381 21 780 198, E-mail: milka.brdar@nsseme.com, milka.brdarjokanovic@gmail.com
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 46, broj 2(2014), str: 505 – 514
© 2014Društvo genetičara
Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575:633
Originani naučni rad
GENETIČKA VARIJABILNOST I ASOCIJACIJA KVANTATIVNIH OSOBINA ŠEČERNE REPE (Beta vulgaris subsp. L. var. cicla) I PRIMENA U OPLEMENJIVANJU
M. Kadri BOZOKALFA,*a Bülent YAĞMUR,b Dursun EŞİYOK,,a Tansel KAYGISIZ AŞÇIOĞUL
a Odeljenje hortikulture, Poljoporivredni fakultet, Ege Univerzitet, Bornova. İzmir, Turska
b Odeljenje za zemljište, Poljoprivredni fakuklt, Ege Univerzitet, Bornova , İzmir, Turska
Izvod
Šećerna repa Swiss chard (Beta vulgaris subsp. L. var. cicla) je dobar izvor hranljivih elemenata od značaja za zdravlje. Analiza varijanse 54 genotipa šećerne repe ukazuje na visoko značajne razlike ispitivanih genotipova u koncentreaciji minerala. Utvrđen je viši koeficijent variranja na nivou fenotipa u poređenju sa koeficijentom variranja na nivou genotipa za sve osobine. Utvrđeni su viši koeficijenti korelacije na nivou genotipa za značajne koncentracije minerala u poređenju sa koncetracijom na nivou fenotipa. Korelacije na nivou genotipa i fenotipa pokazuju isti trend u svim značajnijim slučajevima ispitivanja što ukazuje na visok nivo nasleđivanja ispitivanih osobina. Ovo opravdava individualnu selekciju na bogat mineralni sastav jestivog dela šećerne repe.
Autor za kontakt: M. Kadri Bozokalfa, Odeljenje za hortikulturu, Poljoprivredni fkaultet, Ege Univerzitet, Bornova 35100 İzmir, Turska. mehmet.kadri.bozokalfa@ege.edu.tr, Tel & Fax: +90 232 3881865
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 46, broj 2 (2014), str: 515-520
© 2014 Društvo genetičara
Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575
Originani naučni rad
IDENTIFIKACIJA NOSIOCA Bovine citrulinemiae I DETEKCIJA NOVE MUTACIJE VELIČINE 240BP U ASS1 GENU KOD NORMALNE HOLŠTAJNSKE RASE GOVEČETA
Rosaiah KOTIKALAPUDI1,Rajesh Kumar PATEL2*, Richa Singh KUSHWAH1,
Phani Sri Satish SUNKARA1
1 Sandor Lifesciences Pvt. Ltd, Hyderabad-500 034, India
2 Sandor Animal Biogenics Pvt. Ltd., Hyderabad, India
Izvod
Pre uvođenja Holštajnske rase i mužjaka dobijenih ukrštanjem u kolekciju posebno u Indiji redovno se vrši ispitivanje autosomalnih genetičkih poremećaja da se izbegne prenos na sledeće generacije. Bovine citrullinaemia je prvi put identifikovana u Australiji kao metabolički poremeća funkcije enzima Argininosuccinate synthetase (ASS) uključenog u ciklus metabolizma uree. Mutacija odgovorna za ovaj poremečaj je zamena jedne baze (C u T) u kodirajućem egzonu 3 ASS1 gena, koja vrši konverzju kodona za arginin (CGA) u kodirajući region 83 u TGA ( stop kodon).
Molekularnim skriningom je utvrđeno da je nosioc ove mutacije mužjak, a to je potvrđeno i sekvencioniranjem. Ovo je novi slučaj uz prethodno dva već identifikovana u Indiji. Parcijalnim sekvencioniranjem kodona 3 normalne Holštajn rase utvrđen je novi polimorfizam u poziciji od 240bp koji ne menja aminokiselinu (Sarine AGC>AGT) u kodonu 80 unutar egzona 3 ASS1 gena. Ova sekvenca egzona 3 ASS1 gena je uključena u bazu NCBI pod brojem No. KF933365. Mada je veoma mala učestalost ovog poremećaja Holštajn rase u Indiji, od značaja je nastavak istraživanja mutacija gena u populaciji goveda.
Autor za kontakt: Rajesh Kumar Patel, Sandor Animal Biogenics Pvt. Ltd., Road No. 3, Banjara Hills, Hyderabad, India, rkpatel46@yahoo.com
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 46, broj 2 (2014), str: 521-528
© 2014 Društvo genetičara
Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575:630
DOI:
10.2298/GENSR1402521B
Originani naučni rad
ANALIZA INTERAKCIJE GENOTIPA I SPOLJNE SREDINE I STABILNOSTI GENOTIPOVA BORO PIRINČA
Lotan Kumar BOSE1*, Nitiprasad Namdeorao JAMBHULKAR2 i Kanailal PANDE3
Centralni istraživački Institut za pirinač, Cuttack-753006, Orissa, India
Izvod
Vršena je analiza interakcije 9 genotipova pirinča (G) tolerantnih na hladne uslove u četiri različite spoljne sredine (E) u cilju definisanja stabilnih visokoprinosnih genotipova.
Ispitivanja su vršena u slučajnom blok sistemu u tri ponavljanja. Interakcija je analizirana kombinacijom različitih statističkih metoda (AMMI, ASV, RS i YSI). Kombinovanim analizama utvrđena je visoka značajnosti genotipa (G), spoljne sredine (E) i njihove interakcije (GxE). Istraživanja su pokazala da su GEN6 i GEN4 stabilni. Ovaj zaključak je dobijen primeom svih statističkih analiza. Statistika stabilnosti može da bude korisna u identifikaciji stabilnih visokoprinosnih genotipova i da olakša viszelno poređenje visokoprinosnih genotipova u većem broju uslova sredine.
Autor za kontakt: Lotan Kumar Bose, Centralni istraživački Institut za pirinač, Cuttack-753006, Orissa, Indija, email: lotanrice@gmail.com
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 46, broj 2 (2014), str: 529-536
© 2014 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575:630
DOI: 10.2298/GENSR1402529D
Originani naučni rad
VARIJABILNOST SADRŽAJA BETA GLUKANA U SEMENU OVSA (Avena sativum L.)
Nevena DJUKIĆ1, Desimir KNEŽEVIĆ2
1Univerzitet u Kragujevcu, Prirodno-matematički fakultet, Institut za biologiju, , Srbija
2Univerzitet u Prištini, Poljoprivredni fakultet, Kosovska Mitrovica, Lešak, Kosovo i Metohija, Srbija
Izvod
U radu je izučavano variranje sadržaja β-glukana u zrnu sorti ovsa (Avena sativum L.). U izučavanjima je obuhvaćeno 10 genetički divergentnih sorti ovsa: Merkur, Minor Abed, Flaming-Kurz, Nuptiele, Prode, Pellerva, Emperor, Astor, Osmo, Simo. Uzorci semena ovsa su mleveni na laboratorijskom mlinu. Čestice <500μm su korišćene u eksperimentu. Metodom Megazyme (ICC standardna metoda 168) je određen sadržaj β-glukana u semenu ovsa. U izučavanjima je ustanovljeno variranje sadržaja β-glukana u semenu sorti ovsa. Prosečan sadržaj β-glukana za 10 ispitivanih sorti je iznosio 4.729%. Vrednosti koncentracije β-glukana je varirala od 2.971% kod sorte Simo do 6.597% kod sorte Pellerva. Kod sorti Astor (5.776%), Emperor (5.237%) , Nuptiele (4.948%) sadržaj β-glukana je bio niži u odnosu na sortu Simo, ali veći sadržaj u odnosu na prosečanu vrednost koncentracije izračunate za sve analizirane sorte. Grupa sorti Merkur (4.403%), Flaming Kurz (4.024%), Minor Abed (4.334%), Prode (4.494%) i Osmo (4.505%) su imale manju vrednost koncentracije u odnosu na prosečnu vrednost izučavanih sorti. Na osnovu dobijenih vrednosti sadržaja β-glukana izučavana je sličnost izmedju analiziranih sorti. Ustanovljene su dve grupe medjusobno sličnih sorti ovsa i to: Merkur, Minor Abed, Flaming-Kurz, Nuptiele i Prode, a dugi klaster sorti: Emperor, Astor, Osmo, Pellerva. U klasteru 1, sorte Merkur i Minor Abed su se najmanje razlikovale sa distancom od 12, dok u klasteru 2 najmanja razlika je bila izmedju sorti Emperor i Astor sa distancom od 27. Generalno je veća sličnost između sorti u prvom klasteru, čija distanca je izmedju 12 i 33, dok je distanca izmedju sorti unutar drugog klastera varirala u rasponu od 27 do 63. Klaster 1 i klaster 2 se razlikuju medjusobno sa prosečnom distancom 63. Od dve grupe medjusobno sličnih sorti najveću distancu je imala sorta ovsa Simo sa prosečnom distancom 98.
Autor za kontakt: Nevena H. Djukić, University of Kragujevac, Faculty of Science, R. Domanovica 12, Kragujevac, Serbia,e-mail:nevena@kg.ac.rs
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 46, broj 2 (2014),
str: 537-543.
© 2014 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575:630
Originani naučni rad
GENETIČKA DIVERGENTNOST VRSTA Brassica I Eruca sativa
ZA PARAMETRE PRINOSA
Mahwish KANWAL1, FARHATULLAH1*, M. Ashiq RABBANI2, Sidra IQBAL1,
Laila FAYYAZ1 i M. AFZAL 1
1 Poljoprivredni Univerzitet - Peshawar, Pakistan
2PGRI, Nacionalni centar za istraćivanja u poljoprivredi, Islamabad, Pakistan
Izvod
Brassica vrste su osetljive u uskoj genetičkoj osnovi zbog ignorancije od divljih srodnika koji poseduju veliki broj superiornih osobina. Vršena su istraživanja kolekcije pet grupa od kojih je svaka bila sastvavljena od pet vrsta roda Brassica i i jedne vrste Eruca kolekcionisanih iz različitih geografskih lokaliteta (egzotičnih i lokalnih). Vršena su ispitivanja šest parametara vezanih za prinos i utvrđene su statistički značajnee razlike varijabilnosti između ispitivanih vrsta. Utvrđena je superiornost divljeg srodnika E. sativaje kod razgranatosti biljaka i visine biljaka koje su glavne odsobine vezane za prinos. Za B. Nigra, B. Campestris i B. carinata su utvrđene statistički značajne razlike kod ispitivanih osobina.
Autor za kontakt: Farhatullah, The University of Agriculture – Peshawar, Pakistan, drfarhat@aup.edu.pk
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 46, broj 2 (2014),
str: 545-559
© 2014 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575:630
Originani naučni rad
MULTIVARIJACIONE ANALIZE KVANTITATIVNIH SVOJSTAVA MOGU EFIKASNO DA KLASIFIKUJU GERMPLAZMU ULJANE REPICE
Mirjana JANKULOVSKA1*, Sonja IVANOVSKA1, Ana MARJANOVIĆ-JEROMELA2, Snježana BOLARIĆ 3, Ljupčo JANKULOSKI1, Zoran DIMOV 1, Dane BOŠEV1,
Biljana KUZMANOVSKA1
1Fakultet za poljoprivredne nauke i hranu, Univerzitet Sv. Kiril i Metodij, Skoplje, Makedonija
2Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, Srbija
3Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Izvod
U ovom istraživanju je prikazana upotreba različitih multivarijacionih metoda za klasifikovanje germplazme uljane repice na osnovu kvantitativnih svojstava. Sa ciljem da se opiše i razume stepen genetske varijabilnosti genotipova za i na osnovu ispitivanih kvantitativnih svojstava kod jare uljane repice, primenjene su: regresiona analizadrveta, PCA analiza i dvostrana klaster analiza.
Regresiona analiza drveta je uspešno identifikovala svojstva koja su jako uticala na prinos semena i ulja kod uljane repice. Glavni indikator za obe zavisne promenjive je bilo svojstvo broj ljuski po biljci. Ovo svojstvo, zajedno sa apsolutnom masom, može olakšati odabir visokoprinosnih genotipova. Visoke vrednosti za ova dva svojstva, kao i za sadržaj ulja, ukazuju na genotipove koje daju visok prinos ulja. Ova svojstva mogu poslužiti kao indirektni kriterijumi za selekciju i doprineti poboljšanju prinosa semena i ulja kod uljane repice.
Kvantitativna svojstva koja su objasnila najveći deo varijabilnost kod ispitivane germplazme su klasifikovana pomoću analize glavnih komponenata. Za ispitivane podatke, identifikovano je 5 glavnih komponenata, od kojih su prve tri objasnile 63% ukupne varijanse. Na ovaj način je olakšan izbor svojstava na osnovu kojih se gentopovi mogu efikasno klasifikovati.
Dvostrana klaster-analiza istovremeno klasifikuje i genotipove i kvantitativna svojstva. Konačan broj klastera određen je butstrap tehnikom. Ovakav pristup omogućuje jasan pregled varijabilnosti analiziranih genotipova. Genotipovi koji imaju sličnu performansu na osnovusvojstava koja su uključena u analizu mogu biti lako detektovani na hitmapi. Genotipovi svrstani u klastere 1 i 8 su se odlikovali visokim vrednostima za prinos semena i ulja, kao i relativno kratkom vegetacijom, dok su oni klasifikovani u klasteru 9 imali kombinaciju srednjih i niskih vrednosti za dužinu vegetacije i srednjih i visokih vrednosti za prinos semena i ulja. Zato bi ove genotipove trebalo dodatno ispitati i uključiti u selekcioni program na uljanoj repici.
Kombinovana primena navedenih multivarijacionih metoda može pomoći u odlučivanju kako i na osnovu kojih svojstava odabirati genotipove, posebno u ranim generacijama, u početnim fazama selekcije.
Autor za kontakt: Mirjana Jankulovska, odeljenje za geneitku i oplemenjivanje, Fakultet za poljoporivredu i hjranu, Univerziitet Čirilo i Metodije, Skoplje, blvd. Aleksandar Makedonski bb, 1000 Skoplje, Makedonija, tel: ++389 2 3115 277, fax: ++389 2 3134 210, e-mail: mjankulovska@zf.ukim.edu.mk
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 44, broj 2 (2014),
str: 561-568
© 2014 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575
Originani naučni rad
SEKULARNI TREND KEFALIČNOG INDEKSA - STUDIJA UČENIKA SRPSKIH ŠKOLA
Milena CVETKOVIĆ¹, Stevo NAJMAN², Miloš NIKOLIĆ²
¹OŠ’’Sreten Mladenović Mika’’ Niš, Srbija
²Medicinski fakultet, Univerzitet u Nišu, Srbija
Izvod
Kraniofacijalna antropometrija se koristi za određivanje sličnosti i razlika unutar jedne populacije ili između populacija, kao i za određivanje sekularnog trenda. Mnoge studije su pokazale da je vremenom, a naročito poslednjih decenija došlo do promena u obliku glave. Time je postavljen cilj ovog rada, odnosno upoređivana su dva uzorka školske dece Niša (jugoistočna Srbija) uzrasta 7-15 godina iz istog mesta, ali različitih vremenskih perioda-1983 i 2010, sa rasponom od 27 godina. Prvi uzorak čini 968 deteta oba pola, a drugi njih 1037, takođe oba pola. Posmatrana su dva parametra, širina glave i dužina glave, na osnovu kojih je određen kefalični indeks. Podaci do kojih se došlo upućuju na to da je vremenom došlo do debrahicefalizacije, odnosno da je, za razliku od prvog uzorka (1983) kada je dominirala brahicefalija, u drugom uzorku procentualno zastupljenija mezokefalija i to kod oba pola. Ovakvi podaci podržavaju slične studije rađene zadnjih godina u ovom delu Evrope. Polni dimorfizam postoji u oba uzorka i u korist je muškog pola.
Autor za kontakt: Cvetković Milena, Elementary School Sreten Mladenović Mika, Šabačka 20, Niš, Serbia; phone: +381184232869, fax +381184535300 e-mail: tasan@open.telekom.rs
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 46, broj 2 (2014),
str: 569-578
© 2014 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575
Originani naučni rad
KVANTATIVNO NASLEĐIVANJE PRINOSA I KOMPONENTI PRINOSA
KOD OPIJUMSKOG MAKA (Papaver somniferum L.)
Krishna Nand MAURYA1, *Sudhir SHUKLA1 i Geeta ASTHANA2
1 Nacionalni istraživački botanički Institut, Rana Pratap Marg, Lucknow-226001, India
2Lucknow Univerzitet, Lucknow, Indija
Vršena je analiza proseka generacije ukrštanja i recipročnog ukrštanja NB-5x58/1 u cilju razumevanja prirode akcije gena u opijumskom maku. Značajnst A, B, C i D skale testova ukazuje na prisustvo nealelne intearcije u nasleđivanju osobina izuzev veličine kapsule i prinosa ljuske po biljci u recipročnom ukrštanju. Nađene su kako aditivne tako i dominantne komponente u direktnom i povratnom ukrštanju. Većina osobina je imala veću ne fiksiranu dominantnost “h” i dominantne x dominantne efekte nego fiksirane aditivne (d) i aditivne x aditvne efekte (i) izuzev broja listova po biljci, broja grančica po biljci, dijametra tučka, težine kapsule po boljci, prinos ljuske po biljci, prinosa opijuma po biljci i narkotina. Ovo pokazuje veći značaj aditivnog (d) i aditivnog x aditivnog efekta (i). Predlaže se ukrštanje najboljih roditelja, dialelno selektivno ukrštanje ili biparentalno ukrštanje najboljih roditelja u ranim segregirajućim generacijama a posle toga rekurentna selekcija, što bi dovelo do genetičkog poboljšanja opijumskog maka.
Autor za kontakt: Sudhir Shukla, Nacionalni istraživački botanički Institut, Rana Pratap Marg, Lucknow-226001, India
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 46, broj (2014),
str: 579-590
© 2014 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575:633.15
DOI:
10.2298/GENSR1402579K
Originani naučni rad
GENETIČKA I BIOHEMIJSKA KARAKTERIZACIJA RODITELJSKIH INBRED LINIJA U MARKER ASISTIRANOJ SELEKCIJI KUKURUZA VISOKOG SADRŽAJA PROTEINA
Marija KOSTADINOVIC, Dragana IGNJATOVIC-MICIC, Goran STANKOVIC, Jelena VANCETOVIC, Danijela RISTIC, Snezana MLADENOVIC DRINIC
Institut za kukuruz Zemun Polje, Beograd, Srbija
Izvod
Proteini kukuruza su siromašni u sadržaju dve esencijalne aminokiseline – lizina i triptofana. Prirodna opaque2 (o2) mutacija povećava sadržaj ovih aminokiselina, ali istovremeno smanjuje prinos i čini zrno kukuruza mekim, brašnjavim i osetljivijim. Kukuruz visokog kvaliteta proteina (QPM) predstavlja opaque2 kukuruz poboljšanih agronomskih i nutritivnih karakteristika. Selekcija pomoću molekularnih markera (MAS) povećava pouzdanost i efikasnost, kao i uštedu vremena i novca potrebnih za stvaranje QPM. Rezultati ovog rada su deo projekta Instituta za kukuruz koji za cilj ima prevođenje standardnih u QPM linije adaptirane na umerene klimatske uslove pomoću molekularnih markera. Analizirana je genetička i biohemijska varijabilnost između standardne (ZPL 5) i QPM (CML 144) linije i ispitana je efikasnost tri SSR markera specifična za opaque2 radi odabira odgovarajućeg markera za naš program. Phi057 i umc1066 mogu da razlikuju homozigotne i heterozigotne biljke i biće korišćeni kao markeri za selekciju. Genetička sličnost između linija je bila 0.05 što potvrđuje dobar izbor roditeljskih komponenti za stvaranje hibrida. Sadržaj triptofana je bio 0.093 i QI je bio 0.85 kod CML 144, što je duplo više u odnosu na 0.054 i 0.48 kod ZPL 5. I triptofan i QI su bili iznad praga za QPM, triptofan je bio viši za 24% i QI za 0.625%, čineći ga dobrim donorom o2. Ovi rezultati predstavljaju osnovu za program inkorporacije o2 u lokalne genotipove kukuruza selekcijom pomoću molekularnih markera.
Autor za kontakt: Marija Kostadinovic, Institut za kukuruz Zemun Polje, Beograd, Srbija, Tel: 011 3756704, Fax: 011 3756707, e-mail: kmarija@mrizp.rs
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 46, broj2 (2014), str: 591-599
© 2014 Društvo genetičara
Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575
DOI:
10.2298/GENSR1402591F
Originani naučni rad
ASOCIJACIJA POLIMORFIZMA PROMOTORSKOG REGIONA GENA PROLAKTINA I OSOBINA JAJA ĆURKE
Mehrangiz FATHI1, Ghorban ELYASI ZARRINGHOBAIE2
1 Odelenje za izučavanje životinja, Poljoprivredni fakultet Univerziteta Urmia, Urmia, Iran.
2 Odelenje za poljoprivredne nauke istraživačkog centra istočnog Azerbejdžana, Tabriz, Iran
Izvod
Indukcija i regulacija zametka je najvažnija uloga prolaktina u vrstama ptica.Vršena su istraživanja povezanosti promotorskog regiona alela prolaktina i reproduktivnih osobina ćurke u pokrajini Istoćni Azerbejdžan u Iranu. Ove osobine su prosečna težina jajeta (MEW) broj jaja (EN) i masa u prvom period inkubacije u toku ležanja ćurke Odabrano je slučajno 115 Fars nativnih ćurki u leglu Centra za oplemenjivanje. Izvršeno je izolovanje i prečišćavanje DNA iz uzoraka krvi. Prolaktin promotor region veličine 231 bp je umnožen a identifikacija genotipa izvršena PCR-SSCP metodom. Identifikovana su dva alela, D i I. Dobijeni rezultati su pokazali da je frekvenca D alela 0,67 a alela I 0,33. Frekvenca DD, II I ID su utvrđene (0,385, 0,044 i 0,571). Izvršena je analiza asocijacije promotor regiona gena PRL polimorfizma i osobina jaja. Utvrđena je značajnost odnosa genotipa sa produkcijom jaja ((P<0.01). Jedinke II genotipa imaju veću produkciju jaja u poređenju sa DD I ID genotipovima. Dobijeni rezultati ukazuju da se informacija o asocijaciji gena i produkcije jaja može da koristi da se poboljšaju osobine nativnih ćurki u provinciji Istočni Azerbejdžan.
Autor za kontakt: M. Fathi, Odelenje za izučavanje životinja, Poljoprivredni fakultet Univerziteta Urmia, Urmia, Iran. E-mail: mehrangizfathi@gmail.com, Phone: + 9149032101.
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 46, broj 2 (2014), str: 601-610
© 2014 Društvo genetičara
Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575
DOI:
10.2298/GENSR1402601D
Originani naučni rad
INCIDENCA I KLINIČKI ZNAČAJ TRANSLOKACIJE T(11;19)
U MUKOEPIDERMOIDNOM KARCINOMU PLJUVAČNIH ŽLEZDA
Ivana ILIĆ DIMITRIJEVIĆ 1, Thomas LÖNING 2, Marcus FALK 2,Vitomir S. KONSTANTINOVIĆ 1 , Miroslav VUKADINOVIĆ1, Zvezdana TEPAVČEVIĆ 3, Saša TABAKOVIĆ4, Nataša PEJČIĆ 1, Biljana MILIČIĆ5, Jelena MILAŠIN 5
1. Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet, Klinika za maksilofacijalnu hirurgiju, Beograd, Srbija.
2. Institut za Hematopatologiju Hamburg, Hamburg, Nemačka.
3. Univezitet u Beogradu, Stomatološki fakultet, Institut za patologiju, Srbija.
4. Univerzitet u Prištini sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici, Medicinski fakultet, Odeljenje dentalne medicine, Priština, Srbija.
5. Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet, Institut za humanu genetiku, Beograd, Srbija.
Izvod
Kod velikog broja mukoepidermoidnih karcinoma (MEK) pljuvačnih žlezda detektovana je t(11;19) hromozomska translokacija koja vodi nastanku CRTC1-MAML2 fuzionog produkta sa onkogenom aktivnošću koji remeti ćelijski ciklus i diferencijaciju dovodeći do razvoja tumora. Ciljevi ove studije bili su da se ispita učestalost CRTC1-MAML2 fuzije kod naših pacijenata obolelih od MEK-a i da se proceni značaj fuzije kao potencijalnog markera biološkog ponašanja ovih maligniteta. U ovoj retrospektivnoj studiji 20 slučajeva MEK-a bilo je testirano na prisustvo CRTC1-MAML2 fuzionog transkripta koristeći reverznu transkriptazu- lančanu reakciju polimeraze (RT-PCR). Ispitivana je korelacija CRTC1-MAML2 fuzionog statusa sa kliničko-patološkim karakteristikama tumora kao i vreme preživljavanja pacijenata sa MEK-om. CRTC1-MAML2 fuzija je detektovana u 40% slučajeva i pokazana je njena povezanost sa niskim odnosno srednjim histološkim gradusom karcinoma (P = 0.02), kao i sa 100%-nom stopom preživljavanja (P=0.046). CRTC1-MAML2 fuzioni status u mukoepidermoidnom karcinomu pljuvačnih žlezda pokazao se kao koristan dopunski parameter za pouzdaniju dijagnozu i prognozu.
Autor za kontakt: Jelena Milašin, Univerzitet u Beogradu, Stomatološki fakultet, Institut za humanu genetiku, Dr Subotića 4, 11000 Beograd Srbija,Email: jelena.milasin@stomf.bg.ac.rs,Tel:+381 63 7596 550,Fax: +381 11 685 361
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 46, broj 2 (2014),
str: 611-620
© 2014 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575
DOI:
10.2298/GENSR1402611G
Originani naučni rad
SKRINING MUTACIJA PORODIČNE MEDITERANSKE GROZNICE U AZERI TURSKOJ POPULACIJI: KORELACIJA GENOTIPA I FENOTIPA I VARIJABILNOST KLINIČKOG PROFILA GENOTYPE–PHENOTYPE CORRELATION AND THE CLINICAL PROFILE VARIABILITY
Jalal GHARESOURAN1, Maryam REZAZADEH1,2, Morteza GHOJAZADEH3,
Mojtaba MOHADDES ARDABILI1
1 Odelenje medicinske genetike, Medicinski fakultet, Tabriz Univerzitet medicinskih nauka, Tabriz, Iran.
2 Centar za neurološka istraživanja,Tabriz Univerzitet medicinskih nauka, Tabriz, Iran
3 Centar za istraživanja bolesti jetre i gastrointestinalnih bolesti, Tabriz Univerzitet medicinskih nauka, Tabriz, Iran
Izvod
Porodična Mediteranska groznica (FMF) je poznata kao najučestalija nasledna recesivna bolest unutar autoinflamatornog sindroma čije karakteristike su groznica, arthritis i ozbiljne upale. Klinički, simptom najistaknutiji symptom ove bolesti je amiloidoza, koja može da izazove otkazivanje funkcije bubrega. Gen kandidat koji kontroliše ovu bolest je lociran na hromozomu 16p13.3 koji je identifikovan pozicionim kloniranjem 1997. godine i kodira protein pyrin/marenostrin. Lokus čine 10 egzona i konzervativne mutacije grupisane u egzonu 10 ((M694V, V726A, M680I, M694I) i egzonu 2 ((E148Q). Cilj ovog rada je bio ispitivanje spektra mutacija u Azeri Turskoj populaciji. Vršena je ocena rezultata molekularnog testa kod 82 pacijenta i njihovih roditelja iz 8 porodica koje su imale ovu bolest (FMF) sa kliničkim simptomima uutvrđenim u laboratoriji za molekularnu genetika odelenja medicinske genetike. Najučestalije utvrđene mutacije su M694V a zatim M680I (G/C), V726A, M694I and E148Q. Utvrđena je i fenotipska varijabilnost među pacijentima sa različitim mutacijama.
Autor za kontakt: Jalal Gharesouran, Medicinski fakultet, Tabriz Univerzitet medicinskih nauka,Tabriz-Iran,Tel/Fax: ++98-411-3371587,e-mail: Jalal.Gharesouran@gmail.com
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 46, broj 2 (2014),
str: 621-629
© 2014 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575
DOI:
10.2298/GENSR1402621N
Originani naučni rad
FENOTIPSKA PREZENTACIJA TROMBOFILIJE KOD DVOSTRUKOG HETEROZIGOTA ZA FAKTOR V LEIDEN I PROTROMBIN 20210 G>A MUTACIJE
– PRIKAZ SLUČAJA
Ljudmila NAGORNI-OBRADOVIĆ1,2, Nela MAKSIMOVIĆ1, Predrag MILJIĆ P1,3,
Dragana CVETKOVIĆ4, Ruža STEVIĆ1,5 , Dragica PEŠUT1,2
1 Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, Srbija; 2. Klinika za pulmologiju, Klinički centar Srbije, Beograd, Srbija; 3. Klinika za hematologiju, Klinički centar Srbije, Beograd, Srbija; 4. Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd, Srbija; 5. Klinika za radiologiju, Klinički centar Srbije, Beograd, Srbija
Izvod
Lekari obično ne posumnjaju na plućnu tromboemboliju kod mladjih bolesnika osim kod onih koji imaju trombofiliju. Kod takvih bolesnika neki posebni uslovi kao što su trauma ili operacija mogu da provociraju pojavu bolesti. Kod nekih odraslih osoba,trombofilija može još uvek da ostene neprepoznata, sve do pojave pridodatih uslova koji mogu uticati na razvitak tromboze.
Bolesnica 55 godina, bele rase, nepušač, iznenada je osetila bol u grudnom košu sa pojavom hemoptizija bez prethodne traume. Bolovala je od tipa 2 šećerne bolesti i od hipotiroidizma. Bila je gojazna sa indeksom telesne težine 29. Podaci o oboljevanju u porodici su ukazali da su i otac i majka umrli zbog infarkta mozga, dok su 22 godine star sin i 24 godina stara ćerka bili zdravi. Zbog sumnje na trombozu, uradjena je multislajzna kompjuterizovana tomografija grudnog koša i dijagnostikovana je plućna tromboembolija. Mada opisana bolesnica nije imala jasan faktor rizika za trombozu, učinjeno je laboratorijsko ispitivanje za kongentialnu trombofiliju. Genetske analize su pokazale da je ona dvostruki heterozigot za factor V Leiden i protrombin 20210 G>A mutacije. Urodjena trombofilija je bila factor rizika za trombozu kod opisane bolesnice, ali hemostazni disbalans nije ranije bio klinički prepoznat. Imala je dve trudnoće bez komplikacija. Pojava drugih pridodatih faktora kao što su endokrini poremećaji - hipotiroidizam i metaboličkog sindroma sa šećernom bolesti tipa 2 kao i prisustvo gojaznosti su bili potencijalni okidači za kliničko ispoljavanje plućne tromboembolije u njenom odraslom životnom dobu. Kod njene dece su takodje uradjene genetske analize. Sin je bio takodje dvostruki heterozigot za faktor V Leiden i protrombin 20210 G>A mutacije, dok je ćerka bila heterozigot za faktor V Leiden mutaciju a nisu imala kliničke znakove tromobze.
.
Autor za kontakt: Ljudmila Nagorni-Obradović, Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, Srbija; Klinika za pulmologiju, Klinički centar Srbije,11000 Belgrade, Koste Todorovica 26, Srbija; Tel. +381 11 366 3956; Fax. +381 11 2681 591; E-mail: ljudmila.nagorni@kcs.ac.rs
Štampano u „GENETIKA“ Vol. 46, broj 2 (2014),
str: 631-647.
© 2014 Društvo genetičara Srbije
S. Bajića 1, 11185 Beograd – Zemun
Srbija
UDC 575
DOI:
10.2298/GENSR1402631G
Originani naučni rad
GENETICKI I NEGENETICKI FAKTORI ODGOVORNI ZA NEFUNKCIONALNOST MITOHONDRIJA I ALCHAJMEROVU BOLEST
Kuo GAO, Meiying NIU, Xing ZHAI, Youliang HUANG, Xin TIAN, Tiangang LI
Univerzitet kineske medicine Bei San Huan Dong Lu, Chao Yang Distrikt, Peking100029, Kina
Izvod
Alchajmerova bolet (AD) je u velikom stepenu prouzrovana disfunkcijama mitohondrijama alternativno izazvanim ekcesivno reaktivnim vrstama kiseonika i inbalansa dinamike mitohondrija. U patogenezi AD važna je uloga mnogih faktora koji uključuju amiloid-beta peptide (A𝛽). Tau – protein i mutacije u presenilinu-1. Dodatno, mitohondrije – ciljani antioksidanti su objašnjeni zbog njihovog značaja za izmenu mitohondrija u AD. Uz to, promena u dinamici mitohondrija je odgovorna za izazivanje segregacije oštećenih mitohondrija koje se kasnije uništavaju mitohondrijalnim autofagama kod AD. Diskutovani su različiti novi modeli korišćeni u ispitivanjima Alchajmerove bolesti.
Autor za kontakt: Kuo Gao, Univerzitet kineske medicine Bei San Huan Dong Lu, Chao Yang District, Peking, Kina